[Prethodna stranica: Splitsko-dalmatinska županija][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Split and Dalmatia County - Cities][Slijedeća stranica: Splitsko-dalmatinska županija - općine]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000.
Posljednja promjena: 5. rujna 2018.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Splitsko-dalmatinske županije. Bilješke: BV = Baška Voda, DR = Dugi Rat, Du. = Dugopolje, Le. = Lećevica, Lo. = Lokvičići, Ma. = Makarska, Ne. = Nerežišća, PD = Primorski Dolac, Po. = Podbablje, Pr. = Positra, Ps. = Podstrana, Pu. = Pučišća, So. = Solin, Su. = Supetar, Še. = Šestanovac, Tr. = Trogir, Tu. = Tučepi, Za. = Zadvarje

Splitsko-dalmatinska županija - gradovi


  1. Split
  2. Hvar
  3. Imotski
  4. Kaštela
  5. Komiža
  6. Makarska
  7. Omiš
  8. Sinj
  9. Solin
  10. Stari Grad
  11. Supetar
  12. Trilj
  13. Trogir
  14. Vis
  15. Vrgorac
  16. Vrlika

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Općine Komiža, Stari Grad, Supetar, Vrgorac i Vrlika su 1997. dobile status grada, a 1998. i općina Trilj.


Pravna napomena: Županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj svojim odlukama o usvajanju i uporabi grbova i zastava ograničavaju uporabu tih simbola isključivo uz pismenu dozvolu. Ipak, većina jedinica lokalne uprave i samouprave istim odlukama eksplicitno dozvoljava njihovu slobodnu uporabu u odgojno-nastavne i znanstvene svrhe te u umjetničkom (likovnom) stvaralaštvu, pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo jedinice lokalne uprave i samouprave. Autor ovih stranica smatra da prikazivanjem grbova i zastava zadovoljava uvijete slobodne uporabe u tom smislu.

Vidi još:

Split

[Split] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Split]
[Split]
Prihvaćena: zastava: 06.04.1995.; grb: 23.04.1991.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome u uporabi.
Dizajn: Boris Ljubičić, akademski slikar i grafičar iz Zagreba
Opisi grba: Grb općine pravokutnog je oblika. Osnova grba općine je stilizirano sjeverno pročelje Dioklecijanove palače, koje je ujedno obrambena zidina grada te zvonik splitske katedrale prijašnje visine. Zaštitna osnovna boja je plava. U lijevom gornjem kutu je povijesni hrvatski grb u obliku štita dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadesetpet crvenih i bijelih (srebrnih) polja. Rub štita je crvena crta. U desnom gornjem kutu je štit iste veličine, kao i štit s povijesnim hrvatskim grbom. U štitu je smjesten lik Sv. Dujma, zaštitnika Splita u cijeloj visini. Grb je uokviren bijelim gotičkim kvadratima. U dvobojnoj varijanti štit s povijesnim hrvatskim grbom otiskuje se u crvenoj boji, a štit se [sic!] likom sv. Dujma u plavoj boji. Omjer širine i visine grba je 1: 1,25. Omjer visine zidina i visine grba je 1:2. Zvonik seže do okvira grba. (Čl. 2-3, Odluka, 1991.)
Grb Grada pravokutnog je oblika. Osnova grba Grada je stilizirano sjeverno pročelje Dioklecijanove palače, koje je ujedno obrambena zidina grada, te zvonik splitske katedrale prijašnje visine. U lijevom gornjem kutu je povijesni hrvatski grb u obliku štita, a u desnom gornjem kutu je štit iste veličine i oblika u kojem je smješten lik Sv. Dujma, zaštitnika Splita u cijeloj visini. Grb je uokviren gotičkim kvadratima. (Čl. 6, Statut, 2008; Čl. 6, Statut, 2009, Čl. 6, Statut, 2013.)

