Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 17. srpnja 2010.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Map of the Osijek and Baranya County.

Osječko-baranjska županija - općine

1. Antunovac
2. Bilje
   • Bilje, oko 1998.
3. Bizovac
4. Čeminac
   • Novi Čeminac, 2002. – 2006.
5. Čepin
   • Čepin, prijedlog oko 2006.
6. Darda
7. Donja Motičina
8. Draž
9. Drenje
10. Đurđenovac
11. Erdut
12. Ernestinovo
13. Feričanci
14. Gorjani
    • Gorjani, 1995. – 199x.
15. Jagodnjak
16. Kneževi Vinogradi
17. Koška
18. Levanjska Varoš
19. Magadenovac
    • Šljivosevci, 1993. – 1997.
20. Marijanci
21. Petlovac
22. Petrijevci
23. Podgorač
24. Podravska Moslavina
25. Popovac
26. Punitovci
27. Satnica Đakovačka
28. Semeljci
29. Strizivojna
30. Šodolovci
31. Trnava
    • Trnava, 1995. – 2007.
32. Viljevo
33. Viškovci
34. Vladislavci
35. Vuka

Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. U pravilu se općine drže tog sustava.
Godine 1997. novoustrojene su općine Donja Motičina, Magadenovac i Vladislavci, dok su općine Đurđenovac, Feričanci i Podgorac izdvojene iz Požeško-slavonske županije i uključene u Osječko-baranjsku. Nekoliko općina je istodobno provelo manje izmjene u svojim nazivima. Godine 1998 ustrojene su općine Jagodnjak i Šodolovci, a 2003. Novi Čeminac, koji je već 2006. godine uključen u općinu Čeminac.

• Osječko-baranjska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Antunovac

1:2

Grb Antonovca je u srebrnom stoji Sv. Ante Padovanski, crkveni naučitelj, odjeven kao franjevac u prirodnim bojama drži desnom rukom Malog Isusa odjevenog u bijelo, obojica sa zlatnim nimbusima, i u ispruženoj lijevoj ruci srebrni cvijet ljiljana sa zlatnim prašnicima i zelenom stabljikom. Sv. Ante zaštitnik je općine i po njemu je dobila ime. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava tamno je crveni gonfalon s tri trokutastu završavajuća repa u dnu, svaki sa zlatnim cufom na kraju, cjela obrubljena zlatno, u sredini sa zlatno obrubljenim grbom, s imenom općine iznad i snopom pšenice i hrastovom granom ispod.

Do 1994. ime općine je bilo Antunovac Tenjski.

Bilje

1:2

Grb Bilja je u zelenom iznad lovačkog roga položen zlatni snop trstike. Snop trstike simbolizira močvarna područja Kopačkog rita na ušću Drave u Dunav, lovački rog tradiciju lovstva u tim područjima. Zastava je žuta s grbom u sredini. Postoji i svečana zastava, koja završava trokutasto, s grbom u sredini zelenim slovima ispisan naziv općine iznad i dvije zelene grančice ispod. Stolna zastavica, prikazana ovdje, odgovara istom opisu.

Bilje, oko 1998.

1:2

Grb korišten do usvajanja današnjih simbola je u zeleno-plavom polju iznad srebrne grede zlatna riba, a ispod grede tri ukrštena klasa kečma. Grb se je bio postavljen i u središtu crvene zastave. Važnost poljoprivrede, prvenstveno proizvodnje žita prikazana je trima stabljikama trorednog ječma. Nacionalni park Kopačevski Rit, močvarno područje na ušću Drave u Dunav stoljećima je pružao stanovnicima hranu, a i danas je izuzetno atraktivno ribolovno područje.

Bizovac

1:2

Grb Bizovca je u crvenom polju na zelenom tlu iz srebrnog kamenog zdenca izbija srebrni vodoskok u četiri mlaza, između dvije zelene stabljike bazge sa srebrnim cvjetovima. Zdenac i vodoskok simboliziraju lječilišne toplice, a bazga lokalnu prirodu. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, u sredini iznad grba u dva reda žutim ime općine, ispod grančica hrasta i snop žita.

