[Prethodna stranica: Primorsko-goranska županija][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Coast and Gorski kotar County, the - Cities][Slijedeća stranica: Primorsko-goranska županija - općine]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000.
Posljednja promjena: 17. srpnja 2018.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Primorsko-goranske županije. Legenda: M.-D. = Malinska - Dubašnica

Primorsko-goranska županija - gradovi


  1. Rijeka
  2. Bakar
  3. Cres
  4. Crikvenica
  5. Čabar
  6. Delnice
  7. Kastav
  8. Kraljevica
  9. Krk
  10. Mali Lošinj
  11. Novi Vinodolski
  12. Opatija
  13. Rab
  14. Vrbovsko

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Administrativnom reformom 1997. godine sedam dotadašnjih općina dobilo je status grada (Bakar, Cres, Delnice, Kastav, Kraljevica, Mali Lošinj, Vrbovsko).


Pravna napomena: Županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj svojim odlukama o usvajanju i uporabi grbova i zastava ograničavaju uporabu tih simbola isključivo uz pismenu dozvolu. Ipak, većina jedinica lokalne uprave i samouprave istim odlukama eksplicitno dozvoljava njihovu slobodnu uporabu u odgojno-nastavne i znanstvene svrhe te u umjetničkom (likovnom) stvaralaštvu, pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo jedinice lokalne uprave i samouprave. Autor ovih stranica smatra da prikazivanjem grbova i zastava zadovoljava uvijete slobodne uporabe u tom smislu.

Vidi još:

Rijeka

[Rijeka] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Rijeka]
Prihvaćena: 26. rujna 1998.     Odobrena: 19. siječnja 1999. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: U crvenome na srebrnoj stijeni crni raskriljeni orao s dvije glave koje gledaju ulijevo, drži lijevom nogom vrč iz kojeg teče voda i razlijeva se oko stijene.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Opis grba: Grb Grada temelji se na povijesnom grbu, kojeg je Gradu poveljom od 6. lipnja 1659. godine dodijelio hrvatski kralj i car Leopold I. Na ovalnom štitu crvenog osnovnog polja, dvoglavi crni orao, obiju glava gledajući ulijevo, kljunova otvorenih i crvenih jezika isplaženih, obiju krila jednako uzdignutih, desnom nogom stojeći na stijeni, lijevom drži vrč prirodne boje iz kojeg obilno teče voda koja se razlijeva svud oko stijene. Noge i kljunovi orla zlatni su. (Čl. 6, Odluka o izmjenama, 1998.)
Opis zastave: Zastava Grada je plave boje. Omjer zastave je 1:2, a u sredini zastave, na sjecištu dijagonala, nalazi se grb Grada. (Čl. 7, Odluka o izmjenama, 1998.)
Izvori: Statut Grada Rijeke, 18.10.1993, Službene novine Županije Primorsko-goranske, br. 11/1993, 19.10.1993.
Statut Grada Rijeke, 22.10.1997, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 22/1997, 31.10.1997.
Odluka o grbu i zastavi Grada Rijeke, 26.03.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 6/1998, 31.03.1998.
Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke, 26.09.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 24/1998, 04.12.1998.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/98-01/13, URBROJ: 515-02-01/1-99-4, 15.01.1999.
Statut Grada Rijeke, 01.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 23/2001, 02.10.2001.
Statut Grada Rijeke, 02.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 24/2009, 03.07.2009.
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke, 23.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 29/2009, 25.07.2009.
D. Herceg: Riječku zastavu koristi iredenta u Italiji?!, Vjesnik, Zagreb, 9. studenog 1998. www.vjesnik.com

Grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je 6. lipnja 1659. dodijelio hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Suvremena zastava je plava sa žuto uokvirenim grbom u sredini. Tradicionalna zastava Rijeke, crveno-žuto-plava vodoravna trobojnica zasnovana na bojama iz grba danas se još ponekad može vidjeti u neslužbenoj upotrebi, osobito privatnoj (nogometni navijači, tijekom karnevala i sl.). Zapravo je ta zastava 1998. prvotno prihvaćena za riječku zastavu, ali je Ministarstvo uprave odbilo dizajn. Iako je povijesno utemeljen taj dizajn, danas ga koristi iredentistička tzv. "Udruga slobodne riječke općine u izbjeglištvu" pa se ne smatra primjerenim, prema mišljenju Ministarstva. Ministarstvo je iniciralo i uklanjanje austrijske carske krune iznad orla i trake s motom "Indeficienter" (neiscrpan).
Grb simbolično prikazuje Rijeku, odnosno brzu, kratku i vodom bogatu Rječinu po kojoj je grad dobio ime.
Kroz povijest grad Rijeka (poznat i po talijanskom imenu Fiume) imao je poseban status u Austrougarskoj, a nakon prvog svjetskog rata proglašen je slobodnim gradom. Više o zastavama koje su se upotrebljavale vidi na ostalim stranicama ovdje.


Rijeka, 2016.

[Rijeka, 2016.] [Normal] 1:2 [Rijeka, 2016.]
Prihvaćena: 14. srpnja 2016.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome u uporabi.
Opis zastave: Zastava Grada povijesna je zastava, koja je na prijedlog Gradskog vijeća od 19. veljače 1870. godine odobrena 18. studenog iste godine. Zastava je trobojnica vodoravnih pruga tamnog karmina, zlatnožute boje i ultramarina. Zastava je omjera dužine i širine 2:1, a na sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se grb Grada. Visina grba je 2/3 širine zastave. (Čl. 1, Odluka, 2016.)
Izvori: (Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke, 14.07.2016.)
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke, Poziv na 26. sjednicu Gradskog vijeća Grada Rijeke, 06.07.2016.
"Gradsko vijeće jednoglasno za povratak povijesne trobojnice!", Rijeka Danas, www.rijekadanas.com, 15.07.2016.
"Vijećnici potvrdili: Žele povratak riječke trobojnice", Fiuman.hr, www.fiumen.hr, 14.07.2016.
"Nenad Labus: U susret povratku riječke trobojnice", Rijeka Danas, www.rijekadanas.com, 14.07.2016.
"Ovo je trobojnica koja će 6. lipnja zavijoriti s gradske vijećnice!", Rijeka Danas, www.rijekadanas.com, 01.06.2018.
"Na zgradi Grada Rijeke izvješena povijesna riječka trobojnica", Novi list, www.novilist.hr, 06.06.2018.
"Rijeka izvjesila zastavu koju je Vlada RH 90-ih zabranila", Jutarnji list, www.jutarnjilist.hr, 08.06,2018.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-03/16-01/1, URBROJ: 515-05-02-01/1-18-5, 07.06.2018.

Gradsko je vijeće 14. srpnja 2016. usvojilo trobojnicu tamno karmin, zlatnožuta, ultramarin plava s grbom u sredini. Nakon 2 godine Ministarstvu upravu je odbilo zahtjev za promjenom službene zastave, nalazeći da "nema baš nikakve heraldičke/veksiološke osnove po kojoj bi se zastava odobrena 1999. godine mijenjala", te da predložena trobojnica "niti se može smatrati isključivo jedinom gradskom zastavom [... te da] nema povijesni kontinuitet i samo je jedna u nizu povijesnih zastava Rijeke". Nadalje Ministarstvo drži da je "isključivo je državna zastava trobojnica" te da "u interesu je Republike Hrvatske da je državna zastava jedinstvena".
Predmnijevajući odluku Ministarstva, grad je istaknuo svoju povijesnu zastavu, ukljčujući sve elemente svojeg povijesnog grba carksu krunu i vrpcu s natpisom; povodom proslave Dana riječkog grba i zastave, prvi puta proslavljenog 6. lipnja 2018., u spomen na datum kada je gradu originalno dodijeljen grb 1659.


Rijeka, 1998.

[Rijeka, 1998.] [Prijedlog] [Rekonstrukcija] 1:2 [Rijeka, 1998.]
Prihvaćena: 26. ožujka 1998.     Odobrena: Ne, dizajn povučen iz uporabe ili nikada nije uporabljen.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Opis grba: Grb Grada temelji se na povijesnom grbu, kojeg je Gradu poveljom od 6. lipnja 1659. godine dodijelio hrvatski kralj i car Leopold I. Na ovalnom štitu crvenog osnovnog polja, dvoglavi crni orao, obiju glava gledajući ulijevo i natkrunjenih zlatnom krunom iz koje obostrano izlaze svijetloplave lente rubova zlatom izvezenih, a krajeva unatrag podvinutih i zlatnim resama urešenih, kljunova otvorenih i crvenih jezika isplaženih, obiju krila jednako uzdignutih, desnom nogom stojeći na stijeni, lijevom drži vrč prirodne boje iz kojeg obilno teče voda koja se razlijeva svud oko stijene. Noge i kljunovi orla zlatni su. Ispod štita, na dugačkoj zlatnoj lenti, unatrag podvinutih krajeva, geslo na latinskom: "INDEFICIENTER". (Čl. 6, Odluka o grbu, 1998.)
Opis zastave: Zastava Grada povijesna je zastava, koja je na prijedlog Gradskog vijeća od 19. veljače 1870. godine odobrena 18. studenog iste godine. Zastava je trobojnica vodoravnih pruga tamnog karmina, zagasito zlatnožute boje i ultramarina. Sve su trake jednake širine, a odnos širine i dužine zastave je 1:2. U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Grada. (Čl. 7, Odluka o grbu, 1998.)
Napuštena: 26. rujna 1998.
Izvori: Odluka o grbu i zastavi Grada Rijeke, 26.03.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 6/1998, 31.03.1998.
Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke, 26.09.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 24/1998, 04.12.1998.
D. Herceg: Riječku zastavu koristi iredenta u Italiji?!, Vjesnik, Zagreb, 9. studenog 1998. www.vjesnik.com

Grb koji je usvojen početkom 1998. godine razlikuje se od kasnije po tome što je vjerniji originalu iz XVII. stoljeća. Iznad orla bila je austrijska carska kruna s dvije plave trake koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita bila je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan, misli se o bogatstvu vode u Rječini).
Zastava prihvaćena početkom 1998. godine vodoravna je trobojnica crvena (tamno karmin), žuta (zagasito zlatnožuta) i plava (ultramarin) s grbom u sredini.


Rijeka, prijedlog 1996.

[Rijeka, prijedlog 1996.] [Prijedlog] 1:2 [Rijeka, prijedlog 1996.]
Dizajn: Dorian Sokolić, Rijeka
Izvor: Robert Grubiša: "Usvajanje riječkih simbola 1990-ih | Adoption of the Symbols of Rijeka in 1990's", Grb i zastava, 11 (2012) pp. 14-16.