Opisi zastave: Zastava Grada Splita je pravokutnog oblika s omjerom stranica širine i dužine zastave 1:2. Površina zastave je plave boje, koja se lagano nijansira, od tamnije do svjetlije nijanse. Omjer iznijansiranosti je postupan od tamnije plave boje pri hvatištu vodoravnog izvješavanja zastave do, za nijansu, svjetlije plave boje na njenom slobodnom kraju. Na zastavi se, u središnjem dijelu njene lijeve polovice, u dijelu tamnije plave nijanse podloge zastave nalazi slika simbola: zvonik katedrale sv. Dujma izdignut na povijesnoj gradskoj jezgri (nekad Dioklecijanova palača). Simbol na zastavi izveden je iz imena Grada - SPLIT, u bijeloj boji, te svojim nizanjem strukturira opisanu sliku. Dužina podloge (povijesna jezgra) u odnosu na visinu zvonika je u istom omjeru. Zvonik je prikazan sa četiri etaže, iskošenim krovištem i križem na vrhu. Svaka sljedeća etaža je uža u odnosu na donju, a krovište je prikazano s jednim sljemenom. Krajnje točke simbola, ucrtanog na zastavi, jednako su udaljene od tri najbliže stranice zastave, te zamišljene simetrale duže stranice, u omjeru krajnjih točaka 1:10 u odnosu na širinu zastave. (Čl. 2, Odluka o zastavi, 1995.)
Zastava se može, pored vodoravnog načina, opisanog u članku 2. ove odluke, isticati i uspravno. Ako se zastava ističe uspravno simbol je postavljen svojom osnovicom i izdignutim zvonikom uz užu stranicu zastave, s tamnijom nijansom plave boje u donjem dijelu zastave. (Čl. 3, Odluka o zastavi, 1995.)
Zastava Grada Splita je pravokutnog oblika s omjerom stranica širine i dužine zastave 1:2. Površina zastave je plave boje, koja se lagano nijansira, od tamnije do svjetlije nijanse. Omjer iznijansiranosti je postupan od tamnije plave boje pri hvatištu vodoravnog izvješavanja zastave do, za nijansu, svjetlije plave boje na njenom slobodnom kraju. Na zastavi se, u središnjem dijelu njene lijeve polovice, u dijelu tamnije plave nijanse podloge zastave, nalazi slika simbola: zvonik katedrale sv. Dujma izdignut na povijesnoj gradskoj jezgri (nekad Dioklecijanova palača). Simbol na zastavi izveden je iz imena Grada - SPLIT, u bijeloj boji, te svojim nizanjem strukturira opisanu sliku. Dužina podloge (povijesna jezgra) u odnosu na visinu zvonika je u istom omjeru. Zvonik je prikazan sa četiri etaže, iskošenim krovištem i križem na vrhu. Svaka sljedeća etaža je uža u odnosu na donju, a krovište je prikazano s jednim sljemenom. Krajnje točke simbola, ucrtanog na zastavi, jednako su udaljene od tri najbliže stranice zastave, te zamišljene simetrale duže stranice, u omjeru krajnjih točaka 1:10 u odnosu na širinu zastave. (Grad Split, 2008.)

Izvori: C. Fisković, Najstariji kameni grbovi grada Splita, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, nova serija, 17, Zagreb 1936, str. 183 – 194.
Službeni glasnik Općine Split, 14.04.1969, 16, 7, Split 1969 (18. travnja), str. 103.
Službeni glasnik Općine Split, 23.02.1974, 21, 3, Split 1974 (27. veljače), str. 41, članak 5.
Službeni glasnik Općine Split, 15.06.1978, 15.06.1978, 24, 8, Split 1978 (16. lipnja), str. 131, članak 5.
(Odluka o upotrebi grba općine Split, Službeni glasnik općine Split, br. 25/1979.)
Odluka o grbu općine Split, 23.04.1991, Službeni glasnik Općine Split, 23.04.1991, br. 6/1991.
Službeni glasnik Grada Splita, 29.12.1993, 39 (1), 11, Split 1993 (29. prosinca), str. 3, članak 6.
Zaključak o usvajanju idejnog rješenja zastave Grada Splita, 06.04.1995, Službeni glasnik Grada Splita, br. 4/1995, 06.04.1995.
Odluka o zastavi Grada Splita, 06.04.1995, Službeni glasnik Grada Splita, br. 4/1995, 06.04.1995.
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o grbu [Grada Splita], 05.12.1995, Službeni glasnik Grad Splita, br. 10/1995, 06.12.1995.
Rješenje o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za objavljivanje i provođenje javnog nadmetanja za utvrđivanje vizualnog identiteta Grada Splita, 18.05.2007, Službeni glasnik Grada Splita, br. 14/2007, 21.05.2007.
Statut Grada Splita (Pročišćeni tekst - normativni dio), 11.11.2008, Službeni glasnik Grada Splita, br. 33/2008, 27.11.2008.
Statut Grada Splita (Pročišćeni tekst - normativni dio - ispravljeni tekst), 11.11.2008, Službeni glasnik Grada Splita, br. 33A/2008, 27.11.2008.
Statut Grada Splita, 15.07.2009, Službeni glasnik Grada Splita, br. 17/2009, 15.07.2009.
Statut Grada Splita (pročišćeni tekst), 24.10.2013, Službeni glasnik Grada Splita, br. 46/2013, 07.11.2013.
Grad Split, "Grb, himna i zastava", proba.split.hr, 22.10.2008.
Milan Ivanišević: "Grb Grada Splita, Nagrada Grada Splita", b.d. (2003.)

Grb grada Splita u pravokutnom štitu prikazuje središnji dio sjevernoga zida Dioklecijanove palače, kako je izgledao u srednjem vijeku, a u sredini toga zida zvonik prvostolne crkve. U gornjim kutovima dva su štita: u desnom je povijesni hrvatski grb, a u lijevom štit iste veličine i oblika u kojem je smješten lik sv. Dujma, zaštitnika Splita u cijeloj visini. Grb je uokviren gotičkim kvadratima.
Najstarije potvrde da je Split koristio grb u obliku pravokutnog štita datiraju se u rano XIV. stoljeće. Sačuvani su kameni reljefi iz XIV. i XV. stoljeća koji prikazuju grb jednakog sadržaja, kod kojih su grbovi oko zvonika u svako doba prikazivali simbole središnje vlasti koju je grad priznavao, a kasnije se upotrebljavaju i gradski grbovi bez takvih grbova, i u raznim razdobljima i različitim oblicima. U XIX. i XX. stoljeću grb se ponekad prikazivao i u obliku klasičnog heraldičkog štita, u pravilu bez grbova oko zvonika. Nakon 2. svjetskog rata grb se više ne koristi, do 1969. kada je usvojen novi grb sa socijalističkim oznakama, koje su zamijenjene likom sv. Dujma 1991. godine.
Zastava je plava, u prijelazu tona od tamnije uz koplje prema svjetlijoj na slobodnom kraju (tamno na dnu prema svjetlijoj na vrhu kod okomite inačice), s bijelim znakom uz koplje (u donjem dijelu okomite zastave) koji se sastoji od šest natpisa SPLIT, koji oblikuju siluetu Dioklecijanove palače sa zvonikom katedrale Sv. Dujma na vrhu kojeg je križ.