Čeminac

1:2

Grb Čeminca je u plavom polju uspravni zlatni lav s dvostrukim repom koji u prednjim nogama drži srebrni lemeš. Lemeš, ili raonik, čest je element grbova seoskih općina u Slavoniji (a i u Mađarskoj). Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Čepin

1:2

Grb Čepina je u plavom zlatni suncokret u dnu srebrni mlađak vrhovima nagore. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Suncokret simbolizira proizvodnju suncokreta i suncokretovog ulja, najvažnijeg čepinskog proizvoda. Mlađak i plava pozadina grba izvedeni su iz obiteljskog grba nekadašnjih vlasnika Čepina, obitelji Adamović Čepinski (Adamovich de Csepin): u plavom zlatni na lijevo uspravljeni lav stoji na srebrnom polumjesecu i naslanja se na srebrni stup koji izrasta iz tog polumjeseca praćen u lijevom uglu zlatnom šesterokrakom zvijezdom. Grb i zastava su svečano javno prikazani povodom 750. objetnice prvog pisanog spomena mjesta Čepin, 17. travnja 2009. godine.

Čepin, prijedlog oko 2006.

1:2

Prijeldog grba Čepina objavljen 2006. je u plavom zlatni suncokret sa zelenim sjemenkama i u dnu srebrni mlađak vrhovima nagore. njemu pripadajuća zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Ovo je kaznije zamijenjeno današnjih likovnim rješenjem usvojenim 2008. godine.

Darda

1:2

Grb Darde je u plavom polju zlatni okrunjeni grifon crvenog jezika izrasta iz zlatne krune u desnici drži uzdignutu srebrnu sablju zlatnog drška, a u ljevici tri crvene ruže sa srebrnim sjemenkama i peteljkama te crnih stabljika. Grb se temelji na obiteljskom grbu Esterházyja von Galantha, jedne od najvažnijih hrvatskih plemićkih obitelji i vladara Darde u 19. stoljeću. Stari grb Esterázyja bio je u osnovi isti, ali je prikazivao cjelog grifona koji stoji na kruni. Kazimir Esterhazi je izgradio dvorac u Dardi koji je danas kulturni spomenik. Zastava je žuta s grbom u sredini.

Draž

1:2

Grb Draža prikazuje dva tradicionalna zanimanja u ovom području - lov i ribolov: u zlatnom polju između para crvenih rogova plava riba. U svečanoj zastavi grb je ukrašen nazivom općine i grančicom vinove loze s grozdovima.

Drenje

Grb Drenja je u zelenom dvije srebrne grede reza koji čini po tri drvolika oblika. Motiv je vjerojatno izabran kao slikoviti prikaz imena općine, koje označava gustiš, šumarak. Dvanaest tako dobivenih likova simbolizira dvanaest naselja koje se nalaze na području opčine. Stolna zastavica je tamno plava, a završava trokutasto, s grbom u sredini, imenom opine iznad i ornamentom od četiri žitna klasa i grozdom ispod njega.

Đurđenovac

1:2

Grb Đurđenovca je u srebrnom sova u prirodnim bojama stoji na zelenoj hrastovoj grančici koja na desnom kraju ima tri zelena lista i dva zlatna žira. Zastava je plava s grbom u sredini obrubljenim žuto. Svečana zastava je plava sa trokutasto izvedenim donjim krajem, u sredini se nalazi grb, ime općine iznad njega, a klasje žita i hrastova grančica ispod. Đurđenovac je osnovan 1873. godine kao središte preradbe drva iskorištavanjem slavonskih šuma. Sova i grančica simboliziraju te hrastove šume. Dvije inačice sveačne zastave su poznate, stranice Heraldic Arta prikazuju fotografiju zastave s rombovima uz donji rub, dok općinske stranice čini se insistiraju da se koristi zastava bez rombova.

Do 1997. godine Đurđenovac je bio sastavi dio Požeško-slavonske županije.

Erdut

Erdőd/Ердут

1:2

Grb Erduta je u zelenom polju zlatna vinska bačva i ispod nje srebrna greda iz koje se odvaja kolac prema dnu štita. Bačva simbolizira čuvene erdutske podrume, a posebno bačvu iz Erdutskog podruma zapremine 75 000 litara za koju se kaže da je najveća vinska bačva u svijetu, a tau križ predstavlja ušće Drave u Dunav koje se nalazi kod mjesta Aljmaš na središnjem dijelu sjeverne granice općine. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava je žuti golfanon s tri repa koj završavaju trokutasto sa ćaporcima i s grbom u sredini. Iznad grba zelenim je ispisan naziv općine, a ispod grba je isti natpis na srpskom i mađarsko, službenim jezicima u općini. U vanjskim repovima ornament je zelena grana vinove loze sa zlatnim grozdovima, a u sredini je ornament od klasja koje oblikuje pleter.

