[Prethodna stranica: Hrvatska - brodarske tvrtke, 4. dio, nakon 1990.][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Croatia - Other Flags][Slijedeća stranica: Hrvatska - neslužbene zastave]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 29. rujna 1996.
Posljednja promjena: 15. srpnja 2016.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Hrvatska - ostale zastave


Ovdje su prikazane zastave koje se koriste u Hrvatskoj, a koje nisu mogle biti uključene u ostale stranice, ali se ipak mogu u Hrvatskoj vidjeti (relativno) često. Izbor zastava koje su prikazane ovdje svakako je ponešto subjektivan, pa ako mislite da bi se mogla uključiti još neka, slobodno mi se javite. Neke od ovdje prikazanih zastava nisu specifično hrvatske, odnosno one su međunarodno usvojene, prihvaćene ili korištene.


Vidi još:

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

[Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.]
[Okomita] 1:2

Prihvaćena: oko 1995. ?
Izvori: autorovo zapažanje
www.arz.hr 10.01.2005.

Zastava kompanije koja ima koncesiju nad najfrekventnijim autoputom koji spaja glavnu hrvatsku luku Rijeku s glavnim gradom je žuta vertikalna zastava sa znakom kompanije u sredini iznad naziva ispisanog crnim slovima. Znak se sastoji od stiliziranog autoputa s tunelom i krakom u zelenoj i plavoj boji obrubljen bijelim. (Na cesti se zaista nalazi velik broj tunela.)
Zastava je u pravilu istaknuta na svakoj naplatnoj postaji duž autoceste.



Civilna zaštita

[Civilna zaštita] [Normal] 1:2~
Prihvaćena: oko 1990.

Zastava je narančasta s plavim jednakostraničnim trokutom u sredini jednim vrhom okrenutim nagore. To je u suglasnosti za oznake civilne zaštite s međunarodnim ugovorima i ženevskom konvencijom.



Hrvatska banka za obnovu i razvitak

HBOR

[Hrvatska banka za obnovu i razvitak]
[Okomita] 1:2

Prihvaćena: oko 1995.
Izvor: HBOR www.hbor.hr 20.02.2005

Zastava HBOR je bijela sa sivim peterokutom (koji sliči jako uvećanom crvenom kvadratu) u kojemu su inicijali Banke i crveni 45 stupnjeva zakrenuti kvadrat te u dnu puno ime Banke. HBRO je osnovana zakonom 1992. godine kao "Hrvatska kreditna banka za obnovu" (po novim imenom od 1995. godine) u 100% vlasništvu države sa zadaćom da pomogne u obnovi ratom razorenih krajeva te razvitku privrede osobito u područjima od posebne državne skrbi.



Hrvatski planinarski savez

[Hrvatski planinarski savez] [Normal] [Okomita] 1:2
[Hrvatski planinarski savez]
Prihvaćena: 1991.
Izvori: Hrvatski planinarski savez, www.hps.hr, 26.08.2014.
Statut Hrvatskog planinarskog saveza, 26.05.2007.

Zastava Hrvatskog planinarskog saveza svijetlo j eplave boje sa znakom Saveza u sredini. Znak prikazuje stilizirani vrh Kleka i cvijet runolista unutar crvene vrpce u kojoj je ispisano ime Saveza, a koja je u dnu uvezana u plavu mašnu na kojoj je ispisana kratica HPD (Hrvatsko planinarsko društvo, prvo ime organizacije) i godina osnivanja 1874. Društvo je 1948. preimenovano u Planinarski savez Hrvatske te 1991. dobiva današnje ime. Originalni znak bio je sličan uz stilske razlike i bez prikaza planine, samo s runolistom unutar vrpce.
Rabe se okomite i vodoravne inačice, različitih nijansi svijetlo plave boje. Boja vrpce s natpisom HPD češće je, čini, se, bijela.



Hrvatska gorska služba spašavanja

[Hrvatska gorska služba spašavanja] [Normal] [Okomita] 1:2 | 2:3~
[Hrvatska gorska služba spašavanja]
Prihvaćena: 1991.
Izvori: Hrvatska gorska služba spašavanja, www.gss.hr, 26.08.2014.
Hrvatski planinarski savez, www.hps.hr, 26.08.2014.