Do 1993. Split je u sastavu gradske zajednice općina Split, zajedno s općinama Solin i Kaštela.


Split, 1700. godišnjica

[Split, 1700. godišnjica]
[Okomita] 1:2

Prihvaćena: oko 1990.

Split je 1996. proslavio svoju 1700. godišnjicu. U vezi s proslavom korištena je zastava tijekom čitavog 9. desetljeća XX. stoljeća, a i kasnije, koja prikazuje logo proslave, koji je opet zasnovan na tradicionalnom gradskom grbu. Ova zastava proslave de facto je postala jedina gradska zastava u upotrebi i u 21. stoljeću.


Split, 1969. – 1991.

[Split, 1969. – 1991.] [De facto] 1:2~ [Split, 1969. – 1991.]
Prihvaćena: 14. travnja 1969.
Opisi grba: Općina ima svoj grb. (…) U lijevom gornjem uglu je štit sa historijskim hrvatskim grbom izmjeničnih bijelo-crvenih šahovskih polja. U desnom gornjem uglu je štit sa crvenom petokrakom zvijezdom na bijeloj podlozi. (Čl. 4a, Statut, 1969, cit. Ivanišević)
[…] U lijevom gornjem uglu je štit s povijesnim hrvatskim grbom koji je propisan Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske. […] (Čl. 5, Statut, 1974, cit. Ivanišević)
[…] U lijevom gornjem kutu je štit s povijesnim hrvatskim grbom. […] (Čl. 5, Statut, 1978, cit. Ivanišević)

Napuštena: 23. travnja 1991.
Izvori: Službeni glasnik Općine Split, 14.04.1969, 16, 7, Split 1969 (18. travnja), str. 103.
Službeni glasnik Općine Split, 23.02.1974, 21, 3, Split 1974 (27. veljače), str. 41, članak 5.
Službeni glasnik Općine Split, 15.06.1978, 15.06.1978, 24, 8, Split 1978 (16. lipnja), str. 131, članak 5.
Službeni glasnik Općine Split, 23.04.1991, 37, 6, Split 1991 (23. travnja), str. 1, članak 2.
Milan Ivanišević: "Grb Grada Splita, Nagrada Grada Splita", b.d. (2003.)

Krajem drugog svjetskog rata praktično se prestao koristiti splitski grb u bilo kojem obliku, te je tek 1969. usvojena nova inačica sa simbolima tog vremena. S desna zvoniku sada je postavljen povijesni hrvatski grb, a s lijeva crvena petokraka zvijezda u srebrnom štitu. Promjene u opisu grba provedene 1974. i 1978. ne mijenjaju njegov grafički izgled. Ovaj grb je formalno napušten usvajanjem novog 1991. Prema potrebi ponekad se koristila plava zastava s bijelim generičkim prikazom Dioklecijanove palače, no zapravo nije bila propisana.


Split, oko 1933.

Bez zastave. [Split, oko 1933.]
Izvor: Manger, Dušan: "Za očuvanje gradskih grbova", Novo doba, Split, br. 239/1933, 12.10.1933, str. 5.

Općina je koristila načelno isti grb kao i krajem XIX. stoljeća, u stilski nešto osuvremenjenoj kartuši. Gradska zastava nije zabilježena u uporabi između dva svetska rata.


Split, 1882.

[Split, 1882.] [Normal] 1:2~ [Split, 1882.]
Prihvaćena: 22. studenog 1882.
Izvori: Sapunar, Ante (ur.): "Hrvatski narodni preporod u Splitu 1882.", Društvo prijatelja kulturne baštine, Split, 1982.
Grad Split, "Obilježena 125. godišnjica pobjede narodnjaka", http://proba.split.hr/novosti.php?p=101&s=339
"125 godina od pobjede narodnjaka", http://proba.split.hr/novosti.php?p=101&s=338

Na izborima 9. studenog 1882. prvi je put pobijelila (hrvatska) Narodnjačka stranka te je 22. studenog na gradskom štandarcu na Hrvojevoj kuli istaknuta trobojnica s gradskim grbom. Zastava se čuva u Muzeju grada Splita, crveno-bijelo-plava trobojnica s grbom: u plavom štitu srebrni prikaz Dioklecijanove palače sa zvonikom, okruženim bogatom zlatnom kartušom.



