Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 17. rujna 2009.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Map of the Split and Dalmatia County. Legend: BV = Basška Voda, DR = Dugi Rat, Du. = Dugopolje, Le. = Lećevica, Lo. = Lokvičići, Ma. = Makarska, Ne. = Nerežišća, PD = Primorski Dolac, Po. = Podbablje, Pr. = Positra, Ps. Podstrana, Pu. = Pučišća, So. Solin, Su. = Supetar, Še. = Šestanovac, Tr. = Trogir, Tu. Tučepi, Za. = Zadvarje

Splitsko-dalmatinska županija - gradovi

1. Split
   • Split, 1700. godišnjica
   • Split, 1969. – 1991.
   • Split, 1882.
2. Hvar
3. Imotski
4. Kaštela
5. Komiža
6. Makarska
7. Omiš
8. Sinj
9. Solin
10. Stari Grad
    • Stari Grad, 1997. – 2001.
11. Supetar
12. Trilj
13. Trogir
    • Trogir, oko 1995.
14. Vis
15. Vrgorac
16. Vrlika

Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika, dok su neki gradovi odlučili ignorirati ta pravila i koristiti zastavu po svojoj volji. Može biti da će s vremenom ovi drugi biti zamijenjeni zastavama u skladu s pravilnikom.
Općine Komiža, Stari Grad, Supetar, Vrgorac i Vrlika su 1997. dobile status grada, a 1998. i općina Trilj.

• Splitsko-dalmatinska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Split

1:2

Grb grada Splita u pravokutnom štitu prikazuje središnji dio sjevernoga zida Dioklecijanove palače, kako je izgledao u srednjem vijeku, a u sredini toga zida zvonik prvostolne crkve. U gornjim kutovima dva su štita: u desnom je povijesni hrvatski grb, a u lijevom štit iste veličine i oblika u kojem je smješten lik Sv. Dujma, zaštitnika Splita u cijeloj visini. Grb je uokviren gotičkim kvadratima.
Najstarije potvrde da je Split koristio grb u obliku pravokutnog štita datiraju se u rano XIV. stoljeće. Sačuvani su kameni reljefi iz XIV. i XV. stoljeća koji prikazuju grb jednakog sadržaja, kod kojih su grbovi oko zvonika u svako doba prikazivali simbole središnje vlasti koju je grad priznavao, a kasnije se upotrebljavaju i gradski grbovi bez takvih grbova, i u raznim razdobljima i različitim oblicima. U XIX. i XX. stoljeću grb se ponekad prikazivao i u obliku klasičnog heraldičkog štita, u pravilu bez grbova oko zvonika. Nakon 2. svjetskog rata grb se više ne koristi, do 1969. kada je usvojen novi grb sa socijalističkim oznakama, koje su zamijenjene likom Sv. Dujma 1991. godine.
Čini se da zastava nije nikada službeno usvojena, ali su zastave povodom proslave 1700 godišnjice grada korištene kao gradske od 1996. Kasnije je u nekom trenutku godina u znaku zamijenjena još jednim imenom grada. Zastava je plava, u prijelazu tona od tamnije na dnu prema svjetlijoj na vrhu, s bijelim znakom koji se sastoji od šest natpisa SPLIT, koji oblikuju siluetu Dioklecijanove palače sa zvonikom katedrale Sv. Dujma na vrhu kojeg je križ.

Do 1993. Split je u sastavu gradske zajednice općina Split, zajedno s općinama Solin i Kaštela.

Split, 1700. godišnjica

1:2

Split je 1996. proslavio svoju 1700. godišnjicu. U vezi s proslavom korištena je zastava tijekom čitavog 9. desetljeća XX. stoljeća, a i kasnije, koja prikazuje logo proslave, koji je opet zasnovan na tradicionalnom gradskom grbu. Ova zastava proslave de facto je postala jedina gradska zastava u upotrebi i u 21. stoljeću.

Split, 1969. – 1991.

1:2~

Krajem drugog svjetskog rata praktično se prestao koristiti splitski grb u bilo kojem obliku, te je tek 1969. usvojena nova inačica sa simbolima tog vremena. S desna zvoniku sada je postavljen povijesni hrvatski grb, a s lijeva crvena peterokraka zvijezda u srebrnom štitu. Promjene u opisu grba provedene 1974. i 1978. ne mijenjaju njegova grafički izgled. Ovaj grb je formalno napušten usvajanjem novog 1991. Prema potrebi ponekad se koristila plava zastava s bijelim generičkim prikazom Dioklecijanove palače.

Split, 1882.

Na izborima 9. studenog 1882 prvi put je pobijelida (hrvatska) Narodnačka stranka te je 22. studenog na gradskom štandarcu na Hrvojevoj kuli istaknuta trobojnica s gradskim grbom. Zastava se čuva u Muzeju grada Splita, crveno-bijelo-plava trobojnica s grbom: u plavom štitu srebrni prikaz Dioklecijanove palače sa zvonikom, okruženim bogatom zlatnom kartušom.