Zastava Hrvatske gorske službe spašavanja, doborovoljače organizacije koju financira vlada, koja se bavi spašavanjem ljudi i imovine iz planina, špoilja i slično, okomita je plava zastava sa znakom Službe u sredini. Znak je zlatno obrubljeni bijeli disk s crvenim križem u kojem je zlatno obrubljeni bijeli cvjet runolista, sve okruženo plavim zlatno obrubljenim prstenom u kojem je ispisano ime Službe. Zastava se koristi i u vodoravnoj inačici.
Služba koristi i posebnu zastavu u operacijama i na terenu radi bolje uočljivosti - narančasta zastava sa znakom Služe iznad bijelog natpisa na engleskom "RESCUE" (spašavanje).

Služba je osnovana 1950. unutar tadašnjeg Planinarskog saveza Hrvatske. Koristila je isti znak samo malo drugačije umjetnički stiliziran s natpisom "Gorska služba spašavanja - P.S.H." Nije potvrđeno da se rabila zastava prije 90-ih godina.



Hrvatski olimpijski odbor

[Hrvatski olimpijski odbor] [Normal] 1:2
Prihvaćena: 10. rujna 1993.
Izvor: Pravilnik o zastavi i znaku Hrvatskog olimpijskog odbora, br. 1191, Zagreb 1993.; Hrvatski olimpijski odbor http://www.hoo.tel.hr/hoo 1999.

Zastava Olimpijskog odbora odgovara pravilima koje je postavio Međunarodni olimpijski obor za zastave nacionalnih obora, bijela sa znakom nacionalnog odbora u sredini. Znak HOO-a sastoji se od olimpijskih krugova iznad šest crvenih kvadrata koji asociraju na hrvatski grb, sve to na crveno obrubljenom bijelom štitu s nazivom odbora u dnu. Ovo je službena zastava, a de facto je mnogo češće u upotrebi pojednostavljena zastava.


Hrvatski olimpijski odbor, de facto zastava

[Hrvatski olimpijski odbor, <I>de facto</I> zastava] [De facto] 1:2
U upotrebi: od 1991.
Izvor: autorovo opažanje i više prilika, zastava istaknuta dnevno na sjedištu HOO-a u Zagrebu

De facto se koristi zastava koja sadrži samo središnji dio amblema - samo krugove i kvadrate. Rečeno je da je to prvotni prijedlog amblem HOO-a koji je MOO odbio zbog njihovih pravila koja zahtijevaju da olimpijski krugovi ne zauzimaju više od 1/3 ukupne površine znaka (ili tako nekako). Nakon što je MOO odbio taj amblem usvojen je novi, kao što je prikazan gore. Ipak, originalno predložena zastava ostala je u praksi u upotrebi, čini se bez namjere da se zamijeni.



Hrvatski crveni križ

[Hrvatski crveni križ] [Inačica] [De facto] [Dvostrana] ~ | 1:1 | 2:3 | 1:2 [Hrvatski crveni križ]
Prihvaćena: 9. studenog 1991.
Izvori: Zakon o Crvenom križu, 9. 11. 1991
François Bugnion: "Red Cross, Red Crescent, Red Crystal", International Committee of the Red Cross, May 2007, www.icrc.org
"Draft Protocol Additional to the Geneva Conventions of 12 August 1949, and relating to the Adoption of an Additional Distinctive Emblem (Protocol III)", Geneva, 12 October 2000.
"The Emblems of Humanity", International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies, www.ifrc.org
"Red Cross, Red Crescent, Red Crystal Emblems - Design Guidelines", June 2006, International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies, www.ifrc.org