Hvar

[Hvar] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Hvar]
[Hvar]
Prihvaćena: 16. prosinca 1993.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome u uporabi.
Opisi grba: Grb Grada Hvara se sastoji od dvaju polja, jednog iznad drugoga, odijeljenih prostom crtom. U gornjem je polju na svijetloplavoj pozadini lik hvarskog zaštitnika Sv. Stjepana pape. On sjedi na zlatnom (žutom) prijestolju, odjeven u bijelu (srebrenu) haljinu i zaogrnut crvenim plaštem. Na glavi mu je zlatna (žuta) papinska tijara (visoka kapa s tri krune i križem na vrhu), u ljevici zlatni (žuti) trostruki križ na dugom štapu, a desnicom blagoslivlja. U donjem je polju, također na svijetloplavoj pozadini, prikaz Grada Hvara u bijeloj (srebrenoj) boji, s dva gradska zida s kulama, koji su na vrhu spojeni gradskom tvrđavom Forticom. Zidovi sežu do modroga mora s bijelim (srebrenim) valovima u dnu ovoga polja. Na obali, između krajeva gradskih zidova, prikazano je desno pročelje Katedrale sa zvonikom, a lijevo pročelje Arsenala. Grb je obrubljen zlatnim (žutim) pleterom-dvopletom. (Čl. 1, Odluka, 1993.)
Grb Grada Hvara je povijesni grb Grada Hvara. Grb Grada Hvara se sastoji od dvaju polja, jedno iznad drugog, odijeljenih prostom crtom. U gornjem je polju na plavoj pozadini lik hvarskog zaštitnika sv. Stjepana pape i mučenika. On sjedi na zlatnom (žutom) prijestolju, odjeven u haljinu i zaogrnut crvenim plaštem. Na glavi mu je zlatna (žuta) papinska tijara (visoka kapa s tri krune i križem na vrhu), u ljevici zlatni (žuti) trostruki križ na dugom štapu, a desnicom blagoslivlja. U donjem polju, na zlatnoj (žutoj) pozadini, prikaz Grada Hvara u bijeloj boji, s dva gradska zida s kulama, na kojima se nalazi po jedna zastavica plave boje, koji su na vrhu spojeni gradskom tvrdavom Forticom. Zidovi sežu do plavog mora na dnu ovoga polja. Na obali, izmedu krajeva gradskih zidova, prikazano je desno pročelje Katedrale sa zvonikom, a lijevo pročelje Arsenala. (Čl. 4, Statut, 2001; Čl. 4, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Odobrava se primjena grba na zasatavi […] Grada Hvara. (Čl. 3, Odluka, 1993.)
Zastava Grada Hvara sastoji se od plave podloge s upisanim grbom Grada u sredini, koji je obrubljen bijelom (srebrnom) tankom trakom. Veličina razmjer i položaj grba i zastave moraju biti prema standardu kakav je na grbu i zastavi Republike Hrvatske. Svečana zastava Grada Hvara je od svile sa zlatnim resama. Grb i zastava koriste se na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo Grada Hvara. (Čl. 4, Statut, 2001; Čl. 4, Statut, 2009.)

Izvori: Grad Hvar, www.hvar.hr
Odluka o raspisivanju natječaja za idejno rješenje heraldičkog znakovlja Grada Hvara, 17.05.1993, Službeni glasnik Općine Hvar, br. 2/1993, 16.08.1993.
Odluka o grbu Grada Hvara, 16.12.1993, Službeni glasnik Općine Hvar, br. 3/1993, 28.12.1993.
Statut Grada Hvara, 05.11.2001, Službeni glasnik Grada Hvara, br. 3/2001, 15.11.2001.
Statut Grada Hvara, 28.07.2009, Službeni glasnik Grada Hvara, br. 5/2009, 29.07.2009.
Odluka o izmjeni i dopuni Statuta Grada Hvara, 22.09.2009, Službeni glasnik Grada Hvara, br. 7/2009, 23.09.2009.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Kava Hag, Zagreb, 1936. str. 30-31.
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), str. 84.
"Grad Hvar prijatelj Jaske", 01.10.2014, Grad Jastrebarsko, www.jastrebarsko.hr, 30.12.2014.

Grb Hvara je razdijeljen, gore u plavom sv. Stjepan Papa, sjedi na zlatnom prijestolju, dolje u zlatnom iznad plavog srebrni grad s dvije kule, katedralom i arsenalom ispred utvrde. Ovo je povijesni gradski grb, koji se pojavljuje na gradskim pečatima barem od XIX. st. Zastava je plava s grbom u sredini obrubljenim tankom bijelom trakom. U praksi se, čini se, koriste zastave bez bijelog obruba. Svečana zastava je istog izgleda izrađena od svile i sa zlatnim resama.
Stolne zastavice zabilježene u uporabi su okomite sa zakrenutim grbom iznad bijelog natpisa imena grada.