Likovno rješenje koje je povjerenstvo predvođeno prof. Petrom Stčićem predložilo gradskom vijeću 26. veljače 1996. temeljem održanog javnog natječaja imalo je u konknavnom raščetvorenom štitu, 1. šahirano crveno-srebrno, 2. u srebrnom zlatna šestokraka zvijezda, 3. srebrno i 4. plavo i preko svega iz zlatnog vrča kroz 3. polje izlijeva se zlatna voda.Zastava je četvorena bijelo-plava s grbom u sredini. Likovno je rješenje usvojeno u vijeću minimalnom većinom, ali odluka nije nikada objavljena i na koncu je 1998. usvojeno drugo rješenje.


Rijeka, 1967 – 1998.

[Rijeka, 1967 – 1998.] [Normal] 1:4 [Rijeka, 1967 – 1998.]
Prihvaćena: 1967.
Dizajn: Dorian Sokolić, Rijeka
Napuštena: 26. ožujka 1998.
Izvori: Izložba "Riječki povijesni grbovi - izbor građe iz fonda Sveučilišne knjižnice u Rijeci" 14-16. srpnja 1999.
Info Robert Grubiša, 26.02.2005.

Grb usvojen 1967. godine zapravo je varijacija povijesnog grba Rijeke u stilu vremena. Habsburški orao je izbačen i ostavljen je samo stilizirani vrč iz kojeg istječe voda u more. Oblik grba podsjeća na siluetu broda. Istodobno usvojena zastava je svjetloplava s dva bijela trokuta uz koplje, predstavljajući tok rijeke Rječine i njezinu deltu. Zastava je isticana u Rijeci u Jugoslaviji zajedno s tadašnjim zastavama Jugoslavije, Hrvatske, talijanske narodnosti i Saveza komunista.
Ovaj grb koristi se ponegdje još i danas, npr. na autobusima riječkog gradskog autoprijevoznika, kao i u znaku N. K. "Rijeka". Njegovi navijači koriste plavo-bijele zastave kao i povijesne crveno-žuto-plave trobojnice te suvremene gradske zastave.


Sušak, oko 1936. – 1948.

Zastava nepoznata. [Sušak, oko 1936. – 1948.]
Prihvaćena: oko 1936
Dizajn: Omer Mujadžić, Zagreb
Napuštena: oko 1948.
Izvori: Dopis Omera Mujadžića Gradskom načelstvu Sušaka 04.01.1936. s predloškom grba (HR DARI, fond JU 48, kutija 29, croinfo.net Sušak team), u Povijest Sušaka (statistika, izgradnja, grb), Nepoznata Rijeka, Croinfo.net Portal, www.croinfo.net, 17.05.2013.
Previšnji Ukaz o proglašenju Sušaka gradom, 23.10.1919. u Željko Bartulović: "O, mili Grade: 90. rođendan grada Sušaka (1919. - 2009.)", Sušakča revija, br. 68 (2009).
(Igor Žic: Grb grada Sušaka, Sušakča revija, br. 2/3 (1993))
Goroslav Oštrić: "Monumenta Heraldica: Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije", Pomorski i povijesi muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka, 2002. str. 62.
Gradski biljezi Sušaka od kasnih 1930-ih do kasnih 1940-ih

Grb Sušaka je u plavom srebrna kula na zelenom brijegu obrubljenom srebrnim strijenama i u dnu na valovitom plavom moru jedrenjak s bijelim jedrima..

Nakon 1. svjetskog rata dotadašnja općina Sušak, dio Rijeke istočno od Rječinem izdignuta je na status grada 1919. i postaje značajno lučki i industrijsko središte međuratne Jugoslavije. U 2. svjetskom ratu Sušak je okupiran i pripojen Italiji, a nakon njezine kapitulacije dolazi pod njemačku te partizansku upravu. Nakon 2. svjetskog rata gradske su općine Rijeka i Sušak formalno ujedinjene krajem 1947., a prva sjednica ujedinjenog Gradskog narodnog odbora Rijeka održana je 12. veljače 1948. Gradska općina Sušak nastavlja postojati kao III. rajon Gradske općine Rijeka do 1962.
Pojedinosti oko usvajanja gradskog grba nisu poznate, kao što nije jasno iz dostupnih dokumenata je li g. Mujadžić zaista idejni tvorac grba, ili je tek izradio jedan njegov prikaz za potrebe gradskog načelstva. Gradska općina izdaje biljege s prikazom tog grba, koji ostaju u uporabi, s odgovarajućim pretiscima imena i iznosa, kroz niz režima do ujedinjenja s Rijekom.


Rijeka, 1924. – 1945.

[Rijeka, 1924. – 1945.] [Normal] 3:5~ [Rijeka, 1924. – 1945.]
[Rijeka, 1924. – 1945.]
Prihvaćena: 24. srpnja 1941.
Izvor: (Decreto 1941-06-24 DCG [=Decreto del Capo del Governo], riconoscimento di stemma, gonfalone e bandiera), quoted in Banca dati Fascicoli comunali (a cura di Giovanna Arcangeli), Presidenza del Consiglio dei Ministri – Ufficio araldico, Archivio Centrale dello Stato, Roma, http://dati.acs.beniculturali.it/comuni/, 03.04.2017.

Kratkotrajnu Slobodnu Državu Rijeka anektirala je Italija 16. ožujka 1924. Gradska zastava koja je uspostavljana prije 1. svjetskog rata i koja je korištena kao zastava Slobodne Države, nastavila se koristiti. No, lokalni talijanski političari preferirali su "obezglavljanog" orla samo s jednom glavom, koji je obrzo uveden umjesto ranijeg dvoglavog orla, iako bez formalne dozvole i bez potvrde iz Rima (usprkos protivljenju kraljevskog heraldičkog povjerenstva, koje je smatralo da to nije ispravno). Ipak na posljetku, 24. srpnja 1941 predsjednik vlade dodijelio je novi grb s dodatim tzv. "liktorskim zaglavljm" (capo del littorio). Tada je podijeljena i trobojna crveno-žuto-plava zastava s tim grbom i tamnocrveni gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa s resama i trikutastim urezima između njih, također s tim grbom. Ovi su simboli formalno zadržani i tijekom njemačke okupacije od 1943. sve do ulaska jugoslavenskih pojstrojbi u grad 3. svibnja 1945.
Za sada nema naznake da su zastave točno ovog dizajna zaista i korištene. Čini se da je svaka pojedina trobojnica oslikana različitom jedinstvenom varijacijom grba, najčešće bez crvene pozadina tj. bez štita.


Rijeka, oko 1900. – 1924.

[Rijeka, oko 1900. – 1924.] [Normal] 2:3~
Izvori: Breschi, Roberto: Bandiere Passato e Presente, http://www.rbvex.it/, since 2003 (last visited 30.03.2017).
Oštrić, Goroslav: Monumenta heraldica, izbor iz heraldičke baštine primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka, 2002. . 59 – 62.

Gradska trobojnica ustanovljen 1870. koristila se u mnogim varijacijama prikaza grba beznekog standardiziranog predloška, a do kraja stoljeća uglavnom se ustalio prikaz bez čuvara.


Rijeka, 1870. – oko 1900.

[Rijeka, 1870. – oko 1900.] [Normal] 2:3~
Opisi zastave: Voglia l'lnclita congregazione stabilire a suo distintivo una sola bandiera coi tre colori di gia prescelti ed adottati nonche desunti dallo stemma municipale, issati nei tempi antichi, cioe il carmina, il giallo dorato e l'oltre mare, disposti orizzontalmente, apponendovi nella meta del campo dell'asta in luogo dei santi, il gallo, il quale, come amblema di Fiume, figura nei civici uffici e sugelli. (Conclusioin, 1870.)
La congregazione municipale di Fiume si fa un dovere di portar a conoscenza dell'eccelso r. Ministero dell'interni aver essa stabilito di adottare, d'ora innanzi, qual gonfanone del municipio quello il cui disegno segue cui acchiuso, cioe i tre colori desunti dallo stemma originario: il carmina, il giallo dorato e l'oltremare, disposti orizzontalmente con in mezzo l'aquila bicipite fiumana fiancheggiata dai patroni della citta S.S. Vito e Modesto. (Conchiuso, 1870.)
Il governatore regio di Fiume e nel Litorale ungarico-croato No. 209 AI Magistrato Civico In Fiume. In evasione del rapporto dd. 4. settembre a. c. No. 2088 trovo di concedere. che d'ora innanzi venga adottato qual gonfalone del municipio di Fiume que ll che venne stabilito dall'inclita Congregazione municipale ed il di cui disegno viene qui acchiuso. cioe i tre colori desunti dallo stemma originario: il carmino, il giallo dorato ed "ultramare disposti orizzontalmente con in mezzo l'aq uila bicipite fiumana fiancheggiata dai patroni della citta S.S. Vito e Modesto; osservo pero che in occasioni solenni deve venire contemporaneamente al gonfalone del municipio inalberata anche la bandiera tricolore unghrese. Fiume, 18. Novembre 1870 Zichi mp. (Decree, 1870.)

Izvori: Kobler, Giovanni: Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Stabilimento Tipo-litografico Fiumano di Emidio Mohovich, Fiume, 1896 : 128 – 129.
Zaključak Gradske skupštine, 19.02.1870.
Zaključak o glasovanju u Gradskoj skupštini, 22.02.1870.
Izvješće Povjerenstva za simbole Gradskoj skupštini, 08.05.1870.
Nota Ministarstvu unutrašnjih poslova u pešti, 10.06.1870.
Dekret kraljevskog upravitelja za Rijeku i hrvatsko-ugarsko primorje, 18.11.1870. (Indeks kraljevskog upravitelja za Rijeku i hrvatsko-ugarsko primorje za godinu 1870, fond Gradskog poglavarstva Rijeka, Hrvatski državni arhiv u Rijeci)

Da bi se razriješila simbolička nedoumica, predloženo je 1849. da se na gradskom štandarcu ističe poseban gradski standard, temeljen na grbovnim bojama: karmine crvena, zlatno žuta i ultramarine plava. Ove su se boje već pojavile kao gradske boje na revolucionarnim kokardama 1848. No, odluka o zastavi nije donesena, a uskoro je gradska uprava raspuštena sve do 1857. pa tako i nije bilo potrebe za zastavom.Kada su ponovo dozvoljene gradske zastave, opet je uvedena stara austrijska zastava s gradskim grbom, a gradski su oci započeli dugotrajnu borbu za vlastitom zastavom, u kojoj su uspjeli tek 1870.


Rijeka, 1835. – 1848.

[Rijeka, 1835. – 1848.] [Normal] 2:3~
Izvor: Kobler, Giovanni: Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Stabilimento Tipo-litografico Fiumano di Emidio Mohovich, Fiume, 1896 : 128 – 129.

S veremenom je grad Rijeka 1835. vraćen u status corpusa separatuma ugarske krune te je zastava na gradskom štandarcu zamijenjena ugarskom trobojnicom s gradskim grbom, pema izvješćima, bez čuvara grba.


Rijeka, oko 1813. – 1835. i 1858. – 1870.