Hrvatski zakon o Crvenom križu definira i štiti zastavu Hrvatskog crvenog križa, koji je član Međunarodnog komiteta crvenog križa i crvenog polumjeseca. Ona je, naravno, međunarodno prihvaćena zastava Crvenog križa.
Znak i zastava crvenog križa definirani su Ženevskim konvencijama iz 1864. godine i kasnijim, a detalji oblika - konstrukcije križa namjerno su ostavljeni nedefinirani (zato da jedna strana ne bi mogla zloupotrijebiti odsupanja od propisanih dimenzija). Danas važeći propisi o upotrebi znaka i zastave su "Regulations on the use of the Emblem of the Red Cross or the Red Crescent by the National Societies" usvojeni na 20. međunarodnoj konferenciji Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u Beču, 1965. godine i revidirani na Savjetu delegata u Budimpešti 1991. godine. Članak 5. tog pravilnika opsiuje znak na bijeloj podlozi crveni "križ sačinjen od dvije pruge, jedne okomite i jedne vodoravne koje se sijeku u sredini". Za znak Crvenog polumjeseca koji uživa ista prava zaštite, isti članak kaže da "oblik i usmjerenje polumjeseca nisu propisani. Niti križ ni polumjesec ne dodiruju rubove zastave ili štita. Nijansa crvene boje nije propisana. Podloga je uvijek bijela." Također, nije propisan niti razmjer dužine i širine zastave. U međunarodnom okruženju, temeljem tradicije, uobičajeno je znak crvenog križa u zastavi prikazivati jednakih dimenzija kao što je onaj u zastavi Švicarske (u izmjenjenim bojama, jer je to i porijeklo znaka), no to nikako ne ograničava i drugačije prikazue. Razmjeri zastave u međunarodnom okruženju obično se prikazuju u obliku kvadrata, slijedeći Švicarski model kvadratnih zastava, no i drugi razmjeri dužine i širine su prihvaćeni - pa se tako obično izrađuju zastave koje su dimenzijama jednake zastavama zemlje u kojoj se koristi (dakle kod nas u razmjeru stranica 1:2).
Nacionalne organizacije, prema čl. 7 istog pravilnika, mogu propisati dimenzije i proporcije znaka za "indikativno korištenje" (tj. za konzistenciju prikaza logoa organizacije unutar jedne zemlje), no to ne mijenja opći izgled zastave koja pruža zaštitu prema Ženevskim konvencijama.
U Hrvatskoj znak Crvenog križa često se prikazuje u obliku tako da je križ sastavljen od pet kvadrata, na bijeloj zastavi veličine 1:2.
Međunarodna Federacija preferira znak križa 66 jedinaica dužine, 20 jedinica širine, u zastavi od 100×150 jedinica.

Osim znaka Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Ženevskim konvencijama za istovrijedan znak zaštite propisan je i simbol Crvenog lava i sunca, koji se koristio u Iranu do 1980. godine, ali se odonda i tamo koristi znak Crvenog polumjeseca. U nekim zemljama u kojima je stanovništvo miješano koristi se i kombinirani znak križa i polumjeseca, iako međunarodna organizacija to ne podržava. U Izraelu se koristi znak Crvenog Davidovog štita (Magen David Adom), što međunarodna federacija nije htjela prihvatiti kao novi znak u smislu Ženevskih konvencija. To pitanje je napokon riješeno usvajanje tzv. Protokola III. u prosincu 2005. godine kojim se uvodi znak "Crvenog kristala" (zapravo se radi o crvenom zartoiranom kvadratu bijele unutrašnjosti), kao jednakovrijednog znaku križa i polumjeseca, a za korištenje onih organizacija koje ne žele koristiti jedan od ta dva ranija simbola. Protokol uvodi i novu flaksibilnost Crvenog kristala, jer se u njegov središnji dio mogu postaviti neki od znakova koje Međunarodni komitet CK priznaje (dakle: križ, polumjesec, križ i polumjesec, polumjesec i križ, te Davidov štit).



Hrvatski crveni križ, Nacionalno društvo

[Hrvatski crveni križ, Nacionalno društvo] [Inačica] ~1:2
U upotrebi: od 1991.
Izvor: Statut Hrvatskog Crvenog križa, 22.03.2016, NN 56/2016, 17.06.2016.

Nacionalno društvo kao organizacija ima zastavu koja označava samo društvo. Bijela je pravokutna ili kvadratna, sa znakom Crvenog križa u sredini. Naziva nacionalnog društva ispisuje se bilo ispod tog znaka u donjoj trećini zastave, ili, kao što je gotovo jedino u praksi, kružno oko središnjeg zana između dvije koncentrične kružnice. Natpis može sadržavati i ime na kojem drugom jeziku.



Crosco, d.o.o.

[Crosco, d.o.o.] [Normal] 1:2
Prihvaćena: oko 1991. ?
Izvori: autorovo zapažanje
www.crosco.com 10.01.2005.

Tvrtka je specijalizirana za naftne bušotine i istraživanje, član INA grupe, ima platforme širom svijeta. Zastava je crvena sa znakom kompanije u sredini.



Spomenik kulture

[Spomenik kulture]
[Okomita] 2:3~

U upotrebi: od 1990.