Imotski

[Imotski] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Imotski]
[Imotski]
Prihvaćena: 22. studenog 1993.     Odobrena: 16. prosinca 1993. [P]
Odobreni blazon grba: [Grb Grada Imotski je povijesni grb, koji je pravokutnog oblika s dužim okomitim stranicama, a donji dio stranice je zaobljen. Temeljna boja grba je plava. U sredini na crvenom brijegu; bijela kula s kruništem, otvorenim oblim vratima i prozorom obojenim u crno, praćena odozgo zlatnom šesterokrakom zvijezdom, a odozdo srebrnim polumjesecom.]
Opisi grba: Grb Grada Imotski je povijesni grb, koji je pravokutnog oblika s dužim okomitim stranicama, a donji dio stranice je zaobljen. Temeljna boja grba je plava. U sredini na crvenom brijegu; bijela kula s kruništem, otvorenim oblim vratima i prozorom obojenim u crno, praćena odozgo zlatnom šesterokrakom zvijezdom, a odozdo srebrnim polumjesecom. (Čl. ?, Odluka, 1993.)
Grb Grada Imotskog je povijesni grb, ima pravokutni oblik s dužim okomitim stranicama, donji dio stranica je zaobljen. Temeljna boja grba je plava. U sredini na crvenom brijegu, bijela boja [sic!] s kruništem, otvorenim oblim vratima i prozorom obojenim u crno, praćena odozgo zlatnom šesterokrakom zvijezdom, a odozdo srebrenim polumjesecom. (Čl. 6, Odluka, 1995.)
Grb Grada Imotskog je povijesni grb Grada Imotskog, pravokutnog oblika s dužim okomitim stranicama, donja stranica je zaobljena. Temeljna boja grba je plava. U sredini na crvenom brijegu, bijela kula s kruništem, otvorenim oblim vratima i prozorom obojenim u crveno, praćena odozgo zlatnom šesterokrakom zvijezdom, odozdo srebrenim polumjesecom. (Čl. 5, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Zastava Grada sastoji se od: srebrene podloge s grbom Grada Imotskog u sredini. Omjer zastave je 1:2. Zastava je optočena zlatnom vrpcom, a donji rub obrubljen je zlatnim resama. (Čl. 9, Odluka, 1995.)
Zastava Grada Imotskog je pravokutna s kraćim okomitim stranicama. Temeljna boja je srebrena, a u sredini je povijesni grb Grada Imotskog. (Čl. 5, Statut, 2009.)

Izvori: Grad Imotgski, http://www.imotski.hr/poglavarstvo.htm 12.07.2006.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Kava Hag, Zagreb, 1936. pp. 32-33.
(Odluka o grbu Grada Imotskog, 22.11.1993, Službeni glasnik Grada Imotskog i općina…, br. 2/1993.)
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/93-01/20, URBROJ: 515-04-03/1-93-2, 16.12.1993.
Odluka o grbu i zastavi Grada Imotskog, 06.06.1995, Službeni glasnik Grada Imotskog, br. 3/1995, 06.06.1995.
(Statut Grada Imotskog, Službeni glasnik Grada Imotskog, br. 2/2001.)
Statut Grada Imotskog, 07.07.2009, Službeni glasnik Grada Imotskog, br. 2/2009, 08.07.2009.

Grb Imotskog prikazuje u plavom polju srebrnu kulu na crvenim brdima, u zaglavlju šestokraka zlatna zvijezda, u dnu srebrni polumjesec. Zastava je bijela s grbom u sredini. Svečana zastava okomita je obrubljena zlatnom vrpcom i sa zlatnim resama uz donji rub. Prema Laszowskom, ovaj grb Imotskom je dodijelio 1890. godine Ministar unutrašnjih poslova. Prije toga se upotrebljavao grb (vjerojatno pečat) s prikazom sv. Franje Asiškog.



Kaštela

Sjedište: Kaštel Sučurac

[Kaštela] [De facto] [Dvostrana] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Kaštela]
[Kaštela]
Prihvaćena: 2. listopada 1990.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome u uporabi.
Opisi grba: Grb općine Kaštela u izvornom obliku ima dimenzije 80x90 mm, u obliku je pravokutnika, a sadrži stiliziranih sedam kula u srednjem dijelu kao simbol Kaštela te postamentorn i stiliziranirn valovima u podnožju ispod kojih je kapitalom ispisana riječ Kaštela, zatim sa stiliziranim krovištem iznad srednje kule, kao smbolom zagorskog dijela općine i povijesnim nacionalnim grbom u štitu iznad krovišta. Grb je izrađen u boji zlata na bijeloj podlozi. (Čl. 3, Odluka, 1990.)
Grb Grada pravokutnog je oblika i u izvomom obliku ima dimenzije 80 x 90 mm. Osnova grba Grada sadrži stiliziranih sedam kula u srednjem dijelu kao simbol Kaštela te postamentom i stiliziranim valovima u podnožju ispod kojih je kapitalom ispisana riječ Kaštela, zatim stiliziranim krovištem iznad srednje kule, kao simbolom Grada i povijesnim nacionalnim grbom u štitu ispod krovišta. Grb je uokviren bijelim gotičkim kvadratima. Grb je izrađen u boji zlata na bijeloj podlozi. (Čl. 6, Statut, 1994.)
Grb grada pravokutnog je oblika i u izvornom obliku ima dimenzije 80 x 90 mm. Osnova grba Grada sadrži stiliziranih sedam kula (kaštela) u srednjem dijelu kao simbol Kaštela, te postamentom i stiliziranim valovima u podnožju kojih je kapitelom ispisana riječ KAŠTELA, zatim stiliziranim krovištem iznad srednje kule (kaštela), kao simbolom Grada i povijesnim nacionalnim grbom u štitu ispod krovišta. Grb je uokvirenim bijelim gotičkim kvadratima. Izraden je u boji zlata na bijeloj podlozi. (Čl. 6, Statut, 2001.)
Grb Grada Kaštela pravokutnog je oblika i u izvornom obliku dimenzija dužine 80 x širine 90 mm. Osnova grba Grada Kaštela sadrži stiliziranih sedam kula (kaštela) u srednjem dijelu, kao simbol Kaštela, te postament i stilizirane valove, u podnožju kojih je kapitelom ispisana riječ KAŠTELA. Iznad srednje kule (kaštela) je stilizirano krovište, kao simbol Kaštela, i povijesni nacionalni grb u štitu iznad krovišta. Grb je izrađen u boji zlata na bijeloj podlozi uokviren je bijelim gotičkim kvadratima. (Čl. 7, Statut, 2009.)