[Rijeka, oko 1813. – 1835. i 1858. – 1870.] [Normal] 2:3~
Opis zastave: Seine k. k. apostolische Majestät haben mit Allerhöchsten Entschliessung vom 20. Juli I. J. allergnädigst zu bewilligen gewust dass auf dem Städlischen Slaggenstackc in Fiume bei feierlichen Anlästun die erbetren Städlische Sachen aufgezogen wurde, welche aus der mit dem Stadtwappen von Fiume belegten Seenagge der österreichischen Handelfahrzeuge zu bestehen hat. (N. 6452, 1858.)
Izvori: Kobler, Giovanni: Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Stabilimento Tipo-litografico Fiumano di Emidio Mohovich, Fiume, 1896 : 128 – 129.
Odluka br. 6452 Gradskog magistrata u Rijeci, 10.08.1858.
Izvod iz protokola Gradskog magistrata, Br. 2652, 09.09.1858. (Indeks registra poglavarstva za godine 1857 – 1860, fond Gradskog poglavarstva Rijeka, Hrvatski državni arhiv u Rijeci)

Nakon Napoleonskih ratova grad Rijeka je vraćen pod habsburšku upravu i dozvoljeno je isticanje posebne gradske zastave na gradskom štandarcu - austrijske crvenobijelo-crvene zastave s gradskim grbom u sredini, kakav je dodijelio kralj Leopold I. 6. lipnja 1659. s prikazom u crvenom štitu dvoglavog orla obiju glava okrenutih nalijevo nadvišenih carskom krunom, koji stoji na stijeni u moru i jednom nogom pridržava vazu i koje istječe voda. Ovalni štit ispod ima na vrpci ispisano "Indeficienter" (nepresušna). Do tada je već bio uobičajeno grbu dodavati kao čuvare likove gradskih zaštitnika sv. Vida i Modesta, odjevenih kao rimski vojnici, držeći palmine grančice.



Bakar

[Bakar] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Bakar]
Prihvaćena: 24. lipnja 1994.     Odobrena: 29. travnja 1996. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: Štit dvostruko razdijeljen. U prvome polju crveno bijele četvorine 5×2; u drugome na plavome na tri zelena brijega po jedna srebrna/bijela kula; u trećem u zlatno/žutom crno sidro s bijelim konopcem.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2, bijelo-žuto-plava trobojnica.
Opisi grba: Grb Grada Bakra ima oblik poluokruglog štita. Štit je dvostruko razdijeljen. U prvome polju crveno bijele četvorine 5x2; u drugome na plavome na tri zelena brijega po jedna srebrna/bijela kula, u trećem u zlatno/žutom crno sidro s bijelim konopcem. (Čl. 2, Odluka, 1994.)
Grb Grada ima oblik poluokruglog štita. Štit je dvostruko razdijeljen. U prvom polju crvenobijele četvorine 5X2, u drugome na plavome na tri zelena brijega po jedna srebrna/bijela kula, a trećem u zlatno/žutom crveno sidro s bijelim konopcem. (Čl. 6, Statut, 2009.)
Grb Grada ima oblik poluokruglog štita. Štit je dvostruko razdijeljen. U prvom polju crvenobijele četvorine 5X2, u drugome na plavome na tri zelena brijega po jedna srebrna/bijela kula, a trećem u zlatno/žutom crno sidro s bijelim konopcem. (Čl. 2, Odluka, 2009; Čl. 1, Izmjene, 2013; Čl. 6, Statut, 2013.)

Opisi zastave: Zastava Grada Bakra je omjera 1:2, bijelo - žuto - plava trobojnica. (Čl. 5, Odluka, 1994.)
Zastava Grada je omjera 1:2, bijelo-žuto-plava trobojnica. (Čl. 7, Statut, 2009; Čl. 5, Odluka, 2009; Čl. 7, Statut, 2013.)

Izvori: Odluka o osnivanju i imenovanju članova Komisije za zastavu i grb Općine Bakar, 10.03.1994, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 15/1994, 16.05.1994.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/96-01/26, URBROJ: 515-04-03/1-96-1, 29.04.1996.
Odluka o grbu i zastavi Grada Bakra, 24.06.1994, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 16/2000, 11.08.2000.
Statut Grada Bakra, 21.12.2006, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 54/2006, 27.12.2006.
Statut Grada Bakra, 10.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 25/2009, 10.07.2009.
Odluka o grbu i zastavi Grada Bakra, 29.10.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 44/2009, 29.10.2009.
Izmjene i dopune Statuta Grada Bakra, 28.02.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 7/2013, 06.03.2013.
Statut Grada Bakra, 26.09.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 40/2013, 08.11.2013.
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), p. 97.
Branko Fučić: Srednjovjekovni pečatnjaci grada Bakra, Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (Rijeka) XVII (1972[1973]), 31-36.
Oštrić, Goroslav: Grbovi u gradu Bakru. Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka, 1996. : 4, 11 - 13.
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002. : 62 -63.
Josip Matker: O grbu grada Bakra | On the Coat of Arms of the City of Bakar, Grb i zastava, br. 5, 2009. pp. 15-18.

Grb je modernizacija povijesnog grba Bakra, kojeg je podijelila carica Marija Terezija 1799. godine: dvaput vodoravno razdijeljen, u glavi 5x2 crveno-srebrni šah, u sredini u plavom polju tri srebrne kule s kruništem s crnim prozorom i vratima koje stoje na tri zelena brijega, i u dnu u zlatnom crno koso sidro sa srebrnim užetom. (Crveno sidro iz Statuta 2009. očito je pogreška u prijepisu, koja je ubrzo ispravljena.) Zastava je vodoravna trobojnica bijelo-žuto-plava, zasnovana na bojama grba. Ovakav za hrvatske gradske zastave neobičan uzorak Ministarstvo je odobrilo, jer je povijesno potvrđena njezina upotreba u XIX. stoljeću.
Prije dobivanja gradskog grba 1799. Bakar se služio dvama pečatima, prvi iz XV. st. s likom sv. Andrije i frankopanskom zvijezdom te drugi iz 1681. godine s likovima Bogorodice s Djetetom i sv. Andrije.

Do 1997. Bakar je imao status općine.


Bakar, kraj 19. st.

[Bakar, kraj 19. st.] [Normal] 1:2 [Bakar, kraj 19. st.]
Izvori: Oštrić, Goroslav: Grbovi u gradu Bakru. Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka, 1996. : 4, 11 - 13.
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, izbor iz heraldičke baštine primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002. : 62 - 63.
Josip Matker: O grbu grada Bakra | On the Coat of Arms of the City of Bakar, Grb i zastava, br. 5, 2009. pp. 15-18.

Takva je zastava prikazana na akvarelu matije Mažića, u zbirci Gradskog muzeja Bakar (Br. 7 u Oštrić, 1996 : 14) Oštrić (1996 : 11) također čini se tvrdi da je trobojnica (bez grba) prvo propisana 1896. gradskim statutom (Štatut slobodnoga i kraljevskoga grada Bakra, 4.11.1896.)



Cres

[Cres] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Cres]
[Cres]
[Cres] [Cres] [Cres]
Prihvaćena: 2. siječnja 1995.     Odobrena: 29. ožujka 2001. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: U plavome na desno stupa zlatna/žuta heraldička pantera.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Opisi grba: Grb Općine je povijesni grb Cresa. U trokutastom štitu sa zlatnim obrubom, u plavom polju, na desno stupa zlatni heraldički hipogrif, sastavljen od dijelova tijela raznih životinja. Glava mu je konjska, a vrat dug i savinut kao u morskog konjica. Leda su uspravna i nastavljaju se na vrat. Dugačak rep odlučno je izbacen prema gore, okrunjen, sa tri paralelna pramena u sredini, a moze se interpretirati kao pola lavlji, pola konjski rep. Griva je slabo naglašena nizom uvojaka na vratu. Četiri noge mačjeg oblika završavaju sa tri prsta s kandžama. Iz otvorenih usta izlazi jezik. (Čl. 6, Odluka o grbu, 1995.)
Grb Općine je povijesni grb Cresa. U trokutastom štitu sa zlatnim obrubom, u plavom polju, na desno stupa zlatni heraldički hipogrif (pantera) sastavljen od dijelova tijela raznih životinja. Glava mu je konjska, a vrat dug i savinut kao u morskog konjica. Leđa su uspravna i nastavljaju se na vrat. Dugačak rep odlučno je izbačen prema gore, sa tri paralelna pramena u sredini, a može se interpretirati kao pola lavlji, pola konjski rep. Griva je slabo naglašena nizom uvojaka na vratu. Četiri noge mačjeg oblika završavaju sa tri prsta s kandžama. Iz otvorenih usta izlazi crveni jezik. (Čl. 2, Odluka o izmjeni, 1995; Čl. 6, Odluka (pročišćeni), 1995.)
Grb Grada Cresa povijesni je grb Cresa. Grb se sastoji od štita plave boje, unutar kojeg udesno stupa heraldički hipogrif (pantera), sastavljen od dijelova tijela raznih životinja. Glava mu je konjska, a vrat dug i savijen kao u morskog konjica. Leđa su uspravna i nastavljaju se na vrat. Dugačak rep odlučno je izbačen nagore, s tri usporedna pramena u sredini i može se protumačiti kao pola lavlji, pola konjski rep. Griva je slabo naglašena nizom uvojaka na vratu. Četiri noge mačjeg oblika završavaju s po tri prsta s kandžama. Iz otvorenih usta hipogrifa zlatno-žute boje izlazi crveni jezik. (Čl. 5, Statut, 2001; Čl. 5, Statut, 2007; Čl. 5, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Zastava Općine plave je boje sa heraldičkim zlatnim rubom, te je u sredini prikazan povijesni grb Cresa. Kad se zastava nalazi na jarbolu ili koplju postavlja se na način da je hipogrif na grbu okrenut leđima jarbolu ili koplju što tradicionalno predstavlja znak pobjede. Zastava Općine je omjera 1:2. (Čl. 9, Odluka o grbu, 1995.)
Zastava Općine plave je boje, te je u sredini prikazan povijesni grb Cresa. Kad se zastava nalazi na jarbolu ili koplju postavlja se na način da je hipogrif na grbu okrenut prema jarbolu ili koplju što tradicionalno predstavlja znak pobjede. Zastava Općine je omjera 1:2. (Čl. 3, Odluka o izmjenama, 1995; Čl. 9, Odluka (pročišćeni), 1995.)
Zastava Grada Cresa plave je boje, omjera 1:2, s grbom Grada Cresa položenim u sredini polja zastave. Grb na zastavi obrubljen je zlatno-žutim obrubom. Kada se zastava nalazi na jarbolu ili koplju postavlja se tako da je hipogrif na grbu okrenut prema jarbolu ili koplju što simbolizira pobjedu. (Čl. 5, Statut, 2001; Čl. 5, Statut, 2007; Čl. 5, Statut, 2009.)
Zastava Grada Cresa izrađuje se i kao gonfalon, prema likovnom prikazu koji čini sastavni dio ove odluke. (Čl. 3, Odluka, 2001.)

