[Prethodna stranica: Hercegovačko-neretvanski kanton][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Herzegovina - Neretva Canton - Communities][Slijedeća stranica: Zapadnohercegovački kanton]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 13. listopada 2000.
Posljednja promjena: 15. siječnja 2014.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Hercegovačko-neretvanski kanton - općine




Vidi još:

Čapljina

[Čapljina] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu]
Prihvaćena: oko 1995. ?
Izvor: http://www.capljina.com 1999

Osim hrvatske šahovnice na grbu se nalazi stari počiteljski grad u plavom polju, lik Sv. Franje - franjevci su oduvijek imali veliki utjecaj u ovom kraju, te dvije čaplje po kojima je grad dobio ime. Zastava je ranije prikazana žuto-crvena - nepoznatog statusa, možebitno netočna.



Čitluk

[Čitluk] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Čitluk]
[Čitluk]
Prihvaćena: oko 2002. ?
Izvor: Općina Čitluk http://www.citluk.ba 16. 05. 2004

Grb općine Čitluk ima oblik gotičkog štita iz XIV. stoljeća vodoravno razdijeljen, gore u plavom polju srebrni kalvarijski križ između dvije zelene stabljike broća i dolje u crveno dvije srebrne grede. Križ ovog oblika postavljen je na brdu u blizini Međugorja, svjetski poznatog hodočasničkog odredišta koje se nalazi na jugu općine. Biljka broć (Rubia trinctorum) referenca je na povijesno ime Čitluka, koje se danas sačuvalo u nazivu visoravni na kojoj se nalazi općina - Brotnjo. Broć koji dobro uspijeva ondje bio je važno srednjovjekovno prirodno crveno bojilo za tekstil. Crvene i srebrne pruge podsjećaju na hrvatsku crveno-srebrnu šahovnicu.
Zastava je zlatna s grbom u sredini. Zlatno-žuta boja zastave trebala bi odgovarati karakterističnoj zlatnožutoj boji čuvenog vina žilavka koje se proizvodi u ovom kraju.



Jablanica

[Jablanica] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Jablanica]
Prihvaćena: 25. veljače 1999.
Izvori: Općina Jablanica http://www.jablanica.ba 16. 05. 2004
Odluka o grbu općine Jablanica, 25.02.1999, Općina Jablanica, Općinsko vijeće, br. 01/3-023-16/99, Službeni glasnik općine Jablanica, br. ?/1999.
Odluka o usvajanju Strategije komunikacija u Općini Jablanica, 20.03.2008, Službeni glasnik općine Jablanica, br. 2/2008, 20.03.2008.
Strategija komunikacija u Općini Jablanica, 20.03.2008, Službeni glasnik općine Jablanica, br. 2/2008, 20.03.2008.
Statut Općine Jablanica, 29.04.2009, Službeni glasnik općine Jablanica, br. 2/2009, 18.05.2009.

Grb Jablanice prikazuje branu i akumulacijsko jezero na rijeci Neretvi s folklornim ornamentom uz gornji te srušenim mostom uz donji rub, sve obrubljeno zlatnim rubom. Brana je izgrađena 1955. godine i predstavljala je jedan od najvažnijih inženjerskih projekata u poratnom periodu. Prikazani most srušili su 1943. godine Titovi partizani tijekom Četvrte neprijateljske ofenzive, u kojoj se pokušalo uništiti "Titovu državu". U povlačenju preko Neretve Tito je zapovjedio rušenje svih mostova, a snage su se izvukle preko improviziranog mosta kod Jablanice pored srušenog željezničkog mosta. Zastava je bijela s grbom u sredini. Iako se ne spominje izrijekom u odluci o grbu, ipak se od tada neprekidno koristi.