Izvori: (Statut općine Kaštela, Službeni glasnik općine Split, broj 25/86)
(Odluka o izgledu i upotrebi grba općine Kaštela, Službeni glasnik općine Split, broj 25/87)
Statut općine Kaštela (pročišćeni tekst), 17.04.1990, Službeni glasnik općine Kaštela, br. 4-I/1990, 17.04.1990.
Odluka o izgledu i upotrebi grba općine Kaštela, 02.10.1990, Službeni glasnik općine Kaštela, br. 9/1990, 02.10.1990.
Statut Grada Kaštela, 02.07.1994, Službeni glasnik Grada Kaštela, br. 4/1994, 02.07.1994.
Statut Grada Kaštela, 02.10.2001, Službeni glasnik Grada Kaštela, br. 6/2001, 03.10.2001.
Statutarna odluka o izmjenama Statuta Grada Kaštela, 01.08.2008, Službeni glasnik Grada Kaštela, br. 7/2008, 06.08.2008.
Statut Grada Kaštela 07.08.2009, Službeni glasnik Grada Kaštela, br. 9/2009, 10.08.2009.
Tomislav Šipek, zastave u Kaštelima, 08.08.2012.

Amblem koji se koristi kao grb prikazuje u kvadratnom okviru kulu čiji se središnji dio sastoji od sedam različitih dijelova, ispod zajedničkog krova i iz jedinstvenog temelja, iznad je hrvatska šahovnica, a u dnu ime grada ispod dvije linije koje simboliziraju more, sve zlatno na bijeloj podlozi. Statut propisuje i "bijele gotičke kvadrate" koji uokviruju grba, ali se ovi u pravilu ne prikazuju. Ovaj amblem simbolično prikazuje sedam pojedinačnih gradića (kaštela) od koji se sastoji suvremeni grad. Zastava je okomita, plava s amblemom u sredini (prozirne podloge) i nazivom grada u dva reda ispod. Nije formalno usvojena, ali se koristi barem od 2004. Također, barem od 2012. koriste se vodoravne zastave s amblemom u sredini (i bez dodatnih natpisa).

Do 1993. općina Kaštela bila je u sastavu gradske zajednice općina Split, zajedno s općinama Solin i Kaštela.


Kaštela, 1987. – 1990.

Bez zastave. [Kaštela, 1987. – 1990.]
Prihvaćena: 1987.
Napuštena: 2. listopada 1990.
Izvori: (Statut općine Kaštela, Službeni glasnik općine Split, broj 25/86)
(Odluka o izgledu i upotrebi grba općine Kaštela, Službeni glasnik općine Split, broj 25/87)
Statut općine Kaštela (pročišćeni tekst), 17.04.1990, Službeni glasnik općine Kaštela, br. 4-I/1990, 17.04.1990.
Odluka o izgledu i upotrebi grba općine Kaštela, 02.10.1990, Službeni glasnik općine Kaštela, br. 9/1990, 02.10.1990.

Grb je originalno usvojen 1987. godine uz manje razlike: sadržavao je i šahirani štit i štit s petokrakom zvijezdom u uglovima s imenom općine između njih, a u dnu su bile tri linije. Za krov kule kaže se da simbolizira zagorski dio općine. Nije poznato da li se koristio u boji. Očito je na ovaj dizajn utjecao tadašnji grb Splita. Zastava nije bila propisana niti je upotreba zabilježena.



Komiža

[Komiža] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Komiža]
[Komiža]
[Komiža]
Prihvaćena: 11. svibnja 1995.     Odobrena: Da, datum nepoznat.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Opis grba: Grb općine Komiža je: u modrom na zelenom tlu, na kojem leži brončano sidro, Sv. Nikola, u pozadini more, sa jedrenjakom u desnom uglu. (Čl. 1, Odluka, 1995.)
Opis zastave: Zastava općine Komiža je jednobojna - boja starog zlata, a u njezinoj sredini je grb općine Komiža, u omjeru 1:2 (širina spram dužine). (Čl. 2, Odluka, 1995.)
Izvori: Statut Općine Komiža, 31.03.1994, Službeni glasnik Općine Komiža, br. 4/1994, 05.04.1994.
Povijesni grb Općine Komiža - Podaci o postojanju, Hrvatski državni arhiv, 07.12.1994.
Odluka o grbu i zastavi Općine Komiža, 11.05.1995, Službeni glasnik Općine Komiža. br. 3/1995, 18.05.1995.
Statut Grada Komiže, 15.10.2001, Službeni glasnik Grada Komiže, br. 3/2001, 10.12.2001.
Statut Grada Komiže (pročišćeni tekst), Službeni glasnik Grada Komiže, br. 1/2007, 20.02.2007.
Statut Grada Komiže, 29.07.2009, Službeni glasnik Grada Komiže, br. 6/2009, 30.07.2009.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Zagreb, 1932, str. 34-35.
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), p. 84.