Zastava koja se isticala (obično okomito) na zgradama i drugim objektima od osobitog kulturnog značaja (pod zaštitom UNESCO-a i slično) da bi se spriječilo njihovo namjerno uništavanje u ratnim prilikama, tipično na muzejima, crkvama i ostalim zgradama koje su kulturno nasljeđe, bila je bijela s plavim Uneskovim znakom spomenika kulture (peterokut okrenut prema dolje razdijeljen kosim križem na plavo i bijelo) i u dnu natpis "SPOMENIK KULTURE".



FINA – Financijska agencija

[FINA – Financijska agencija ] (1) [Normal] 1:2
[FINA – Financijska agencija ] (2) [Normal] 1:2
Prihvaćena: 2006.
Izvor: autorovo zapažanje

Zastava je vrlo tamno plava s bijelim logom Agencije duž donji rub. Zastava je tiskana tako da je s druge strane logo okrenut za 180°duž suprotni rub, često djelomično vidljiv kroz tanki zastavni list. Logo se sastoji od natpisa Fina s 9 pravokutnika s lijeve strane slova F, svaki uži od prethodnog.
FINA je vodeća tvrtka za platni promet, u vlasništvu države, bavi se javnim financijama. Osnovana je 2002. godine reformom državnog Zavoda za platni promet (ZAP), odnosno ranije Službe društvenog knjigovodstva (SDK). SDK je bila organizacija u socijalističkom periodu koja je imala isključivo pravo obavljanja platnog prometa u zemlji. Preustrojena je 1993. godine u ZAP te je država s vremenom uklonila monopol na transakcije. FINA ima preko 180 ureda širom zemlje.



Hrvatska elektroprivreda d.d.

[Hrvatska elektroprivreda d.d.] [Normal] 1:2
Prihvaćena: oko 1991.
Izvori: autorovo zapažanje
www.hep.hr 10.01.2005.

Tvrtka koja vodi električne centrale i sustav za transfer električne energije. Znak se sastoji od kvadrata koji je bijelom munjom podijeljen na crveno i plavo polje. Zastava se, pak, sastoji od tog znaka unutar bijelog obruba, no plavo je polje produženo u format zastave. U slobodnom kraju u plavom polju nalaze se bijeli inicijali HEP.



Hrvatska pošta d.d.

[Hrvatska pošta d.d.] [Normal] 1:2
Prihvaćena: oko 1999. ?
Izvori: autorovo zapažanje
www.posta.hr 10.01.2005.

Poštanska služba je nedavno odijeljena od prijašnje zajedničke kompanije s telekomom. Koristi žutu zastava (žuta je tradicionalna poštanska boja u ovom dijelu svijeta) s crnim znakom u sredini i nazivom ispod njega. Znak se sastoji od (prilično) stiliziranog poštanskog roga.



Hrvatske ceste, d.o.o.

[Hrvatske ceste, d.o.o.]
[Okomita] 1:2

Prihvaćena: oko 1991.
Izvor: Hrvatske ceste d.o.o. http://www.hc.tel.hr/ 30.10.2002

Državno poduzeće za upravljanje, građenje, i održavanje državnih cesta koristi žutu zastavu sa zelenim znakom u sredini. Najčešće se može vidjeti na naplatnim mjestima cestarine.



Hrvatske šume, d.o.o.

[Hrvatske šume, d.o.o.] [Normal] 1:2
Prihvaćena: oko 1991.
Izvor: Hrvatske šume, d.o.o. http://www.hrsume.hr 30.10.2002

Ova kompanija izrasla je iz javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Logotip se sastoji od simbola bjelogorice i crnogorice zajedno s hrvatskim grbom. Logotip se nalazi na sredini hrvatske trobojnice, čija je središnja bijela pruga znatno proširena. Zastava se može vidjeti širom zemlje na mnogim pilanama i šumarijama istaknuta zajedno s državnom zastavom.



Hrvatske vode d.d.

[Hrvatske vode d.d.]
[Okomita] 2:3~

Prihvaćena: oko 1991.
Izvori: autorovo zapažanje
www.vode.hr 10.01.2005.

Državna kompanija za upravljanje, kontrolu, nadzori voda i informiranje o stanju vode, održavanje i regulaciju vodenih putova, kontrolu leda i poplava, zaštitu vodenih dobara itd. Zastava kompanije je okomita, bijela sa znakom u sredini od lijevog do desnog ruba i s imenom kompanije u dnu. Znak se sastoji od deset nepravilno valovitih pruga, gornjih pet zelenih i donjih pet plavih. Zastava je istaknuta najmanje na upravnoj zgradi u Zagrebu.