Konjic

[Konjic] [Normal] [Okomita] 1:2~ [Državna zastava na kopnu] [Konjic]
[Konjic]
Prihvaćena: 2002.
Izvori: Općina Konjic http://www.konjic.ba 16. 05. 2004
Opštinsko vijeće Konjic, Komisija za izradu grba, Grb grada Konjica, Šifra rada 1203, n.d. (2002)
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Konjica prikazuje bijeli kameni most - ćupriju preko Neretve prikazane plavom između zelenih planina i u podnožju silueta Boračkog jezera zelenim. Zabilježene se dvije inačice u upotrebi, jedna bijele podloge štita s crnim imenom općine u zaglavlju, druga sa srebrnom podlogom te imenom i godinom 1382. u sredini. Te godine Konjic je prvi put spomenut u pisanim izvorima, u diplomatskom dokumentu Dubrovačke Republike. Zastava je zabilježena sam s ovom posljednjim inačicom, vodoravna ili okomita, bijela.


Konjic, inačica

Bez zastave. [Konjic, inačica]
Prihvaćena: 2002.
Izvori: Općina Konjic http://www.konjic.ba 16. 05. 2004
Opštinsko vijeće Konjic, Komisija za izradu grba, Grb grada Konjica, Šifra rada 1203, n.d. (2002)
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.


Mostar

Grad Mostar

[Mostar] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Mostar]
[Mostar]
Prihvaćena: 2003.
Izvori: Grad Mostar http://www.mostar.ba 16. 05. 2004
(Odluka o uporabi i zaštiti naziva i simbola Grada Mostara, Gradski službeni glasnik Grada Mostara, br. 25/2002)
(Odluka o grbu i zastavi Grada Mostara, Gradski službeni glasnik Grada Mostara, br. 5/2003)
Statut Grada Mostara, 28.01.2004, Gradski službeni glasnik Grada Mostara, br. 4/2004
Odluka o uporabi i zaštiti imena, grba i zastave Grada Mostara, 27.10.2006, Službeni glasnik Grada Mostara, br. 12/2006

Grb Grada Mostara u plavom je štitu bijeli prikaz mostarskog Starog mosta iznad rijeke Neretve. Zastava je bijela sa srebrnom "lentom" (pruga duž padajuće dijagonale) i grbom u sredini. Koristi se i stolna zastavica okomitog dizajna. Detalji konstukcije zastave nisu potvrđeni.

Mostar je ranih 1990-ih u ratu podijeljen u istočni bošnjački i zapadni hrvatski grad. Nakon Dejtonskog sporazuma organiziran je kao skup od šest gradskih općina: Mostar Jug, Mostar Jugoistok, Mostar Jugozapad, Mostar Sjever, Mostar Stari Grad i Mostar Zapad. Od 2004. godine integriran je u jedinstvenu općinu pod nazivom Grad Mostar.


Mostar (Zapadni), oko 1995.

[Mostar (Zapadni), oko 1995.] [Povijesna] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Mostar (Zapadni), oko 1995.]
Prihvaćena: oko 1995. ?
Izvor: Informacija zahvaljujući Miroslavu Arapovići, novinaru i publicisti, prosinac 2004.

Zastava je crvena s bijelim križem u sredini kojega se nalazi grb Zapadnog Mostara. Grb je u srebrnom tri crvene kose grede i preko svega zlatni latinski križ, okrunjen krunom i s godinom osnutka grada na vrpci ispod. Kose grede inspirirane su obiteljskim grbom Katarine Vukčić Kosača-Kotromanić, kćeri hercega Stipana Kosače, humskoga velikaša i hercega po čijoj je tituli srednjovjekovna hrvatska zemlja Hum dobila ime Hercegovina. Kraljica Katarina zadnja je bosanska kraljica budući je bila žena pretposljednjega bosanskoga kralja Stipana Tomaša prije nego što je Bosna pala pod upravu Osmanlijskog carstva u drugoj polovici 15. stoljeća.
Grb grada se po prvi puta u ovomu obliku pojavio na listu "Hum" koji je tijekom 1994.godine izlazio u Mostaru, a za grb zapadnog dijela grada preuzet je početkom 1995.g.