Hvar

1:2

Grb Hvara je razdijeljen, gore na plavoj pozadini sv. Stjepan papa, sjedi na zlatnom prijestolju, odjeven u haljinu i zaogrnut crvenim plaštem, na glavi mu je zlatna tijara, u ljevici zlatni trostruki križ na dugom štapu, a desnicom blagoslivlja; dolje na zlatnoj pozadini iznad plavog podnožja prikaz Grada Hvara u bijeloj boji, s dva gradska zida s kulama, na kojima se nalazi po jedna plava zastava, iza kojih je tvrđava Fortica, a u sredini Katedrala sa zvonikom i Arsenal. Ovo je povijesni gradski grb. Zastava je plava s grbom u sredini obrubljenim bijelim. Svečana zastava je istog izgleda izrađena od svile i sa zlatnim resama.

Imotski

1:2

Grb Imotskog prikazuje u plavom polju srebrnu kulu na crvenim brdima, u zaglavlju šesterokraka zlatna zvijezda, u dnu zlatni polumjesec. Zastava je bijela s grbom u sredini. Prema Lašovskom, ovaj grb Imotskom je dodijelio 1890. godine Ministar unutrašnjih poslova. Prije toga se upotrebljavao grb s prikazom Sv. Franje Asiškog.

Kaštela

Sjedište: Kaštel Sučurac

1:2

Amblem koji se koristi umjesto grba prikazuje u kvadratnom okviru kulu čiji se središnji dio sastoji od sedam različitih dijelova, ispod zajedničkog krova i iz jedinstvenog temelja, iznad je hrvatska šahovnica, a u dnu ime grada, sve zlatno na bijeloj podlozi. Statut propisuje i "bijele gotičke kvadrate" koji uokviruju grba, ali se ovi u ravilu ne prikazuju. Ovaj amblem simbolično prikazuje sedam pojedinačnih gradića (kaštela) od koji se sastoji suvremeni grad. Zastava je plava s amblemom u sredini (prozirne podloge) i nazivom grada u dva reda ispod.

Do 1993. općina Kaštela bila je u sastavu gradske zajednice općina Split, zajedno s općinama Solin i Kaštela.

Komiža

1:2

Grb Komiže prikazuje jedrenjak na valovima, Sv. Nikolu, zaštitnika grada i sidro. Zastava je žuta s grbom u sredini.

Do 1997. Komiža je imala status općine.

Makarska

1:2

Grb je u crvenom polju srebrna ruka koja izlazi iz desnog ruba i drži sablju, te u gornjem lijevom uglu srebrna šesterokraka zvijezda. Grb je modernizacija grba Makarske prikazanog u Fojničkom grbovniku iz XVI. stoljeća, a nalazi i na reljefu na Mletačkoj česmi iz XVII. st., na Kačićevu trgu u središtu grada. Zastava je plava s grbom uz koplje na prednjoj strani. Naličje je samo plavo polje bez grba!
Okomita stolna zastavica ima ispisano ime grada u dnu.

Omiš

1:2

Grb Omiša temelji se na povijesnom grbu: u plavom polju zlatni latinski križ i buzdovan. Zastava je plava s bijelo obrubljenim grbom postavljenim uz koplje. Sačuvan je povijesni kameni grb iz 1541. godine, a pojavljuje se prikazan u boji u povelji mletačkog senata kojom se priznaju omiške privilegija iz 1579. godine (tzv. Omiška dukala). Novi grb Omiš dobiva krajem XIX. stoljeća od austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova: u plavom na rubovima štita nasuprot dvije pećine, na desnoj kroči lav, na lijevoj sv. Juraj u borbi sa zmajem, u sredini gore lebde unakrst složeni križ i žezlo s ljiljanom na vršku, sve zlato. Laszowski bilježi upotrebu tog grba u 1930-im te spominje općinsku zastavu koja ga prikazuje, no detalji su za sada nepoznati. Nijedan od ta dva grba se ne koristi u socijalističkom periodu, a stariji grb ponovo je usvojen 1999. i opet 2002. godine, kada je usvojena i zastava.

Sinj

1:2

Grb Sinja je u plavome iznad srebrnog alkara na konju zlatna kruna. Alkar je prikazan u tradicionalnoj odori, a na kružnom štitu je prikazana alka. Zastava je bijela s grbom u sredini.

Solin

Zastava nepoznata.

Zmak kojeg Solik koristi kao svoj grb prikazuje u bijelo obrubljenom ovalnom svijetlo plavom štitu crveni tlocrt ranokršćamske bazilike (basilica urbana iz 5. stoljeća), njezin desni donji kraj pretapa se u polja hrvatskog grba. Iznad žuto izlazeće sunce i latinski križ, na lijevo bijele valovite linije koje se u dnu spajaju s vodoravnim linijama, sve okruženo crnim zarezima i imenom grada. Za izlazeće sunce se kaže da simbolizira Solin kao "kolijevku hrvatske državnosti", a križ kao mjesto pokrštavanja Hrvata. Bijele linije simboliziraju rijeku Jadro koja se ulijeva u Jadransko more.

Do 1993. Solin je u sastavu gradske zajednice općina Split, zajedno s općinama Split i Kaštela.