Hrvatske željeznice d.o.o.

[Hrvatske željeznice d.o.o.] [Normal] 1:2~
Prihvaćena: oko 1991.
Izvori: autorovo zapažanje
www.hznet.hr 10.01.2005.

Nacionalna željeznica koristi simbol koji se sastoji od kružnice u kojoj su ispisani inicijali na način da podsjećaju na željezničke tračnice. Izgleda da je bijela zastava s plavim znakom zastava kompanije, iako se ponekad koriste i zastave u drugim kombinacijama boja.



INA – Industrija nafte d.d.

[INA – Industrija nafte d.d.]
[Okomita] 1:2~

Prihvaćena: oko 1970.
Izvori: autorovo zapažanje
www.ina.hr 10.01.2005.

Nacionalna naftna kompanija koristi plavu vertikalnu zastavu s bijelim znakom kompanije unutar bijele kružnice u gornjem dijelu zastave. Znak se sastoji od masnih inicijala INA pri čemu se u prvom slovu nalazi plava točka. Znak je usvojen (mislim) u 1970-im godinama, a kasnije se uvriježilo korištenje znaka bez kružnice. Zastava se danas rijetko viđa na benzinskim postajama (gdje se umjesto toga koriste reklamne zastave), ali se i dalje ističe na upravnim zgradama mnogih kompanija iz INA-ine obitelji.



Janaf – Jadranski naftovod, d.d.

[Janaf – Jadranski naftovod, d.d.] [Normal] 1:2
Prihvaćena: oko 1991. ?
Izvori: autorovo zapažanje
www.janaf.hr 10.01.2005.

Nacionalni naftovod vodi od Omišlja na otoku Krku na jadranskoj obali na istok prema Srbiji i Madžarskoj sve do Rusije. Zastava je bijela sa znakom kompanije i pet plavih pruga ispod, gornja tamnoplava, a ostale svjetloplave.



Rudarstvo

[Rudarstvo] [Normal] 1:2~
U upotrebi: od ?

Zastava koja simbolizira rudarstvo (rudarske kompanije, industrije, postrojenja, udruženja, sindikate i slično) i rudare je zeleno-crna dvobojnica sa zlatnim ukrštenim rudarskim čekićima. Ponekad je još pridodan i naftni toranj.



Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, SABA H

[Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, SABA H] [Normal] 1:2
Prihvaćena: 16. travnja 1992.
Izvor: Statut SABA RH, 4. studenog 2004.

Zastava SABA H je hrvatska trobojnica sa znakom organizacije u sredini. Znak se sastoji od petokrake sačinjene od crvenih zraka u sredini koje se nalazi partizanska troroga kapa sa petokrakom zvijezdom.

SABA H je veteranska organizacija boraca iz Narodnooslobodilačkog rata, tj. partizanski boraca protiv fašizma, nacizma i domačih izdajnika u Drugom svjetskom ratu. Danas organizacija okuplja i omladinu koja njeguje antifašističke ideje. Organzacija je nasljednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (SUBNOR H) osnovanog 1948. godine, koji je promjenio ime u SAB 1992. i opet 1997. godine, da bi današnji naziv imao od 2002. godine.



Savez izviđača Hrvatske

[Savez izviđača Hrvatske] [Normal] 1:2
Prihvaćena: 25. siječnja 1997.

Zastava je zelena sa znakom Saveza izviđača Hrvatske (SIH), ljiljanom šahiranim crveno i srebrno okruženim zlatnim natpisom s imenom Saveza. Prema pravilima SIH-a, zastava je veličine 80 × 160 cm, ima zlatne rese, zastavno koplje dugačko 280 cm i promjera 4 cm, sa vrškom u obliku znaka SIH-a (šahirani ljiljan) načinjen od drveta ili metala. Osim toga, u SIH-u se koriste i zastave većih jedinica, slične zastavi SIH-a samo s drugačijim tekstom ('Zajednica odreda ...' ili 'Savez izviđača općine ...'). Zastave osnovnih jedinica su manje (80 × 120 cm) sličnog izgleda. Zastave pomorskih, riječnih i zrakoplovnih jedinica su plave, sa sidrom odnosno znakom zrakoplovstva iza znaka SIH-a. Patrolne zastave su trokutaste s osnovicom 40 cm i stranicama 85 cm, s imenom ili znakom patrole. Zastavna koplja su manja za manje jedinice.