Grb Komiže prikazuje jedrenjak na valovima, Sv. Nikolu, zaštitnika grada i sidro. Zastava je žuta s grbom u sredini. U uporabi su zabilježene inačica sa žuto i s bijelo obrubljenim grbom. Statut iz 2009. propisuje i postojanje svečane zastave, ali još nije zabilježena u uporabi. Stolna zastavica je okimita pravokutna zastava s grbom u dnu nadvišenim s plavim imenom grada u dva luka.

Do 1997. Komiža je imala status općine.


Komiža, 1994. – 1995.

[Komiža, 1994. – 1995.] [Rekonstrukcija] [Komiža, 1994. – 1995.]
Prihvaćena: 31. ožujka 1994.     Odobrena: Ne, dizajn povučen iz uporabe ili nikada nije uporabljen.
Opis grba: Grb općine Komiža je povijesni grb Komiže sa likom Svetog Nikole, zaštitnika pomorca, ribara i putnika te grada Komiže. (Čl. 5, Statut, 1994.)
Opis zastave: Zastava općine Komiža je hrvatska trobojnica koja u sredini ima, umjesto grba Republike Hrvatske, grb općine Komiža. (Čl. 5, Statut, 1994.)
Napuštena: 11. svibnja 1995.
Izvori: Statut Općine Komiža, 31.03.1994, Službeni glasnik Općine Komiža, br. 4/1994, 05.04.1994.
Povijesni grb Općine Komiža - Podaci o postojanju, Hrvatski državni arhiv, 07.12.1994.
Odluka o grbu i zastavi Općine Komiža, 11.05.1995, Službeni glasnik Općine Komiža. br. 3/1995, 18.05.1995.

Povjesni grb općine usvojen je već 1994. u gotovo identičnom obliku, ali je usvojena hrvatska trobojnica s općinkskim grbom u sredini. Nakon dobivanja smjernica od središnjih vlasti, usvojena je jednobojna zastava.



Makarska

[Makarska] [Normal] [Okomita] [Povijesna] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Makarska]
[Makarska]
[Makarska]
Prihvaćena: 12. kolovoza 1993.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome u uporabi.
Dizajn: Ljubo Urlić, dipl. ing. arh. iz Makarske
Opisi grba: Grb grada Makarske je povijesni grb, napravljen po heraldičkim pravilima. Opis grba ili blazoniranje počima izgledom ptita. Štit grba grada Makarske je kvadratni ili španjolski štit. To znači da je oblik štita upisan u kvadrat (nepravilni) čija se donja stranica (širina) sastoji od devet kvadratnih polja, a gornja stranica (visina) sastoji se od deset kvadratnih polja. Donji dio štita je u formi pravilnog polukruga, a gornji je ravan. Temeljna boja štita grba za grad Makarsku je grimizno-crvena. U polju štita predstavljeni su naravni heraldički likovi i to: - desna ruka u žičanoj košulji koja izlazi na desnoj (muškoj) heraldičkoj strani štita, a usmjerena je prema lijevoj (ženskoj) strani s pregibom u laktu prema gore, - u stisnutoj šaci je sablja savinutog sječiva i oštrog vrha koji je usmjeren prema gornjoj desnoj heraldičkoj strani, - sablja ima branik iznad šake i kuglu na dnu šake, - boja ruke, šake i cijele sablje (sječivo, branik i drška) je srebrna; ova boja označava ratničku žičanu košulju kao i boju čelika sablje, - šesterokraka zvijezda je drugi naravni heraldički lik koji se nalazi na gornjoj lijevoj heraldičkoj strani u polju štita, - boja zvijezde je srebrna, isto kao i ruke sa sabljom. (Čl. 7, Odluka, 1993.)
Grb grada Makarske je povijesni grb, napravljen po heraldičkim pravilima. Opis grba grada Makarske je kvadratni ili španjolski štit. To znači da je oblik štita upisan u kvadrat (nepravilni) čija se donja stranica (širina) sastoji od devet kvadratnih polja, a gornja stranica (visina) sastoji se od deset kvadratnih polja. Donji dio štita je u formi pravilnog polukruga, a gornji je ravan. Temeljna boja štita grba za grad Makarsku je grimizno-crvena. U polju štita predstavljeni su naravni heraldički likovi i to: - desna ruka u žičanoj košulji koja izlazi na desnoj (muškoj) heraldičkoj strani štita, a usmjerena je prema lijevoj (ženskoj) strani s pregibom u laktu prema gore, - u stisnutoj šaci je sablja savinutog sječiva i oštrog vrha koji je usmjeren prema gornjoj desnoj heraldičkoj strani, - sablja ima branik iznad šake i kuglu na dnu šake, - boja ruke, šake i cijele sablje (sječivo, branik i drška) je srebrna; ova boja označava ratničku žičanu košulju kao i boju čelika sablje, - šesterokraka zvijezda je drugi naravni heraldički lik koji se nalazi na gornjoj lijevoj heraldičkoj strani u polju štita, - boja zvijezde je srebrna, isto kao i ruke sa sabljom. (Čl. 4, Statut, 2002; Čl. 7, Statut, 2009; Čl. 7, Statut, 2013.)