Stari Grad

1:2

Grb Starog Grada je u plavom na zelenom podnožju srebrne gradske zidine s tri kule s kruništima, od kojih je srednja viša, svaka s otvroenim vratima. Zastava je bijela sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Postoji i svečana zastava koja je crveni gonfalon s grbom u sredini, nazivom grada iznad njega i u tri repa tri različite ornamentalne grančice - maslina, lozu i smokvu. Ovaj grb osuvremenjena je verzija srednjovjekovnog grba grada, u staro doba korištenog i sa crvenom pozadinom štita. Grad je 1879. godine dobio i novi grb: raščetvoren, 1) pinija (Pinus pinea) i trs vinove loze u žitnom polju s kozom, što simbolizira prirodna bogatstvo kraja; 2) antički jedrenjak, koji simbolizira grčku kolonizaciju; 3) zid od velikih kamenih blokova nad morskom uvalom, simbolično za satri Faros, uz maslinu, mirtu i ružmarin i 4) simbolično za nadu, lav na stijeni uz izlazeće sunce nadvišeno lastavicom u letu. Oko grba dvije isprepletene zelen zmije drže vrpcu s natpisom "LABOREMVS" (radimo). Ovaj grb koristio se na početku XX. stoljeća na plavom gonfalonu, vjerojatno do 1918. godine.

Do 1997. Stari Grad je imao status općine. Često se nalazi na prošireno ime Stari Grad na Hvaru da bi se razlikovao da Starigrada-Paklenica u Zadarskoj županiji.

Stari Grad, 1997. – 2001.

1:2

Općina Stari Grad usvojila je svoj provijesni grb kakav je sačuvan isklesan na zgradi Općine: u bijeloj baroknoj kartuši jajolikog oblika, u modrom na zelenom tlu obli gradski zid bez kruništa s trima oblim otvorenim vratima, nad srednjim većim vratima diže se obla kula s kruništem, 3 (1,1,1) prozora i vijencem, desno i lijevo po jedna obla niža kula s kruništem i 3 (2,1, veći) prozora. Ovo je 1997. godine zamijenjeno ponešto suvremenijim prikazom, slijedeći crtež Laszowskog. Tada je usvojena i zastava, bijela sa srebrno obrubljenim grbom. Svečana zastava je bila istog izgleda izrađena od svile i sa zlatnim resama.

Supetar

1:2

Grb Supetra je raskoljen srebrno i crveno i preko svega ključ u izmijenjenim bojama. Ključ je atribut Sv. Petra, zaštitnika grada. Zastava je crvena s grbom u sredini.

Do 1997. Supetar je imao status općine.

Trilj

1:2

Do 1998. Trilj je imao status općine.

Trogir

1:2 ?

Grb Trogira je na plavoj podlozi bijela tvrđava sa zvonikom praćena zlatnom zvijezdom repaticom, na podnožju plavo-bijelih valova; na vratima stoji Sv. Ivan Osorski. Grb je suvremeni prikaz starog pečata. Sv. Ivan Osorski ili Trogirski bio je prvi trogirski biskup u XI. stoljeću, a zastupao je orjentaciju prema hrvatskim kraljevima koji su stolovali u zaleđu. Pokopan je u trogirskoj katerdali Sv. Lovre.

Trogir, oko 1995.

5:8~

Zastava korištena u Trogiru prije usvajanja službene zastave temelji se na povijesnom grbu, bijeli je okomiti gonfalon s pravokutnim repovima i s plavim kvadratnim poljem u kojem su elementi iz grba: bijela tvrđava s četiri kule i zvonikom koja izlazi iz valova, pred vratima stoji zaštitnik grada Sv. Ivan Osorski (Trogirski), a u zaglavlju je s desna zvijezda repatica, a s lijeva grb Republike Hrvatske. Usvajanjem nove službene zastave, ovna ju je vjerojatno postupno zamjenjivala, iako je još 2004. stara zastava i dalje bila istaknuta na tvrđavi Kamerlengo.

Vis

Grb grada Visa je u plavom ovalnom štitu Sv. Juraj koji ubija zmaja, u zlatnom baroknom okviru. Zastava je bijela s grbom u sredini.

Vrgorac

1:2

Grb Vrgorca je u crveno štitu na srebrnoj stijeni stoji srebrna zidana kula na kojoj se na lijevo nalazi zidani tornjić na vrhu kojega je na jarbolu razvijena plava zastava. Zastava Vrgorca je, izgleda, tamno plava s grbom u sredini, ali je potrebno još potvrditi.

Do 1997. Vrgorac je imao status općine.

Vrlika

1:2 ?

Grb Vrlike je u crvenom srebrna ruševna zidana crkva. To je crkva Sv. Spasa, iz devetog stoljeća, s najstarijim sačuvanim zvonikom u Hrvatskoj, koji svjedoči o franačkom utjecaju na pokrštavanje Hrvata. Gotovo jednak grb koji prikazuje istu crkvu (u plavom zlatna ruševna crkva) koristi je susjedna općina Kijevo. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Do 1997. Vrlika je imala status općine.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World