Izvori: Grad Cres http://www.cres.hr
Statut Općine Cres, 09.12.1993., Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 17/1993, 09.12.1993.
Odluka o grbu i zastavi Općine Cres, 02.01.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 1/1995, 20.01.1995.
Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o grbu i zastavi Općine Cres, 07.12.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 27/1995, 27.12.1995.
Odluka o grbu i zastavi Općine Cres (pročišćeni tekst), 07.12.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 27/1995, 27.12.1995.
Rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, KLASA: UP/I-017-02/96-01/9, URBROJ: 514-09-01-01-5, 29.03.2001.
Statut Grada Cresa, 11.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 25/2001, 11.10.2001.
Odluka o uporabi i zaštiti grba i zastave Grada Cresa, 05.12.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 32/2001, 15.12.2001.
Odluka o izmjenama Odluke o uporabi i zaštiti grba i zastave Grada Cresa, 20.02.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 5/2003, 07.03.2003.
Statut Grada Cresa (pročišćeni tekst), Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 37/2007, 05.10.2007.
Statut Grada Cresa, 23.07.2009, Službene novine Primorsko goranske županije, br. 29/2009, 25.07.2009.
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Korespondencija Tajništvo Grada Cresa, 09.2003.

Grb Cresa pojavljuje se već u XIV. stoljeću u plavom trokutastom štitu zlatni uspravljeni hipopanter. Oblik štita u suvremenom prikazu zasniva se na povijesnim primjerima, najčešće sačuvanim uklesani u kamenu na više mjesta u Cresu. Heraldički hipopanter mitska je životinja sastavljena od konjske glave dugih ušiju s volovskim rogovima i savinutim labuđim vratom, s prednjim nogama kao u grifona (tj. orla) i stražnjim konjskim nogama s lavljim repom. U pravilu hipopanter je prikazan kako riga vatru. Prema legendi koju pričaju stanovnici Cresa hipopanter u grbu tumači se simbolički za njih same - lijepi i krotki (i spremni na težak rad) kao mladi konji, postaju opasni kao lavovi i pružaju kandže kada ih se dirne. Zastava plava je s žuto obrubljenim grbom u sredini. U uporabi su i tamno plava i svijetlo plava inačica. Zabilježena je i blijedo plava zastava okomitog oblika. Svečana zastava je u obliku gonfalona trokutastog kraja s grbom u sredini, imenom grada u dva luka iznad i dolje ukrašena graničicama masline i grozdom. Stolne zastavice su istog temeljnog dizajna, no ne prikazuju grozd.

Do 1997. Cres je imao status općine.


Cres, od XIV. stoljeća

[Cres, od XIV. stoljeća] [Rekonstrukcija]
U upotrebi: od XIV. stoljeća ?
Opis grba: Grad Cres ima svoj grb koji je u upotrebi već od 1300. godine, a sastoji se od štita i uspravljenog na dvije noge konjića s lavljim repom, otvorenih ustiju i dugačkog jezika. (I. Izvorišne osnove, Statut, 1993; 2001; 2007; 2009.)
Opis zastave: Jednako tako, creska zastava izmjeničnih plavo-zlatnih boja u kojem središnje mjesto zauzima tradicionalni grb. U uporabi je već sedam stoljeća. (I. Izvorišne osnove, Statut, 1993; 2001; 2007; 2009.)
Izvori: Statut Općine Cres, 09.12.1993., Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 17/1993, 09.12.1993.
Statut Grada Cresa, 11.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 25/2001, 11.10.2001.
Statut Grada Cresa (pročišćeni tekst), Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 37/2007, 05.10.2007.
Statut Grada Cresa, 23.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 29/2009, 25.07.2009.

Statut Grada Cresa tvrdi da tradicionalna "creska zastava izmjeničnih plavo-zlatnih boja u kojem središnje mjesto zauzima tradicionalni grb, u uporabi je već sedam stoljeća". Za sada se ne može naći neki drugi izvor koji bi podržavao ovu tvrdnju.



Crikvenica

[Crikvenica] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Crikvenica]
[Crikvenica]
Prihvaćena: 3. kolovoza 1995.     Odobrena: 19. travnja 1996.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka
Odobreni blazon grba: U plavome srebrni/bijeli grad iz kojega izrasta zlatna/žuta palma.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 žute boje s grbom grada u sredini.
Opisi grba: Grb Grada Crikvenice ima štit koji se sastoji od jednog polja plave boje. U tom plavom polju je srebrni crikvenički kaštel s tornjem crkve i mostom u istoj boji, a iza istog raste zlatna palma. (Čl. 7, Odluka, 1995; Čl. 1, Odluka, 1996.)
Grb Grada Crikvenice čini štit koji se sastoji od jednog polja plave boje. U tom plavom polju je srebrni crikvenički kaštel s tornjem crkve i mostom u istoj boji, a iza istog raste zlatna palma. (Čl. 4, Statut, 2001; Čl. 4, Statut, 2009; Čl. 4, Statut, 2013.)

Opisi zastave: Zastava Grada Crikvenice je žute boje s gradskim grbom smještenim u sjecištu dijagonala. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. (Čl. 10, Odluka, 1995.)
Zastava Grada Crikvenice je žute boje s gradskim grbom smještenim u sjecištima dijagonala. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. (Čl. 4, Statut, 2001; Čl. 4, Statut, 2009; Čl. 4, Statut, 2013.)

Izvori: Zastava za isticanje na ulicama Crikvenice, 20x40 cm, 1997.
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Odluka o osnivanju Odbora za grb i zastavu, 26.01.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 2/1995, 03.02.1995.
Odluka o grbu i zastavi Grada Crikvenice, 03.08.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 12/1996, 10.05.1996
Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Crikvenice, 03.02.1996, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 12/1996, 10.05.1996
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/95-01/71, URBROJ: 515-04-03/1-96-3, 19.04.1996.
Odluka o uvjetima uporabe grba i zastave Grada Crikvenice, 03.08.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 17/1998, 21.08.1998.
Statut Grada Crikvenice, 11.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2001, 26.10.2001.
Statut Grada Crikvenice, 14.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2009, 15.07.2009.
Statut Grada Crikvenice (pročišćeni tekst), 05.11.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 41/2013, 18.11.2013.

Grb je u plavom štitu na mostu kuća s tornjem s kruništem desno i zvonikom lijevo sve srebrno/bijelo, iz koje izrasta zlatna palma. Zastava je žuta s grbom u sredini. Grb prikazuje crikvenički kaštel.
Koristi se i svečana zastava, viseći gonfanon s tri repa koji završavaju trokutasto, od kojih je srednji nešto duži. Grb je u sredini, ime grada iznad, a zlatni su ornamenti ispod u repovima.


Crikvenica, zastava obilježavanja šestogodišnjice

[Crikvenica, zastava obilježavanja šestogodišnjice][Crikvenica, zastava obilježavanja šestogodišnjice]
[Okomita] 1:2~

Prihvaćena: oko 2011.
Dizajn: Veronika Žuvić, Heraldic Art d.o.o. Rijeka
Izvori: "Obilježavanje 600. boljetnice spomena imena Crikvenica u službenom dokumentu 2012. godine", Grad Crikvenica, www.crikvenica.hr, 10.10.2012.
Veronika Žuvić on Behance, www.behance.net, 22.09.2014.
"Crikvenica - Svečani stijeg", Putovnica.net, www.putovnica.net

Grad je 2012. obilježavao 600 godina od prvog pisanog spomena svojeg imena u nekom službenom dokumentu, u dorovnici kneza Nikole IV. Frankopana, kojom daruje samostan pavlinima. Zastava je bordo crveni goinfalon s tri pravokutna repa sa zlatnim resama. U sredini je logotip proslave, stilizirani grad s kulom i zvonikom iz gradskog grba, iznad mosta, okružen natpisom "600 godina Crikvenice". Ispod je u liniji natpis ponovljen glagoljskim slovima ".Ⱈ. ⰃⰑⰄⰋⰐⰀ ⰜⰓⰋⰍⰂⰅⰐⰋⰜⰅ". Zastava je postavljena u gradsku skupštinu na mjesto svečane zastave, i tako ju je učinkovito zamijenila te se i danas još tako koristi.
Za isticanje na jarbolima u vanjskim prostorima korištena je pravokutna inačica zastave.
Prvo slovo glagoljskog natpisa "Hjer" moralo bi se nalaziti između točke sa svake strane, kao interpunkcija koja označava da se slovo čita kao brojka, i ima numeričku vrijednost 600. Tako je i prikazano na nekim prikazima logotipa, ali su u većini prikaza točke izostavljene, pa tako i na zastavi.


Crikvenica, prijedlog 1995.

[Crikvenica, prijedlog 1995.] [Prijedlog] [Crikvenica, prijedlog 1995.]
[Crikvenica, prijedlog 1995.]
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka
Izvor: Korespondencija s gradskom upravom, 10.03.2014.

Likovno rješenje razmatrano neposedno prije usvajanja današnjih simbola razlikovalo se od njih time da je palma prikazana iznad zgrada kao nezavisan lik, a ne da izrasta iz njih. Svečana zastava zamišljena je kao žuti gonfalon s tri repa trokuastog kraja s resama uz donji rub, s bijelim ornamentima lovora u repovima, s grbom u sredini i bijelim imenom grada u luku iznad.


Crikvenica, 1978. – 1990.

Bez zastave. [Crikvenica, 1978. – 1990.]
Prihvaćena: 1978.
Dizajn: Pero Čimbur
Napuštena: oko 1990.
Izvor: Pero Čimbur: Natjecanje za grb, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Grb Općine Crikvenica usvojen 1978. je u svijetlo plavom štitu siva kula između dva bijela jedra na kojima je po jedno zeleno drvo iznad sivog mosta s tri luka iznad plave rijeke i u dnu smeđi brod gore obrubljen zelenim s crvenim otvorima za vesla te u zaglavlju crvena petokraka zvijezda. Otvori za vesla oblikuju slova C za Crikvenicu, most je onaj preko rječice Dubračine pored koje je u 15. stoljeću podignuta Frankopanska kula. Smještena je između dva "jedra" koja predstavljaju susjedna naselja tada u sklopu općine, Novi Vinodolski i Selca, a drva simboliziraju šume u zaleđu. Zastava nije usvojena.