Varaždinske barokne večeri

[Varaždinske barokne večeri] [Normal] 1:2
Prihvaćena: ?
Izvor: Zastave u Varaždinskoj katedrali, foto ŽH, 2003.

Festival barokne glazbe "Varaždinske barokne večeri" u održava se od 1970. godine. Festivalske zastave se čuvaju u varaždinskoj Katedrali. Temelj zastave petopruga je varaždinska zastava na kojoj je uz koplje postavljen amblem festivala - barokne orgulje varaždinske Katedrale i inicijali VBV obostrano čitljivi.



Vinkovačke jeseni

[Vinkovačke jeseni]
[Okomita] 1:2

U upotrebi: od oko 1994.?
Dizajn: Joza Mataković, akademski slikar iz Vinkovaca
Izvor: "Bio je to moj dar Vinkovcima", Vinkovački list, 21.09.2001.

Zastava folklornog festivala "Vinkovačke jeseni" okomita je i sastoji se of devet zlatnih i bijelih uzdužnih pruga preko kojih se nalazi znak festivala na kosoj trobojnoj vrpci. Znak koji je dizajnirao Jozo Matasković za prvi festival 1966. godine i danas se koristi, uz sitnije varijacije krohz godine. Zastave festivala, prvotno bijele, postaju zlatno-bijele od usvajanja slične gradske i županijske zastave. Nekoliko varijacija zastava se koristi. Osim toga, skupine koje sudjeluju u festivalu opremaju se bijelim zastavicama s festivalskim znakom i nazivom skupine, a koriste se u svečanoj povorci i prilikom nastupa skupina. Godina ili redni broj festivala često se upisuje u logo.
Logo prikazuje tikvicu kao simbol folklora, jabuku kao simbol jeseni (i budući da su 1966. Viunkvoci imali najveću plantažu jabuka u Europi), sunce i crni humus plodne zemlje.



Zagrebački velesajam

[Zagrebački velesajam]
[Okomita] 1:2

U upotrebi: od 1995.?
Dizajn: Boris Ljubičić, akademski slikar i grafičar iz Zagreba
Izvori: Željko Heimer: Grbovi i zastave grada Zagreba, Leykam International, 2009, 147-148.
Poštanske marke Hrvatske pošte, 1999.

Zagrebački velesajam, međunarodna sajamska manifestacija, koristi bijelu okomitu zastavu sa znakom koji se sastoji od crvenih i plavih kosih šrafura koje čine siluete poslovnih ljudi i dva bijela dijagonalno postavljena kvadrata, sve nadvišeno s plavim imenom sajma.


Zagrebački velesajam, oko 1955. - oko 1990.

[Zagrebački velesajam,  oko 1955. - oko 1990.]
[Okomita] 1:2

U upotrebi: od 1955.?
Izvori: Željko Heimer: Grbovi i zastave grada Zagreba, Leykam International, 2009, 147-148.
Poštanske marke Hrvatske pošte, 1999.

Nakon 2. svjetskog rata manifestacija dobiva ime Zagrebački velesajam od 1947. godine. Barem od druge polovice 50-ih koristi plavu okomitu zastavu s bijelim znakom Velesajma u sredini - koji se satoji od stiliziranog slova V koje svojim unutrašnjim dijelom oblikuje plavo slovo Z, sve nadvišeno bijelim stiliziranim krilima i znakom Unije međunarodnih sajmova (Union des foires international). Znak UFI prikazuje glavu boga Masa s krilatom kacigom kao simbol trgovine i zupčanik kao simbol industrije. Naziv Unije ispisan je u zupčaniku.


Zagrebački zbor, oko 1930. - oko 1940.

[Zagrebački zbor, oko 1930. - oko 1940.]
[Okomita] 1:2

U upotrebi: od 1930.?

Međunarodna sajamska manifestacija započela se održavati u Zagrebu 1909. pod imenom Zagrebački zbor. Barem of kraja 20-ih koristi okomitu plavu zastavu s bijelim diskom u gornjem dijelu u kojem su plavi inicijali ZZ u pismu tipa Bauhaus.



[Prethodna stranica: Hrvatska - brodarske tvrtke, 4. dio, nakon 1990.][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Croatia - Other Flags][Slijedeća stranica: Hrvatska - neslužbene zastave]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2016 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.