Feričanci

1:2

Grb općine Feričanci je u zlatnom štitu vinska preša s dva plava grozda i zelenim listovima. Općina se nalazi na sjevernim obroncima Krndije s tradicionalno razvijenom proizvodnjom kvalitetnih vina. Zastava je svijetlo-plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Vjerojatno postoji i svečana zastava.

Do 1997. godine Feričanci su bili dijelom Požeško-slavonske županije.

Gorjani

1:2

Grb Gorjana je u crvenom zlatna uspravljena osam puta presavijena okrunjena zmija s carskom jabukom u ustima. To je grb obitelji Gorjanski, vladara mjesta iz 14. stoljeća (Gorjanski su bili i vladari Brinja, gdje je sačuvan njihov u kamenu uklesan grb.) Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je netipično druge boje, bež gonfalon s grbom u sredini nadvišen zlatnim imenom općine i s ukrštenom hrastovom grančicom i snopom žita ispod - ovdje prikazan prema tekstualnom opisu.

Gorjani, 1995. – 199x.

3:5

Grb Gorjana usvojen povodom proslave 750. godišnjice provg pisanog spomena mjesta je raskoljen, desno u srebrnom crna crkva na crvenom brijegu preko kojeg trči crna kuna i u zaglavlju na crvenom srebrna šesterokraka zvijezda i lijevo u plavom crna okrunjena uspravljena zmija koja proždire vladarsku jabuku. Osam puta savijena zmija s kraljevskom jabukom je iz grba obitelji Gorjanski. Zvijezda je Danica, simbol preporoda i nade, a njezini zaokruženi vrhovi podsjećaju na srednjovjekovni slavonski novac banovac. Prikazana je stara gorjanska Crkva Tri Kralja s dvama štitnicima koji simboliziraju otpor protiv neprijatelja. Kuna u dnu simbol je pripadnosti Slavoniji. Istodobno je izrađena i zastava: okomito raskoljena u plavo i bijelo polje, uz slobodni kraj sa šest u trokut, 1+2+3, raspoređena crvena kvadrata, te preko svega gorjanski grb. Simboika boja se navodi: plava - jedinstvo i sloga, bijela - jednakost i ravnopravnost, crvena - sloboda i domoljublje. Središnji državni ured za upravu ga nije odobrio ove simbole, a od usvajanja novih općinskih simbola, ovi se koriste kao simboli mjesta Gorjani.

Kneževi Vinogradi

Hercegszőlős/Кнежеви Виногради

1:2

Grb Kneževih Vinograda je u zelenom polju tri zlatna grozda sa smeđom zajedničkom stabljikom na smeđoj bačvi prikazanoj s kružne strane s pipom te u zaglavlju zlatni klas pšenice. Grožđe i bačva odnose se na ime općine, a pšenica predstavlja drugi glavni poizvod ovog kraja. Zelena pozadina, kao i žuta boja zastave predstavljaju poljoprivredno bogatstvo općine. Zastava je žuta s grbom u sredini.
Izmjene Statuta iz 2007. godine samo u sitnijim pojedinostima mijenjaju opis grba, mijenjajući položaj bačve u grbu.

Koška

1:2

Grb Koške je u plavon iz zelenog brijega izrastaju tri zlatna klasa pšenice okružena dvama listovima. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Levanjska Varoš

1:2

Grb Levanjske Varoš je u zelenom na zlatnoj glavi jelena srebrni zdenac s vodoskokom. Zastava je zelena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je svjetlo žuti gonfalon s tri trokusasto završavajuća repa, grbom u sredini, zelenim natpisom u luku i dva reda iznad njega, i tri zlenea ornamenta od hrastovih grančica sa žutim žirovima. Koristi se i stolna zastavica sličnog izgleda, zelene boje sa žutim rubom i natpisima, trokutastog kraja i žutim grančicama hrasta.

Magadenovac

1:2

Grb Magadenovca jer u plavome crni naftni toranj, desno zlatna hrastova grančica, lijevo zlatni klas žita, sve izrasta iz zelenog podnožja. Zastava je zelena sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Ustrojena 1993. kao općina Šljivoševci, sa sjedištem u istoimenom naselju, 1997. promijenjeno ime općine i sjedište u Magadenovac.