Čabar

[Čabar] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Čabar]
[Čabar]
Prihvaćena: 31. ožujka 1995.     Odobrena: 23. listopada 1995. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka
Odobreni blazon grba: Na zelenome srebrnu/bijelu gredu nadvisuje srebrni/bijeli kaštel, u podnožju zlatna/žuta glava jelena okrenuta u desno.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 zelene boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini.
Opis grba: Opis grba Grada Čabra: ŠTIT: trokutasti (zelene boje) GRB: podijeljen srebrno valovitom gredom. - GORE: - u gornjem zelenom polju srebrni kaštel, dvije kule s krovištima, lijevo i desno, u sredini velika dvokatna kuća s četiri prozora s bočno pri vrhu skošenim krovom. - U SREDINI: - toranj s krovištem s kojeg se uzdiže mali toranj s krovištem, kaštel opasan zidom od kula koso, ispred ravno s crnim ulaznim vratima u sredini, sve na zelenom polju. - DOLJE: - u zelenom polju zlatna jelenja glava. (Čl. 7, Odluka, 1995.)
Opis zastave: Omjer dimenzije zastave, dužine i visine je 2:1, zastava je tamnozelene boje, a u sredini zastave na sjecištu dijagonala smješten je grb. Natpis na zastavi "Grad Čabar" smješten je ispod grba i zlatne je boje. (Čl. 9, Odluka, 1995.)
Izvori: Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Informacija Robert Grubisa, Rijeka, 06.07.2003. prema članku u Novom Listu.
Statut Grada Čabra, 25.03.1994, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 11/1994, 11.04.1994.
Odluka o grbu i zastavi Grada Čabra, 31.03.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 20/1995, 09.10.1995.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/95-01/74, URBROJ: 515-04-03/1-95-2, 23.10.1995.
(Statut Grada Čabra, 26.03.1998)
Statut Grada Čabra, 08.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 24/2001, 10.10.2001.
Statut Grada Čabra, 31.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 33/2009, 20.08.2009.
Izmjene i dopune Statuta Grada Čabra, 21.03.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 14/2013, 02.04.2013.
Grad Čabar, www.cabar.hr, 20.03.2013.

Grb Čabra je zeleno polje razdijeljeno vodoravnom srebrnom gredom, iznad srebrni utvrđeni grad i ispod zlatna jelenja glava. Zastava je zelena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
U Odluci grb je opisan s valovitom srebrnom gredom, ali se konzistentno koristi ravna greda. Na zastavi je propisano da ispod grba bude ispisano zlatnim ime "Grad Čabar", no zastave bez natpisa su u uporabi. Ove pojedinosti možda su ispravljene na prijedlog Ministarstva, ali odluka o tome nije izdana u službenim novinama.
Svečana zastava je tamno zeleni gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama i s dva ureza koja tvore tri repa, u polju je zlatno ime grada iznad grba i zlatnih grančica jele u repovima.



Delnice

[Delnice] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Delnice]
Prihvaćena: 3. ožujka 1995.     Odobrena: 10. srpnja 1995. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: Grb u plavome na zelenom tlu šumski radnik s rukama o krampu.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 tamno zelene boje s grbom Općine u sredini.
Opisi grba: Grb Općine je povijesni grb Delnica. U poluokruglom štitu, u plavom, na zelenom brijegu, u dnu polja stoji šumski radnik. Mladolikog je lica, smeđokos, sa crnim klobukom na glavi. Odjeven je u srebrnu košulju preko koje je crni prsluk obrubljen po rubovima zlatnom trakom, u uskim zelenim hlačama i smeđim visokim cipelama. Desnu ruku drži a lijeva počiva na uspravnoj smeđoj dršci srebrnog krampa položenog na vrhu zelenog brijega. (Čl. 5, Odluka, 1995.)
Grb Grada je povijesni grb Delnica. Grb Grada izgleda na slijedeći način: U poluokruglom štitu, u plavom, na zelenom brijegu, u dnu polja stoji šumski radnik. Mladolikog je lica, smeđokos, sa crnim klobukom na glavi. Odjeven je u srebrnu košulju preko koje je crni prsluk obrubljen po rubovima zlatnom trakom, u uskim zelenim hlačama i smeđim visokim cipelama. Desnu ruku drži, a lijeva počiva na uspravnoj smeđoj dršci srebrnog pijuka (krampa) položenog na vrhu zelenog brijega. (Čl. 11, Statut, 2001; Čl. 11, Statut, 2006.)
Grb Grada je povijesni grb Delnica. U poluokruglom štitu, u plavom, na zelenom brijegu, u dnu polja stoji šumski radnik. Mladolikog je lica, smeđokos sa crnim klobukom na glavi. Odjeven je u srebrnu košulju preko koje je crni prsluk obrubljen po rubovima zlatnom trakom, u uskim zelenim hlačama i smeđim visokim cipelama. Desnu ruku drži, a lijeva počiva na uspravnoj smeđoj dršci srebrnog pijuka (krampa) položenog na vrhu zelenog brijega. (Čl. 6, Odluka, 2003.)

Opisi zastave: Zastava Općine je zelene boje. Zastava Općine omjera je 1:2. U sjecištu dijagonala u sredini zastave nalazi se grb Općine obrubljen zlatnim rubom. (Čl. 7, Odluka, 1995.)
Zastava Grada je tamno zelene boje s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. U sjecištu dijagonala u sredini zastave nalazi se Grb Grada obrubljen zlatnim rubom. (Čl. 12, Statut, 2001.)
Zastava Grada je tamnozelene boje s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave Grada je 1:2. U sjecištu dijagonala u sredini zastave nalazi se grb Grada obrubljen zlatnim rubom. (Čl. 7, Odluka, 2003.)
Zastava Grada je tamnozelene boje s grbom u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. U sjecištu dijagonala u sredini zastave nalazi se Grb Grada obrubljen zlatnim rubom. (Čl. 12, Statut, 2006.)

Izvori: Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002..
Informacija Robert Grubisa, Rijeka, 06.07.2003. prema članku u Novi List.
Statut Općine Delnice, 25.02.1994, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 7/1994, 08.03.1994.
Odluka o grbu i zastavi Općine Delnice, 03.03.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 9/1995, 08.05.1995.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/95-01/37, URBROJ: 515-04-03/1-95-1, 10.07.1995.
Statut Grada Delnica, 27.09.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 22/2001, 28.09.2001.
Odluka o grbu i zastavi Grada Delnica, 31.03.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 11/2003, 17.04.2003.
Odluka o mjestima i obvezi isticanja zastave Grada Delnica, 30.05.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 15/2003, 06.06.2003.
Odluka o mjestima i obvezi isticanja zastave Grada Delnica, 30.05.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 16/2003, 18.06.2003.
Statut Grada Delnica (pročišćeni tekst), 14.02.2006, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 9/2006, 03.02.2006.
Statut Grada Delnica, 23.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 28/2009, 24.07.2009.
Odluka o I. izmjenama i dopunama Odluke o grbu i zastavi Grada Delnica, 23.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 28/2009, 24.07.2009.
Statut Grada Delnica (pročišćeni tekst), 10.04.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 20/2013, 30.04.2013.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Kava Hag, Zagreb, 1936. pp. 16-17.

Grb Delnica je u plavom polju na zelenom brijegu stoji šumski radnik oslonjen na kramp. Radnik je odjeven u tradicionalnu lokalnu nošnju, zelene hlače, bijelu košulju, zlatno porubljeni crni prsluk i crni šešir sa zlatnom vrpcom. Grb je povijesni i potječe s pečata iz 1805. godine, Laszowski ga prikazuje u obliku štita, no čini se da nije bio osobito često korišten do suvremenog usvajanja za gradski grb.
Zastava je zelena s grbom u sredini obrubljenim zlatnim rubom.

Do 1997. Delnice su imale status općine.



Kastav

[Kastav] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Kastav]
[Kastav] [Kastav]
Prihvaćena: 25. rujna 2003.     Odobrena: 24. studenog 2003.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: U plavome iz podnožja štita izrasta lik sv. Jelene.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 crvene boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini.
Opisi grba: U srcolikom trokutastom štitu na plavom polju, lik sv. Jelene Križarice prikazanom do koljena, smeđe kose, glave okrunjene zlatno/žutom krunom, oko glave prsten zlatno/žute aureole, bijele haljine, ogrnuta crvenim plaštem obrubljenim zlatno/žutim porubom sa zlatno/žutom kvadratnom kopčom, u rukama nosi zlatno/žuti križ ukoso. (Čl. 6, Odluka o grbu, 2003.)
Grb Grada Kastva je u srcolikom trokutastom štitu na plavom polju smješten lik Svete Jelene Križarice prikazan do koljena, smeđe kose, glave okrunjene zlatnožutom krunom, oko glave prsten zlatnožute aureole, bijele haljine, ogrnuta crvenim plaštom obrubljenim zlatnožutim porubom sa zlatnožutom kvadratnom kopčom, u rukama nosi zlatnožuti križ ukoso. (Čl. 5, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Zastava Grada Kastva je omjera 1:2 crvene boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini. (Čl. 8, Odluka o grbu, 2003.)
Svečana zastava Grada Kastva je tamno crvene boje, obrubljena zlatno-žutim rubom i zlatnim resicama na dnu zastave, sa grbom Grada Kastva obostrano obrubljenim zlatno-žutom trakom u sredini. Iznad grba otisnut je u dva reda naziv "Grad Kastav". Ispod grba, na dnu zastave, su dvije ukrštene zlatno-žute grančice bršljana sa okruglim plodovima zlatno-žute boje. (Čl. 5, Odluka o svečanoj, 2003.)
Zastava Grada Kastva je pravokutnog oblika, crvene boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Svečana zastava Grada Kastva je tamnocrvene boje, obrubljena zlatnožutim rubom i zlatnim resicama na dnu zastave, sa grbom Grada Kastva obostrano obrubljenim zlatnožutom trakom u sredini. Iznad grba otisnut je u dva reda naziv "Grad Kastav". Ispod grba, na dnu zastave, su dvije ukrštene zlatnožute grančice bršljana sa okruglim plodovima zlatnožute boje. (Čl. 6, Statut, 2009.)

Izvori: Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Statut Općine Kastav, 25.11.1993, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 16/1993, 01.12.1993.
Odluka o upotrebi grba i zastave (Općine Kastav), 27.04.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 10/1995, 22.05.1995.
Statut Grada Kastva, 27.03.1997, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 7/1997, 11.04.1997.
Statut Grada Kastva (pročišćeni tekst), 18.12.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 3/1998, 23.02.1998.
Statut Grada Kastva, 10.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 24/2001, 10.10.2001.
Odluka o grbu i zastavi Grada Kastva, 25.09.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2003, 24.10.2003.
Odluka o svečanoj zastavi Grada Kastva, 25.09.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2003, 24.10.2003.
Rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, KLASA: UP/I-017-01/03-01/0006, URBROJ: 514-09-03-2, 24.11.2003.
Statut Grada Kastva, 14.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2009, 15.07.2009.
Odluka o I. izmjenama i dopunama Odluke o grbu i zastavi Grada Kastva, 14.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2009, 15.07.2009.
Odluka o I. izmjenama i dopunama Odluke o svečanoj zastavi Grada Kastva, 14.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2009, 15.07.2009.
"Gradsko vijeće Kastva sinoć odlučilo o grbu i zastavi Grada Kastva", Novi list, Rijeka, 26.09.2003.
Fotografija svečane zatsave u Kastvu, ŽH, 06.06.2004.