Neum

[Neum] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Neum]
[Neum] [Neum]
Prihvaćena: 1996.
Izvori: Općina Neum, www.neum.ba 16.05.2004.
Statut Općine Neum, 28. 02. 2001.
Odluka o grbu i zastavi općine Neum, "Narodni list" službeno glasilo Općine Neum, br. 4/96
Photos taken in Neum, August 2010, by Aleksandar Nemet, Sarajevo.

Zastava Neuma je bijela s crvenom prugom uz jedan i plavom uz drugi duži rub, te s grbom u sredini. Grb se sastoji od elemenata koji prikazuju more, crkvu, jedrenjak, sunce, golubicu i šahovnicu.
Barem od 2010. godine Neum koristi i vodoravnu zastavu, običnu trobojnicu s grbom u redini, a i okomitu stolnu zastavicu, trobojnicu proširene središnje pruge s grbom u njoj.


Neum, 198x – 1996

Bez zastave. [Neum, 198x – 1996]
Prihvaćena: oko 1985. ?
Izvor: "Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Neuma usvojen sredinom 1980-ih je bio u zlatnom crveno osmerokraka segmentirana zvijezda i srebrno odvojeno plavo urezano podnožje nadvišen crnim imenom oćine. Zastava nije bila usvojena.



Prozor – Rama


Rama, oko 1995.

[Rama, oko 1995.] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu]
Prihvaćena: oko 1995. ?
Napuštena: oko 1999. ?
Izvor: izložba o području Rame u Muzeju Mimara, Zagreb, 1998.

Ramski križ u prvom polju grba stoji od davnina na vrhu obližnje planine i dominira područjem. U dnu štita nalazi se srednjovjekovni bosanski grb - savinuta ruka u oklopu koja drži sablju. U srednjovjekovnim dokumentima ovaj grb najčešće je označavan Rama, čime se podrazumijevao više ili manje sav današnji teritorij BiH.
Ovaj grb i zastavu upotrebljavala je općina Rama osnovana u HRHB.



Ravno

Zastava nepoznata. [Ravno]
Prihvaćena: 1997.
Izvori: Općina Ravno, www.ravno.ba, 20.12.2013.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Ravnog je u polukružnom štitu oburubljenim crvenim, u bijelom dva crvena kvadrata u uglovima i plavo podnožje, s redini žuti florano-faunalni ornament i u plavom polju bijela čovječja ribica ispod bijelih linija špilje. Štit nadvisuje crveno obrubljeni bijeli panel sa žutim tropletnim ornamentom. Čovječja ribica (proteus, Proteus anguinus simbolizira pečinu Vjeternicu, najveću u Bosni i Hercegovini. Floralno-faunalni ornament je sa stečaka. Čini se da se zastava ne koristi.



Stolac

[Stolac] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Stolac]
Prihvaćena: oko 2000. ?
Izvor: Informacija Sven Sator, 12.09.2003.

Grb Stolca sastoji se od simbola njegove povijesti: 1. ruševina ilirskog grada Daorsôna (čije ime je ispisano grčkim slovima) čije se ruševine nalaze odmah iznad današnjeg Stolca; 2. kule na Vidoškom gradu (XV. st.); 3. vitičasti ornament sa stečka iz XIII. stoljeća, te prikaza rijeke Bregave. Zastava je žuta s grbom u sredini.


Stolac, oko 1999.

[Stolac, oko 1999.]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]

Prihvaćena: oko 1995. ?
Napuštena: oko 2000. ?
Izvor: Informacija Marko Puljić, 1999.

Zastava korištena 1990-ih je okomita, bijela s crvenom i plavom prugom uz svaku od uzdužnih stranica zastave.



[Prethodna stranica: Hercegovačko-neretvanski kanton][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Herzegovina - Neretva Canton - Communities][Slijedeća stranica: Zapadnohercegovački kanton]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2014 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.