Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 9. prosinca 2009.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Map of the Coast and Gorski Kotar County. Legend: M.-D. = Malinska - Dubašnica

Primorsko-goranska županija - gradovi

1. Rijeka
   • Rijeka, 1998.
   • Rijeka, 1967 – 1998.
2. Bakar
3. Cres
   • Cres, od XIV. Stoljeća
4. Crikvenica
   • Crikvenica, 1978. – 1990.
5. Čabar
6. Delnice
7. Kastav
8. Kraljevica
9. Krk
10. Mali Lošinj
11. Novi Vinodolski
12. Opatija
    • Opatija, 1995.
13. Rab
14. Vrbovsko

Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika, dok su neki gradovi odlučili ignorirati ta pravila i koristiti zastavu po svojoj volji. Može biti da će s vremenom ovi drugi biti zamijenjeni zastavama u skladu s pravilnikom.
Administrativnom reformom 1997. godine sedam dotadašnjih općina dobilo je status grada ((Bakar, Cres, Delnice, Kastav, Kraljevica, Mali Lošinj, Vrbovsko).

• Primorsko-goranska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Grad Rijeka, 1918. - 1924. o slobodnom gradu Rijeci 1918. - 1924. i o Provinciji Carnaro pod talijanskom upravom 1925. - 1943.

Rijeka

1:2

Grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je dodijelio hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. 6. lipnja 1659. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Suvremena zastava je plava sa žuto uokvirenim grbom u sredini. Tradicionalna zastava Rijeke, crveno-žuto-plava vodoravna trobojnica zasnovana na bojama iz grba danas se još ponekad može vidjeti u neslužbenoj upotrebi, osobito privatnoj (nogometni navijači, tijekom karnevala i sl.). Zapravo je ta zastava 1998. prvotno prihvaćena za riječku zastavu, ali je Ministarstvo uprave odbilo dizajn. Iako je povijesno utemeljen taj dizajn, danas ga koristi iredentistička tzv. "Udruga slobodne riječke općine u izbjeglištvu" pa se ne smatra primjerenim. Ministarstvo je iniciralo i uklanjanje austrijske carske krune iznad orla i trake s motom "Indeficienter" (neiscrpan).
Grb simbolično prikazuje Rijeku, odnosno brzu, kratku i vodom bogatu Rječinu po kojoj je grad dobio ime.
Kroz povijest grad Rijeka (poznat i po talijanskom imenu Fiume) imao je poseban status u Austrougarskoj, a nakon prvog svjetskog rata proglašen je slobodnim gradom. Više o zastavama koje su se upotrebljavale vidi na ostalim stranicama ovdje.

Rijeka, 1998.

1:2

Grb koji je usvojen početkom 1998. godine razlikuje se od kasnije po tome što je vjerniji originalu iz XVII. stoljeća. Iznad orla bila je austrijska carska kruna s dvije plave trake koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita bila je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan, misli se o bogatstvu vode u Rječini).
Zastava prihvaćena početkom 1998. godine vodoravna je trobojnica crvena (tamno karmin), žuta (zagasito zlatnožuta) i plava (ultramarin) s grbom u sredini.

Rijeka, 1967 – 1998.

1:4

Grb usvojen 1967. godine zapravo je varijacija povijesnog grba Rijeke u stilu vremena. Habsburški orao je izbačen i ostavljen je samo stilizirani vrč iz kojeg istječe voda u more. Oblik grba podsjeća na siluetu broda. Istodobno usvojena zastava je svjetloplava s dva bijela trokuta uz koplje, predstavljajući tok rijeke Rječine i njezinu deltu. Zastava je isticana u Rijeci u Jugoslaviji zajedno s tadašnjim zastavama Jugoslavije, Hrvatske, talijanske narodnosti i Saveza komunista.
Ovaj grb koristi se ponegdje još i danas, npr. na autobusima riječkog gradskog autoprijevoznika, kao i u znaku N. K. "Rijeka". Njegovi navijači koriste plavo-bijele zastave kao i povijesne crveno-žuto-plave trobojnice te suvremene gradske zastave.

Bakar

1:2

Grb je modernizacija povijesnog grba Bakra, kojeg je podijelila carica Marija Terezija 1799. godine: dvaput vodoravno razdijeljen, u glavi 5x2 crveno-srebrni šah, u sredini u plavom polju tri srebrne kule s kruništem s crnim prozorom i vratima koje stoje na tri zelena brijega, i u dnu u zlatnom crno koso sidro sa srebrnim užetom.
zastava je vodoravna trobojnica bijelo-žuto-plava, zasnovana na bojama grba. Ovakav za hrvatske gradske zastave neobičan uzorak Ministarstvo je odobrilo, jer je povijesno potvrđena njezina upotreba u XIX. stoljeću.

Do 1997. Bakar je imao status općine.