Grb Kastva modernizacija je povijesnog grba: u plavom polju sv. Jelena Križarica (carica majka Konstantina Velikog) odjevena u bijelo i ogrnuta crvenim plaštem, okrunjena zlatnom krunom i sa zlatnim nimbusom, drži zlatni križ. zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno crvena s grbom iznad kojeg je natpis GRAD KASTAV ispisan rimskom kapitalom s karakterističnim ukošenim slovom S. Stolne zastave istog su sadržaja pojednostavljenog oblika trokutasog kraja.

Do 1997. Kastav je imao status općine.


Kastav, 1995. – 2003.

Prihvaćena: 27. travnja 1995.     Odobrena: Ne, dizajn povučen iz uporabe ili nikada nije uporabljen.
Opis grba: Grb Općine Kastav je na srcolikom štitu obrubljenom žutom bojom; na crvenoj podlozi prikazan je gradski Kaštel u srebrnoj boji s dvije konusne kule, međusobno povezane zidinama; u sredini su otvorena gradska vrata "Voltica". Iznad toga uzdiže se zvonik župne crkve Sv. Jelene, (također u srebrnoj boji), s križem na vrhu. Na prvom se katu nalazi mali prozor, na drugom okrugli sat, na trećem su dva polukružna otvora, a na četvrtom katu je osmerokutna kupola. Ispod zidina i kula dvije su prekrižene grančice bršljana s okruglim plodovima zlatne boje na kraju. (Čl. 6, Odluka, 1995.)
Opis zastave: Zastava Općine dvobojna je, gornji je dio srebrne, a donji crvene boje, omjera 1:2 s grbom Općine Kastav na sredini, u sjecištu dijagonala. Uz zastavu, Općina ima i svečanu zastavicu "gonfalon", crvene boje, okomitog oblika s grbom u sredini, iznad kojeg je natpis Općina Kastav, a u tri rese ispod toga stilizirani su listovi bršljana sa zlatnim plodovima na kraju. (Čl. 8, Odluka, 1995.)
Napuštena: 25. rujna 2003.
Izvori: Odluka o upotrebi grba i zastave (Općine Kastav), 27.04.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 10/1995, 22.05.1995.
Odluka o grbu i zastavi Grada Kastva, 25.09.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2003, 24.10.2003.

Drugačiji simboli su usvojeni 1995. Grb je bio na crvenoj podlozi dvije srebrne kule povezane zidinama s otvorenim gradskim vratima Voltica, iznad zvonik crkve Sv. Jelene, ispod zidina dvije grančice bršljana sa zlatnim plodovima. Zastava je bila dvobojna - srebrna i crvena vodoravno razdijeljena, s grbom u sredini. Propisan je bio i svečani gonfalon crvene boje s grbom i imenom općine iznad i listovima bršljana i zlatnim plodovima u tri repa u dnu.



Kraljevica

[Kraljevica] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Kraljevica]
[Kraljevica]
Prihvaćena: 4. studenog 1997.     Odobrena: 19. svibnja 1998.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka
Odobreni blazon grba: U plavome zlatna kruna preko zlatnog sidra.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Opisi grba: Grb Grada Kraljevice je oblika srcolikog trokutastog štita svijetloplave boje, u kojem je sidro zlatne boje postavljeno po dužini štita, zlatna kruna s tri peterolisna izdanka i dva trolisna međuizdanka. Kruna je postavljena po sredini štita preko sidra. (Čl. 7, Odluka, 1997.)
Grb Grada Kraljevice je oblika srcolikog trokutastog štita svijetloplave boje, u kojem je sidro zlatne boje postavljeno po dužini štita, zlatna kruna s tri peterolisna izdanka i dva trolisna međuizdanka. Kruna postavljena po sredini štita preko sidra. (Čl. 7, Odluka, 1998.)
Grb Grada Kraljevice je oblika srcolikog trokutastog štita svijetloplave boje, u kojem je sidro zlatne boje postavljeno po dužini štita, a zlatna kruna, s tri peterolisna izdanka i dva trolisna međuizdanka, postavljena je po sredini štita preko sidra. (Čl. 5, Statut, 2009; Čl. 5, Statut, 2014.)
Grb Grada Kraljevice je oblika srcolikog trokutastog štita svjetloplave boje, u kojem je sidro zlatne boje postavljeno po dužini štita, a zlatna kruna, s tri peterolisna izdanka i dva trolisna međuizdanka, postavljena je po sredini štita preko sidra. (Čl. 5, Statut, 2012.)

Opisi zastave: Zastava Grada Kraljevice je jednobojna - tamnoplave boje, s gradskim grbom smještenim u sjecištu dijagonala. Visina grba je dvije tećine visine zastave, a po rubu grb je obrubljen tankom zlatnom rubnom trakom. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. (Čl. 10, Odluka, 1997; Čl. 10, Odluka, 1998.)
Zastava Grada Kraljevice je jednobojna - tamnoplave boje, s gradskim grbom smještenim u sjecištu dijagonala. Visina grba je dvije trećine visine zastave, a rub grba je obrubljen tankom zlatnom rubnom trakom. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Svečana zastava Grada Kraljevice je tamnoplavi gonfalon s tri pravokutna repa, grbom u sredini, zlatnim natpisom imena grada iznad njega i zlatnim grančicama smokve ispod njega. U tri pravokutna repa gonfalona nalazi se zlatni stilizirani cvjetni pleter. (Čl. 6, Statut, 2009; Čl. 6, Statut, 2012; Čl. 6, Statut, 2014.)

Izvori: Svečana zastava rekonstrukcija prema stranicama Grada Kraljevice, www.kraljevica.hr, svibanj 2000.
Statut Općine Kraljevica, 14.10.1993, Službene novine Županije primorsko-goranske županije, br. 14/1993, 19.11.1993.
Statut Grada Kraljevice, 01.07.1997, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 16/1997, 01.08.1997.
Odluka o grbu i zastavi Grada Kraljevice, 04.11.1997.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02-98-01/21, URBROJ: 515-04-03/1-98-2, 19.05.1998.
Odluka o grbu i zastavi Grada Kraljevice (pročišćeni tekst), 28.08.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 18/1998, 11.09.1998.
Statut Grada Kraljevice, 17.12.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 34/2001, 24.12.2001.
Statut Grada Kraljevice, 16.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 29/2009, 25.07.2009.
Statut Grada Kraljevice, 31.05.2012, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 21/2012, 04.06.2012.
Statut Grada Kraljevice, 11.06.2014, Službene novine Grada Kraljevice, br. 4/2014, 16.06.2014.

Kraljevica, ili u talijanskoj inačici Porto Re, ima grb koji slikovito dočarava ime koje znači kraljevska luka: U plavom štitu zlatno sidro provučeno kroz kraljevsku krunu. Žuto se obrubljeni grb nalazi u sredini plave zastave. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri repa, srednji duži od krajnjih, s resama na dnu i sa žutim ornamentom u svakom. U sredini je grb nadvišen imenom općine, a ispod su grančice smokve.

Do 1997. Kraljevica je imala status općine.



Krk

[Krk] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Krk]
[Krk]
Prihvaćena: 25. travnja 1995.     Odobrena: Da, datum nepoznat.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Opis grba: Grb Grada Krka je povijesni grb grada Krka. Grb je u ovalnom štitu na plavom polju, ptica sova u srebrnoj boji, koja stoji na vrhu trobrijega zelene boje. (Čl. 7, Odluka, 1995; Čl. 8, Statut, 2001; Čl. 5, Statut, 2009.)
Opisi zastave: Zastava Grada je jednobojna, tamno crvene boje, a u sredini polja je umetnut grb Grada Krka sa likom okrenutim prema koplju zastave. Svečana zastava je jednobojna, tamno crvene boje, a u sredini polja je umetnut grb Grada Krka koji je sa svojim vrhom okrenut prema koplju. Na gornjem dijelu svečane zastave upisane su zlatnom bojom riječi "GRAD KRK". Svečana zastava je u doljnjem dijelu troroga. Veličina zastave Grada Krka ima omjer 1:2 (širina - dužina). (Čl. 9, Odluka, 1995; Čl. 9, Statut, 2001.)
Zastava Grada je jednobojna, tamno crvene boje, a u sredini polja je umetnut grb Grada sa likom okrenutim prema koplju zastave. Svečana zastava je jednobojna, tamno crvene boje, a u sredini polja je umetnut grb Grada koji je sa svojim vrhom okrenut prema koplju. Na gornjem dijelu svečane zastave upisane su zlatnom bojom riječi "GRAD KRK". Svečana zastava je u donjem dijelu troroga. Omjer širine i dužine zastave Grada je 1:2. (Čl. 5, Statut, 2009.)

Izvori: Vikend Ljetna revija, srpanj/kolovoz 1998, Zagreb
Grad Krk, www.grad-krk.hr, 10.07.2000
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Statut Grada Krka, 14.12.1993, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 1/1994, 13.01.1994.
Odluka o grbu i zastavi Grada Krka, 25.04.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 10/1995, 22.05.1995.
Statut Grada Krka, 02.08.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 19/2001, 14.08.2001.
Statut Grada Krka, 14.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 28/2009, 24.07.2009.

Grb grada Krka je povijesni grb, u ovalnom štitu sova na zelenom trobrijegu. Zastava je crvena s grbom u sredini. Crvena svečana zastava prilično je jednostavna, crveni gonfalon s grbom u sredini i imenom grada iznad njega. Grb se koristi i ukrašen s maslinovom i hrastovom grančicom ispod štita.



Mali Lošinj

[Mali Lošinj] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Mali Lošinj]
[Mali Lošinj]
[Mali Lošinj]
Prihvaćena: 23. kolovoza 1996.     Odobrena: 19. srpnja 1999. (P)
Dizajn: Sergio Gobbo, Novigrad, (?) prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: U plavome trojarbolni jedrenjak sa žutim otvorenim jedrima.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Opisi grba: Grb Općine ima u plavome štitu smeđi trojarbolni jedrenjak s podignutim trorednim jedrima na svakome jarbolu i s dva pramčana jedra-floka zlatne (žute) boje. (Čl. 8, Odluka, 1996.)
Grb Grada ima u plavome štitu smeđi trojarbolni jedrenjak s podignutim trorednim jedrima na svakome jarbolu i s dva pramčana jedra-floka zlatne (žute) boje. (Čl. 2, Odluka, 2003; Čl. 8, Odluka, 2004.)
Grb Grada Malog Lošinja je povijesni grb Grada Malog Lošinja. Grb ima u plavom štitu smeđi trojarbolni jedrenjak s podignutim trorednim jedrima na svakom jarbolu i s dva pramčana jedra - floka zlatne (žute) boje. (Čl. 4, Statut, 2002; Čl. 5, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Zastava Općine je omjera 2:1, svjetlo plave boje sa grbom Općine u sredini. (Čl. 11, Odluka, 1996.)
Zastava Općine je omjera 2:1, svjetlo plave boje sa zlatno (žuto) obrubljenim grbom Općine u sredini. (Čl. 11, Ispravak, 1996.)
Zastava Grada je omjera 2:1, svjetlo plave boje sa zlatno (žuto) obrubljenim grbom Grada u sredini. (Čl. 2, Odluka, 2003; Čl. 11, Odluka, 2004.)
Zastava Grada Malog Lošinja je omjera 2:1, svjetlo plave boje sa zlatno (žuto) obrubljenim grbom Grada u sredini. (Čl. 4, Statut, 2002.)
Zastava Grada Malog Lošinja je svjetlo plave boje sa zlatno (žuto) obrubljenim grbom Grada u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. (Čl. 8, Statut, 2009.)