Petlovac

1:2

Grb Petlovca je u plavome srebrni lemeš između dviju zaltnih ukrštenih palmovih grančica te u zaglavlje srebrni raskoljeni nož sa zlatnom drškom. Grb vjerojatno potječe s kraja XIX. stoljeća. Zastava je žuta s grbom u sredini.
Svečana zastava je bijelo žuti gonfalon koji završava s tri trokutasto rezana repa, u sredini grb obrublje zlatno, iznad zelenim u dva luka naziv općine, ispod ukrštene grančice hrasta i lipe.
Vjerojatno neslužbeno koriptena zastava općine prikazana je tijekom proslave otkrivanja spomenika u Baranjskom Petrovom Selu. Prikaz je nažalost bio suviše kratak za detaljniji opis, no izgledala je ovako nekako: zastava razmjera 1:2 s širokim skandinavskim križem (širine oko 1/3 širine zastave, tvoreći kvadratna polja uz koplje), čime se dobivaju četiri polja koja su obojena svako drugom bojom - crveno, plavo, zeleno i crno. U središtu križa nalazi se crni pijevac (prema imenu općine) koji stoji na dvije valovite linije koje se pružaju gotovo cijelom dužinom vodoravnog kraka križa.

Petrijevci

1:2

Grb Petrijevaca je u crvenom polju dva ukrštena zlatna ključa s perima nadolje i prema van i u dnu zlatna greda. Ključevi su nesumnjivo simbol Sv. Petra po kojemu su mjesto i općina dobili ime. Greda u dnu predstavlja rijeku Karašicu, i podsjeća na nekadašnji naziv mjesta Karaševo. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini. I svečana zastava je svjetloplava, u obliku visećeg gonfalona s tri repa trokutastih završetaka, koji svaki sadrži žuti ornament u obliku hrastove grančice. U sredini je grb, a iznad njega u dva luka naziv općine.

Podgorač

1:2

Grb Podgorača je u plavom zlatni snop žita i u crnoj borduri osamnaest zlatnih rombova. Žito označuje poljoprivredni kraj, a bordura s rombovima preuzeta je s grofovskog grba Pejačevića, u čijem je posjedu bila i općina Pogorač. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama. U sredini je žuto obrubljeni grb, iznad njega je ispisano ime općine, a ispod dva zlatna klasa žita.

Do 1997. godine Podgorač je bio dijelom Požeško-slavonske županije.

Popovac

1:2

Grb Popovca je u zelenom roda stoji na jednoj nozi između dva zlatna volujska roga. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava svijetlo je žuti gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama, u sredini zlatno obrubljeni grb, iznad njega ime općine u luku i liniji, a ispod ukrštena grančica vinove lozi i snop od tri žitna klasa. Koristi se i slična stolna zastavica, žute podloge sa zelenim rubom.

Punitovci

Zastava nepoznata.

Grb Punitovaca prikazuje u crvenom polju na zelenoj podlozi đeram, bunar s polugom, još jedan karakteristični prizor iz slavonske ravnice.

Strizivojna

1:2

Grb Strizivojne je u srebrnom polukružnom štitu bikova glava u prirodnoj boji te u crvenom zaglavlju dvije zlatne šestokrake zvijezde. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini. Okomita inačica zastave je zabilježene u uporabi.

Trnava

1:2

Grb Trnave je u crvenom na zelenom brijegu srebrni kalež sa zlatnim grozdom zelenog lišća. Za kalež se kaže da je "simbol prisustva biskupije kako sada tako i kroz povijest", a grožđe simbolizira vinogradarstvo ovog kraja. Grb se ponešto temelji na ranije korištenom grb koji nije odobren. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava zlatno je obrubljen bijeli gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama uz donji rub, sa zlatno obrubljenim grbom u sredini, zlatnim ispisanim imenom općine u luku i liniji iznad grba te s dvije zelene grančice vinove loze sa žutim grozdovima ispod grba.

Trnava, 1995. – 2007.

2:3

Grb Trnave koji je korišten od 1995. godine nije odobrio za upotrebu Središnji državni ured za upravu. U crvenom štitu imao je zeleni dvobrijeg koji je s donjim šiljkom štita tvorio zeleni oblik srca. Iz njega je izrastao bijeli križ ia kojeg je izlazilo žuto sunce sa osam zraka. U podnožju zelenog srca nalasio se crveni grozd u sredini, dva žuta žitna klasa desno i zlatni hrastov list s tri žira lijevo. Uz njega je bila propisana dvobojna žuto-zelena zastava s grbom u sredini.

Viljevo

1:2

Grb Viljeva je u crvenom polju između srebrnog Andrijinog križa četiri zlatna žitna klasa. Zastava je bordo crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno bordo crvena s tri trokutasto izrezana repa, u sredini je grb iznad njega ime općine u dva luka zlatnim i ispod vijenac od ćitnih klasova.

Do 1997. općina je nosila ime Viljevo Donje.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World