Cres

1:2

Grb Cresa pojavljuje se već u XIV. stoljeću u plavom trokutastom štitu zlatni uspravljeni hipopanter. Oblik štita u suvremenom prikazu zasniva se na povijesnim primjerima, najčešće sačuvanim uklesani u kamenu na više mjesta u Cresu. Heraldički hipopanter životinja je sastavljena od konjske glave dugih ušiju s volovskim rogovima i savinutim labuđim vratom, s prednjim nogama kao u grifona (tj. orla) i stražnjim konjskim nogama s lavljim repom. U pravilu hipopanter je prikazan kako riga vatru. Prema legendi koju pričaju stanovnici Cresa hipopanter u grbu tumači se simbolički za njih same - lijepi i krotki (i spremni na težak rad) kao mladi konji, postaju opasni kao lavovi i pružaju kandže kada ih se dirne.
Tradicionalna zastava Cresa izmjeničnih je plavih i zlatno-žutin pruga s grbom u sredini, a tvrdi se da se koristi već sedam stoljeća. Suvremena zastava plava je s žuto obrubljenim grbom u sredini.
Koristi se i svečana zastava u obliku gonfalona ukrašena graničicama masline i grožđem.

Do 1997. Cres je imao status općine.

Cres, od XIV. Stoljeća

Statut Grada Cresa tvrdi da tradicionalna "creska zastava izmjeničnih plavo-zlatnih boja u kojem središnje mjesto zauzima tradicionalni grb, u uporabi je već sedam stoljeća". Za sada nisam uspio naći neki drugi izvor koji bi podržavao ovu tvrdnju.

Crikvenica

1:2

Grb je u plavom štitu na mostu kuća s tornjem s kruništem desno i zvonikom lijevo sve srebrno/bijelo, iz koje izrasta zlatna palma. Zastava je žuta s grbom u sredini. Grb prikazuje crikvenički kaštel.
Koristi se i svečana zastava, viseći gonfanon s tri repa koji završavaju trokutasto, od kojih je srednji nešto duži. Grb je u sredini, ime grada iznad, a zlatni su ornamenti ispod u repovima.

Crikvenica, 1978. – 1990.

Bez zastave.

Grb Općine Crikvenica usvojen 1078. je u svijetlo plavom štitu siva kula između dva bijela jedra na kojima je po jedno zeleno drvo iznad sivog mosta s tri luka iznad plave rijeke i u dnu smeđi brod gore obrubljen zelenim s crvenim otvorima za vesla te u zaglavlju crvena petokraka zvijezda. Otvori za vesla oblikuju slova C za Crikvenicu, most je onaj preko riječice Dubračine pored koje je u 15. stoljeću podignuta Frankopanska kula. Smještena je između dva "jedra" koja predstavljaju susjedna naselja tada u sklopu oćine, Novi Vinodolski i Selca, a drva simboliziraju šume u zaleđu. Zastava nije usvojena.

Čabar

1:2

Grb Čabra je zeleno polje razdijeljeno vodoravnom srebrnom gredom, iznad srebrni utvrđeni grad i ispod zlatna jelenja glava. Zastava je zelena s grbom u sredini.
U Odluci grb je opisan s valovitom srebrnom gredom, ali čini se da se koristi ravna greda. Na zastavi je propisano da ispod grba bude ispisano zlatnim ime "Grad Čabar". Ove pojedinosti možda su ispravljene na prijedlog Ministarstva, ali odluka o tome nije izdana u službenim novinama.

Delnice

1:2

Grb Delnica je u plavom polju na zelenom brijegu stoji šumski radnik oslonjen na kramp. Čovjek je obučen u tradicionalnu lokalnu nošnju, zelene hlače, bijela košulja, zlatno porubljeni crni prsluk i crni šešir sa zlatnom vrpcom. Grb je povijesni i potječe s pečata iz 1805. godine, Laszowski ga prikazuje u obliku štita, no čini se da nije bio osobito često korišten do suvremenog usvajanja za gradski grb.
Zastava je zelena s grbom u sredini obrubljenim zlatnim rubom.

Do 1997. Delnice su imale status općine.

Kastav

1:2

Grb Kastva modernizacija je povijesnog grba: u plavom polju Sv. Jelena Križarica (carica majka Konstantina Velikog) odjevena u bijelo i ogrnuta crvenim plaštem, okrunjena zlatnom krunom i sa zlatnim nimbusom, drži zlatni križ. zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno crvena s grbom iznad kojeg je natpis GRAD KASTAV ispisan rimskom kapitalom s karakterističnim ukošenim slovom S.
Odluka iz 1995. usvaja drugačije simbole, ali ove Ministarstvo nije odobrilo. Grb je na crvenoj podlozi dvije srebrne kule povezane zidinama s otvorenim gradskim vratima Voltica, iznad se uzdiže zvonik crkve Sv. Jelene. Ispod zidina su dvije grančice bršljana sa zlatnim plodovima. Zastava je dvobojna - srebrna i crvena vodoravno razdijeljena, s grbom u sredini. Propisan je i svečani gonfalon crvene boje s grbom i imenom općine iznad i listovima bršljana i zlatnim plodovima u tri repa u dnu.