Izvori: nekoliko turističkih promidžbenih brošura i oznaka na cestama, 2000.
Odluka o grbu i zastavi Općine Mali Lošinj, 23.08.1996, Službene novine Županije primorsko-goranske županije, br. 21/1996, 23.08.1996.
Ispravak Odluke o grbu i zastavi Općine Mali Lošinj, 18.10.1996, Službene novine Županije primorsko-goranske županije, br. 24/1996, 18.10.1996.
Statut Grada Mali Lošinj, 05.07.1997, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 15/1997, 24.07.1997.
Rješenje Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, KLASA: UP/I-017-02/99-01/99, URBROJ: 515-02-01/1-99-4, 19.07.1999.
Statut Grada Malog Lošinja, 17.12.2002, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 31/2002, 23.12.2002.
Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o grbu i zastavi Općine Mali Lošinj, 15.05.2003, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 13/2003, 23.05.2003.
Odluka o grbu i zastavi Općine Mali Lošinj, pročišćeni tekst, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 9/2004, 18.03.2004.
Statut Grada Malog Lošinja, 13.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2009, 15.07.2009.
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.

Grb Malog Lošinja koristi se barem od početka XX. stoljeća: u plavom štitu smeđi trojarbolni jedrenjak sa zlatnim punim jedrima. Zastava je svjetloplava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Zastave bez žuto obruba oko grba zabilježene su u uporabi kao i nekoliko varijacija. Stolne zastavice su okimite s grbom pomaknutim gore.
Zastave brodarskih kompanija iz Malog Lošinja često se mogu naći u međunarodnoj veksilološkoj literaturi pod talijanskim nazivom grada Lussinpiccolo.

Do 1997. Mali Lošinj je bio općina.



Novi Vinodolski

[Novi Vinodolski] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Novi Vinodolski]
Prihvaćena: 18. lipnja 1998.     Odobrena: 19. svibnja 1998.
Odobreni blazon grba: U plavome iz zlatne šesterokrake zvijezde izrasta srebrna kula.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini.
Opis grba: Grb Grada je štitastog oblika. U njemu se na plavom polju štita u donjem dijelu nalazi zlatna šesterokraka frankopanska zvijezda iz koje izrasta srebrna kula crtana crnom bojom. Plavo polje štita simbolizira mediteransko podneblje, zlatna frankopanska zvijezda simbolizira povijesna zbivanja, a kula vijekovnu trajnost Grada. (Čl. 6, Odluka, 1998; Čl. 10, Statut, 2001; Čl. 10, Statut, 2009; Čl. 10, Statut, 2013.)
Opis zastave: Zastava Grada je omjera 2:1 ažurno plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini. (Čl. 7, Odluka, 1998; Čl. 11, Statut, 2001; Čl. 11, Statut, 2009; Čl. 11, Statut, 2013.)
Izvori: Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, izbor iz heraldičke baštine primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/95-01/3, URBROJ: 515-04-03/1-98-6, 19.05.1998.
Odluka o grbu i zastavi Grada Novog Vinodolskog, 18.06.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 14/1998, 10.07.1998.
Statut Grada Novi Vinodolski, 09.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 24/2001, 10.10.2001.
Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Novog Vinodolskog, 27.03.2008, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 11/2008, 04.04.2008.
Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Novog Vinodolskog, 05.06.2008, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 23/ 2008, 20.06.2008.
Statut Grada Novi Vinodolski, 15.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 28/2009, 24.07.2009.
Statut Grada Novog Vinodolskog, 18.03.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 12/2013, 29.03.2013.
Information Robert Grubisa, Rijeka, 06.07.2003. prema zastavama istaknutim u Novom Vinodolskom

Grb Novog Vinodolskog je: u plavom polju srebrna zidana kula s grudobranima i crnim otvorima koja izrasta iz zlatne šestokrake zvijezde i kaže se da je povijesni (iako za sada poznati izvori to ne potvrđuju). Simbolično prikazuje grad kao utvrdu Frankopana, jedne od najvažnijih hrvatskih feudalnih obitelji čiji znak je bila zvijezda. Zastava je azurno plava s grbom u sredini.



Opatija

[Opatija] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Opatija]
[Opatija]
Prihvaćena: 23. studenog 1995.     Odobrena: 3. siječnja 1996. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: U plavome na srebrnoj/bijeloj stijeni srebrno/bijela kula s bijelim galebom raširenih krila. U podnožju dvije srebrne/bijele valovite grede.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa zlatno obrubljenim grbom grada u sredini.
Opisi grba: Grb Grada Opatije je na poluokruglom štitu, obrubljen zlatnim rubom. Polje štita je plavo i u njemu na srebrnoj (bijeloj) hridi stoji srebrna (bijela) kula s kruništem (šest zubova u kruništu). Ispod hridi je valovito more (pet valovitih podjela, dvije srebrne (bijele) i tri plave). Iznad kule na sredini kruništva stoji srebrni (bijeli) orao glavom ulijevo, raskriljenih i poluuzdignutih krila, s crvenim kljunom i kandžama. (Čl. 9, Odluka o grbu, 1995; Čl. 9, Statut, 2001; Čl. 9, Statut, 2006.)
Grb Grada Opatije je na poluokruglom štitu, obrubljen zlatnim rubom. Polje štita je plavo i u njemu na srebrnoj (bijeloj) hridi stoji srebrna (bijela) kula s kruništem (šest zubova u kruništu). Ispod hridi je valovito more (pet valovitih podjela, dvije srebrne (bijele) i tri plave). Iznad kule na sredini kruništva stoji srebrni (bijeli) galeb glavom udesno, raskriljenih i poluuzdignutih krila, s crvenim kljunom i kandžama. (Čl. 1, Odluka o izmjeni, 1995; Čl. 6, Statut, 2009; Čl. 6, Statut, 2013.)

Opis zastave: Zastava Grada Opatije je plave boje (atlas tamnoplava) i obrubljena zlatnom crtom s grbom Grada Opatije u sredini, tako da se središnja točka grba poklapa sa središnjom točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Svečana zastava Grada Opatije je plave boje (atlas tamnoplava) obrubljena zlatnim rubom i zlatnim resicama na repovima zastave, dužine tri cm. Grb Grada Opatije nalazi se u sredini zastave, na sjecištu dijagonala. Iznad grba otisnut je polukružno naziv GRAD OPATIJA. Ispod grba na bočnim repovima zastave je zlatna lovorova grančica sa zlatnim plodovima, a u središnjem repu je zlatna hrastova grančica sa zlatnim žirovima. (Čl. 12 i 15, Odluka o grbu, 1995; Čl. 10, Statut, 2001; Čl. 10, Statut, 2006; Čl. 7, Statut, 2009; Čl. 7, Statut, 2013.)
Izvori: Oglas Grada Opatije u Globusu, br. 354, 19. rujna 1997.
Informacija Robert Grubisa, Rijeka, 06.07.2003. prema zastavama koje se ističu u Opatiji.
Odluka o privremenom ustrojstvu i načinu rada Gradskog vijeća i drugih tijela Grada Opatije, 10.04.1993, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 1/1993, 19.04.1993.
Statut Grada Opatije, 30.09.1993, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 10/1993, 15.10.1993.
Odluka o osnivanju i imenovanju članova Komisije za prijedlog izgleda grba i zastave Grada Opatije, 28.10.1993, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 13/1993, 08.11.1993.
Odluka o grbu i zastavi Grada Opatije, 03.08.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 16/1995, 04.08.1995.
Ispravak Odluke o grbu i zastavi Grada Opatije, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 19/1995, 18.09.1995.
Odluka izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Opatije, 23.11.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 24/1995, 01.12.1995.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/95-01/62, URBROJ: 515-04-03/1-95-2, 03.01.1996.
Odluka izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Opatije, 06.04.2000, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 7/2000, 17.04.2000.
Statut Grada Opatije, 27.09.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 23/2001, 02.10.2001.
Odluka o prekršajnim sankcijama (Grada Opatije), 30.09.2004, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 32/2004, 01.10.2004.
Statut Grada Opatije (pročišćeni tekst), 24.04.2006, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 18/2006, 04.05.2006.
Odluka o prekršajnim sankcijama (Grada Opatije), 20.12.2007, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 54/2007, 31.12.2007.
Statut Grada Opatije, 09.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 25/2009, 10.07.2009.
Statut Grada Opatije (pročišćeni tekst), 06.04.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 17/2013, 13.04.2013.
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), p. 54.
Večer folklora - "Naši tanci i stari užanci v Opatije", 18.09.2016, Folklorni ansambl "Zora" Opatija @ Facebook.

Grb Opatije prikazuje bijelog galeba s crvenim kljunom i kandžama koji stoji na vrhu srebrne kule na stijeni na plavoj podlozi i plavo-bijelim valovima u dnu. U svečanijoj varijanti grb je okružen zlatnim rubom i na zlatnoj vrpci ispod njega crnim slovima ispisan je naziv grada. Grb se temelji na povijesnom grbu nekadašnje općine Volosko. Zastava je plava (atlas tamnoplava) sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri repa ukrašena ornamentima od lovora i hrasta i s imenom grada iznad.


Opatija, 1995.

[Opatija, 1995.] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Opatija, 1995.]
[Opatija, 1995.]
Prihvaćena: 3. kolovoza 1995.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome ranije u uporabi.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Opis grba: (ut supra Čl. 9, Odluka o grbu, 1995.)
Opis zastave: (ut supra Čl. 12 i 15, Odluka o grbu, 1995.)
Napuštena: 23. studenog 1995.
Izvori: Odluka o grbu i zastavi Grada Opatije, 03.08.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 16/1995, 04.08.1995.
Ispravak Odluke o grbu i zastavi Grada Opatije, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 19/1995, 18.09.1995.
Odluka izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Opatije, 23.11.1995, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 24/1995, 01.12.1995.

Grb je usvojen 1995. uz jednu razliku, ptica na vrhu kule bila je orao koji gleda ulijevo. Nakon nekoliko mjeseci on je zamijenjen galebom koji gleda udesno. Usvojena je i zastava s tim grbom, kao i svečana zastava ukrašena ornamentima od lovora i hrasta u repovima.



Rab

[Rab] [Inačica] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Rab]
[Rab]
Prihvaćena: grb 04.09.1992, zastava 30.12.1993     Odobrena: Ne, ali unatoč tome u uporabi.
Opisi grba: Grb Općine Rab ima oblik štita, visine naprama širini u omjeru 1:0,9. U prvoj trećini visine, nalazi se osmokraka zvijezda u položaju iznad srpa mjeseca, a oboje su na tri valovite krivulje koje simboliziraju more. Zvijezda i mjesec postavljeni su centralno s obzirom na vertikalnu os štita. U desnom kraju štita, na gornjoj valovitoj liniji leži silueta Raba, s tim da je veliki zvonik (zvonik Sv. Marije) strogo u vertikalnoj osi štita i da kugla na kupoli zvonika stoji na 0,7 ukupne visine vertikalne osi. Lijevu polovinu ispunjava lik Sv. Kristofora, prikazan frontalno u maniru rane romantike. Podloga štita je plave boje, srp mjeseca, valovite linije i silueta Raba srebrne boje, a zvijezda i lik Sv. Kristofora, zajedno sa obrubom grba, zlatne boje. (Čl. 5, Odluka, 1992.)
Grb Grada Raba ima oblik štita, omjera visine naprama širini 1:0,9. U prvoj trećini visine, nalazi se osmokraka zvijezda u položaju iznad srpa mjeseca a oboje su na tri valovite krivulje koje simboliziraju more. Zvijezda i mjesec postavljeni su središnje u odnosu na okomitu os štita. U desnorn kraju štita, na gornjoj valovitoj liniji leže obrisi naselja Raba, s tim da je veliki zvonik (zvonik Sv. Marije) strogo u okomitoj osi štita i da kugla na kupoli zvonika stoji na 0,7 ukupne visine okomite osi. Lijevu polovinu štita ispunjava lik Sv. Kristofora, prikazan sprijeda u obliku rane romantike. Podloga štita je plave boje, srp mjeseca te valovite linije i obrisi Raba srebrne, a zvijezda i lik Sv. Kristofora, zajedno sa obrubom grba, zlatne su boje. (Čl. 6, Statut, 1993; Čl. 9, Statut, 2001; Čl. 9, Statut, 2009; Čl. 9, Statut, 2013.)

Opis zastave: Zastava Grada Raba sastoji se od dvije u sredini dijagonalno presječene boje: marijansko plavom i bijelom bojom s grbom Grada Raba u sredini, oivičenim štitom boje zlata, s krunom Sv. Kristofora iznad štita, a iz koje se spušta vrpca slave sedam puta opasana s jedne strane vijencem masline, a s druge strane hrasta crnike, i u dnu utisnutim natpisom "Felix Arba". (Čl. 6, Statut, 1993; Čl. 10, Statut, 2001; Čl. 10, Statut, 2009; Čl. 10, Statut, 2013.)
Izvori: Odluka o grbu Općine Rab, Služberne novine Rijeka, br. 16/1992.
Statut Grada Raba, 30.12.1993, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 6/1994, 07.03.1994.
Statut Grada Raba, 05.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 24/2001, 10.10.2001.
Statut Grada Raba, 14.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 27/2009, 20.07.2009.
Statut Grada Raba (pročišćeni tekst), 06.08.2013, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 31/2013, 12.09.2013.
Croatia Tourist Guide, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2000.
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Kava Hag, Zagreb, 1936. str. 52-53.
Zastava istaknuta u gradskoj vijećnici, HRT 1, 04.05.2005.
Grad Rab, www.rab.hr, 12.07.2006.

Grb Raba prikazuje gradskog zaštitnika sv. Kristofora koji prenosi malog Isusa preko rijeke. Grad koristi nekoliko povijesnih varijanti grba: u plavom polju srebrni grad s četiri zvonika iznad valova preko kojih je polumjesec i zlatna zvijezda i uz kojeg stoji sv. Kristofor koji drži Dijete Isusa i palminu grančicu. Zastava je koso razdijeljena na bijelo i plavo, a u njoj se nalazi grb nadvišen zlatnom krunom sv. Kristofora, okružen maslinovim i hrastovim vijencem, iz krune se spušta dvobojna bijelo-plava vrpca koja se sedam puta ovija oko vijenca s natpisom Felix Arba. To je naziv grada na latinskom s počasnom titulom Felix koja se dodjeljivala u rimsko doba samo osobito zaslužnim gradovima.
Opisi grba i zastave u statutima nisu dobili odobrenje središnjih vlasti, ali se koriste.
Drugo prikazano likovno rješenje temeljeno na povijesnom uzorku (Laszowski), ali usklađeno s državnim propisima, vlasti Raba ne koriste, a nepoznatog je statusa.


Rab, inačica

[Rab, inačica] [Inačica] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Rab, inačica]
[Rab, inačica]
U upotrebi: od 1992.?

Koristi se i drugačija inačica grba, koja je jasno ralikuje po obliku likovnog prikaza vijenca. Ta se koristi i u svečanoj zastavi u obnliku gonfalona s tri pravokutna repa oivičena zlatnim resama, obrubljena okomitim žutim prugama, koso razdijeljena u bijelo i pavo s grbom u sredini.


Rab, prijedlog

[Rab, prijedlog] [Prijedlog] [Rab, prijedlog]
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku

Još jedno likovno rješenje temelji se na povijesnom uzorku (Laszowski), ali je usklađeno s državnim propisima. Njega vlasti Raba ne koriste, a nepoznatog je statusa.



Vrbovsko

[Vrbovsko] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Vrbovsko]
[Vrbovsko]
Prihvaćena: 13. srpnja 1998.     Odobrena: 7. prosinca 1998. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: Štit razdijeljen; u gornjem zlatnome crni raskriljeni orao sa crvenim kljunom i kandžama; u donjem plavome dvije srebrne stijene spojene srebrnim mostom na stupovima koji izrastaju iz vode.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 zelene boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini.
Opisi grba: Grb Grada temelji se na povijesnom grbu, kojeg je poveljom od 14. ožujka 1785. godine Gradu Vrbovskom dodijelio car Josip II. Grb Grada je štit; trokutasti — srcoliki razdijeljen, gore u zlatnom polju: udesno je okrenut crni raskriljeni orao naoružan sa crvenim kljunom i kandžama, a u donjem plavom polju dvije su bijele stijene spojene mostom sazdanim od tesanaca, a ispod je potok. (Čl. 6, Odluka o grbu, 1998.)
Štit razdijeljen; u gornjem zlatnome crni raskriljeni orao sa crvenim kljunom i kandžama; u donjem plavome dvije srebrne stijene spojene srebrnim mostom na stupovima koji izrastaju iz vode. (Čl. 1, Odluka o izmjeni, 1998.)
Grb Grada Vrbovskog je povijesni grb koje je poveljom od 14. ožujka 1785. godine car Josip II. dodijelio Vrbovskom. Grb Grada Vrbovskog je u obliku razdijeljenog štita. U gornjem zlatnome dijelu štita je crni raskriljeni orao sa crvenim kljunom i kandžama, a u donjem plavome dijelu štita su dvije srebrne stijene spojene srebrnim mostom na stupovima koji izrastaju iz vode. (Čl. 3, Statut, 2001; Čl. 3, Statut, 2008; Čl. 4, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Službena zastava je zelene boje s grbom Grada. Grb Grada je u sredini na sjecištu dijagonala zastave, a visina grba treba biti 2/3 širine zastave. Omjer dužine i širine zastave je 2:1. Svečana zastava zelene je boje, u donjoj četvrtini završava u obliku trokuta, obrubljena je zlatno žutim trakama, a po donjem rubu zastave su zlatne resice. U sredini svečane zastave je grb Grada, iznad grba u dva reda upisan je velikim slovima tekst: Grad Vrbovsko, a ispod grba kao ukras položene su s desne strane hrastova grana, a s lijeve grana jele, grane se pri dnu križaju na način da je jelova grana iznad hrastove grane. (Čl. 7, Odluka o grbu, 1998.)
Službena zastava Grada Vrbovskog zelene je boje s grbom Grada. Grb Grada je u sredini na sjecištu dijagonala zastave, a visina grba je 2/3 širine zastave. Omjer dužine i širine zastave je 2:1. Svečana zastava zelene je boje, u donjoj četvrtini završava u obliku trokuta, obrubljena je zlatno žutim trakama, a po donjem rubu zastave su zlatne resice. U sredini svečane zastave je grb Grada, iznad grba u dva reda upisan je velikim slovima tekst: Grad Vrbovsko, a ispod grba kao ukras položene su s desne strane hrastova grana, a s lijeve strane grana jele, a grane se pri dnu križaju na način da je jelova grana iznad hrastove grane. (Čl. 3, Statut, 2001; Čl. 3, Statut, 2008; Čl. 4, Statut, 2009.)

Izvori: Statut Općine Vrbovsko, 31.03.1994, Službene novine Županije primorsko-goranske, br. 12/1994, 15.04.1994.
Statut Grada Vrbovskog, 21.07.1997, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 16/1997, 01.08.1997.
Odluka o raspisivanju natječaja za izradu idejnog rješenja grba i zastave Grada Vrbovskog, 12.12.1997, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 29/1997, 29.12.1997.
Rješenje o imenovanju Komisije za odabir najboljeg idejnog rješenja grba i zastave Grada Vrbovskog, 12.12.1997, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 29/1997, 29.12.1997.
Odluka o grbu i zastavi Grada Vrbovskog, 13.07.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 16/1998, 04.08.1998.
Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Vrbovskog, 30.11.1998, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 25/1998, 08.12.1998.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/98-01/30, URBROJ: 515-04-03/1-98-4, 07.12.1998.
Statut Grada Vrbovskog, 10.10.2001, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 26/2001, 26.10.2001.
Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Vrbovskog, 28.07.2004, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 27/2004, 16.08.2004.
Statut Grada Vrbovskog (pročišćeni tekst), 03.03.2008, Službene novine Primorsko-goranske županije, 8/2008, 14.03.2008.
Statut Grada Vrbovskog, 16.07.2009, Službene novine Primorsko-goranske županije, 27/2009, 20.07.2009.
Oštrić Goroslav: Monumenta heraldica, Izbor iz heraldičke baštine Primorsko-goranske županije, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2002.
Informacija Robert Grubiša, Rijeka, 06.07.2003. prema članku, Novi List.

Grb Vrbovskog modernizacija je povijesnog grba koji je 1785. dodijelilo car Josip II. vodoravno razdijeljen, gore u zlatnom crni raskriljeni orao sa crvenim kljunom i kandžama, dolje u plavom dvije srebrne stijene spojene mostom na stupovima koji izrastaju iz vode. Zastava je zelena s grbom u sredini.
Svečana zastava je zeleni gonfalon koji završava trokutasto, obrubljen zlatnim i sa zlatnim resama duž donjeg ruba. U sredini je grb, iznad njega u dva reda ime grada, a ispod ukrštene grančice hrasta i jele.

Do 1997. Vrbovsko je bilo općina.



[Prethodna stranica: Primorsko-goranska županija][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Coast and Gorski kotar County, the - Cities][Slijedeća stranica: Primorsko-goranska županija - općine]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2018 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.