Do 1997. Kastav je imao status općine.

Kraljevica

1:2

Kraljevica, ili u talijanskoj inačici Porto Re ima grb koji slikovito dočarava ime koje znači kraljevska luka: U plavom štitu zlatno sidro provučeno kroz kraljevsku krunu. Grb se postavlja u sredinu plave zastave, a svečana zastavi je i bogato ukrašena vezom i resama.

Do 1997. Kraljevica je imala status općine.

Krk

1:2

Grb grada Krka je povijesni grb, u ovalnom štitu sova na zelenom trobrjegu. Zastava je crvena s grbom u sredini. Crvena svečana zastava prilično je jednostavna, crveni gonfalon s grbom u sredini i imenom grada iznad njega. Grb se koristi i ukrašen s maslinovom i hrastovom grančicom ispod štita.

Mali Lošinj

1:2

Grb Malog Lošinja koristi se barem od početka XX. stoljeća: u plavom štitu smeđi trojarbolni jedrenjak sa zlatnim punim jedrima. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini.
Zastave brodarskih kompanija iz Malog Lošinja često se mogu naći u međunarodnoj veksilološkoj literaturi pod talijanskim nazivom grada Lussinpiccolo.

Do 1997. Mali Lošinj je bio općina.

Novi Vinodolski

1:2

Grb Novog Vinodolskog povijesni je grb: u plavom polju srebrna zidana kula s grudobranima i crnim otvorima koja izrasta iz zlatne šesterokrake zvijezde. Grb simbolično prikazuje grad kao utvrdu Frankopana, jedne od najvažnijih hrvatskih feudalnih obitelji čiji znak je bila zvijezda. Zastava je azurno plava s grbom u sredini.

Opatija

1:2

Grb Opatije prikazuje bijelog galeba s crvenim kljunom i kandžama koji stoji na vrhu srebrne kule na stijeni na plavoj podlozi i plavo-bijelim valovima u dnu. U svečanijoj varijanti grb je okružen zlatnim rubom i na zlatnoj vrpci ispod njega crnim slovima ispisan je naziv grada. Zastava je plava (atlas tamnoplava) s grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri repa ukrašena ornamentima od lovora i hrasta i s imenom grada iznad.

Opatija, 1995.

1:2

Grb je usvojen 1995 uz jednu razliku, ptica na vrhu kule bila je orao koji gleda ulijevo. Nakon nekoliko mjeseci on je zamijenjen galebom koji gleda udesno. Usvojena je i zastava s tim grbom, kao i svečana zastava ukrašena ornamentima od lovora i hrasta u repovima.

Rab

1:2

Grb Raba prikazuje gradskog zaštitnika Sv. Kristofora koji prenosi malog Isusa preko rijeke. Grad koristi nekoliko povijesnih varijanti grba u plavom polju grad s četiri zovnika iznad valova preko kojih je polumjesec i zlatna zvijezda i uz kojeg stoji Sv. Kristofor koji drži Isusa i palminu grančicu. Zastava je koso razdijeljena na bijelo i plavo, a u njoj se nalazi grb nadvišen zlatnom krunom Sv. Kristofora, okružen maslinovim i hrastovim vijencem, iz krune se spušta dvobojna bijelo-plava vrpca koja se sedam puta ovija oko vienca s natpisom Felix Arba. To je naziv grada na latinskom s počasnom titulom Felix koja se dodjeljivala u rimsko doba samo osobito zaslužnim gradovima.
Do kraja 2009. godine grad nije objavio drugu legislativu o grbu i zastavi, osim njihovih identičnih opisa u statutima iz 1993., 2001. i 2009. koji nisu dobili odobrenje središnjih vlasti. Drugo prikazano lokovno rješenje temeljeno na povijesnom uzorku, ali usklađeno s državnim propisima vlasti Raba ne koriste.

Vrbovsko

1:2

Grb Vrbovskog modernizacija je povijesnog grba koji je dodijelilo car Josip II. 1785. godine vodoravno razdijeljen, gore u zlatnom crni raskriljeni orao sa crvenim kljunom i kandžama, dolje u plavom dvije srebrne stijene spojene mostom na stupovima koji izrastaju iz vode. Zastava je zelena s grbom u sredini.
Svečana zastava je zeleni gonfalon koji završava trokutasto, obrubljen zlatnim i sa zlatnim resama duž donjeg ruba. U sredini je grba, iznad njega u dva reda ime grada, a ispod ukrštene grančice hrasta i jele.

Do 1997. Vrbovsko je bilo općina.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World