Opisi zastave: Zastava grada Makarske sastoji se od plavog polja, pravokutnog oblika s odnosom stranica 2:1. Na prednjoj strani, po sredini, bliže jarbolu, nalazi se grb grada Makarske opisan u ¸članku 7. ove Odluke. Grb je odijeljen od plavog polja tankom srebrenom crtom. (Čl. 10, Odluka, 1993.)
Zastava grada Makarske sastoji se od plavog polja, pravokutnog oblika s odnosom stranica 2:1. Na prednjoj strani, po sredini, bliže jarbolu, nalazi se grb grada Makarske. Grb je odijeljen od plavog polja tankom srebrenom crtom. (Čl. 4, Statut, 2002; Čl. 7, Statut, 2009; Čl. 7, Statut, 2013.)

Izvori: Odluka o grbu i zastavi grada Makarske, 12.08.1993, Glasnik - Službeno glasilo grada Makarska i općina Baška Voda, Brela, Gradac i Podgora, br. 5/1993, 29.10.1993.
Statut Grada Makarske, 02.05.2002, Glasnik Grada Makarske, br. 2/2002, 02.05.2002.
Ana Kunac: "Grb Grada Makarske|Armour of the City of Makarska|Das Wappen der Stadt Makarska", Glasnik Grada Makarske, Posebno izdanje, br. 1/2008, 24.10.2008.
Statut Grada Makarske, 04.08.2009, Glasnik Grada Makarske, br. 8/2009.
Grad Makarska, Press materijali: Grb Grada Makarske, Zastava Grada Makarske, makarska.hr, 20.11.2013.
Statut Grada Makarske (pročišćeni tekst), 05.09.2013, Glasnik Grada Makarske, br. 9/2013, 09.09.2013.
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), p. 84.

Grb je u crvenom polju srebrna savijena ruka koja izlazi iz desnog ruba i drži sablju, te u gornjem lijevom uglu srebrna šestokraka zvijezda. Grb je modernizacija grba Makarske prikazanog u Fojničkom grbovniku iz XVI. stoljeća, a nalazi i na reljefu na Mletačkoj česmi iz XVII. st., na Kačićevu trgu u središtu grada. Koristi se i u pečatima Općine Makarsko-primorske od sredine XVII. stoljeća, a u suvremenom obliku od 1866. Za crvenu boju kaže se da simbolizira krv i život, zvijezda svjetlost i pobjedu, a desnica sa sabljom pobjedu, hrabrost i snagu. Zastava je plava s grbom uz koplje na prednjoj strani. Naličje je propisano samo plavo polje bez grba! Okomita stolna zastavica ima ispisano ime grada u dnu.
Ströhl prikazuje grb u plavom polju s rukom koja drži sablju nadvišenu zvijezdom iznad uzburkane vode u dnu.



Omiš

[Omiš] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Omiš]
Prihvaćena: 13. prosinca 2002.     Odobrena: 26. studenog 2003.
Dizajn: Petar Jakelić, akademski slikar i grafičar iz Splita
Odobreni blazon grba: U plavome zlatni/žuti križ i do njega zlatni/žuti buzdovan.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa bijelo obrubljenim grbom grada do koplja.
Opis grba: Grb Grada je povijesni grb grada Omiša. Grb je u plavom štitu u kojem su s desne stane (heraldički gledano) žuti/zlatni latinski križ i s lijeve žuti/zlatni buzdovan. Plava boja uzeta je kao osnov grba sa rano barokne dukale iz 1579. godine. (Čl. 3, Odluka 2002.)
Opisi zastave: Zastava Grada omjera 1:2 plave je boje s žuto obrubljenim grbom Grada do koplja. (Čl. 4, Odluka, 2002.)
Zastava Grada omjera 1:2 plave je boje s bijelo obrubljenim grbom Grada do koplja. (Ispravak, 2006.)

Izvori: Grad Omiš www.omis.hr 16.10.2005.
(Odluka o grbu Grada Omiša, Službeni glasnik općine Omiš, br. 11/1977 i 7/1989.)
Odluka o grbu i zastavi Grada Omiša, Službeni glasnik Grada Omiša, br. 7/1999, 28.12.1999.
Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Omiša, 06.04.2001, Službeni glasnik Grada Omiša, br. 2/2001, 06.04.2001.
Izvadak iz zapisnika o radu 28. sjednice Poglavarstva Grada Omiša, 16.10.2002.
Izvadak iz zapisnika o radu 14. sjednice Gradskog vijeća Grada Omiša, 24.10.2002.
Izvadak iz zapisnika o radu 15. sjednice Gradskog vijeća Grada Omiša, 13.12.2002.
Statutarna odluka o grbu i zastavi Grada Omiša, 13.12.2002, Službeni glasnik Grada Omiša br. 8/2002, 13.12.2002.
Rješenje Ministarstva pravosuda, uprave i lokalne samouprave, KLASA: UP/l-017-02/95-01/13, URBROJ: 514-09-03-9, 26.11.2003, Službeni glasnik Grada Omiša, br. 1/2004, 02.03.2004.
Ispravak Službenog glasnika broj 8 od 13. prosinca 2002. godine, Službeni glasnik Grada Omiša br. 5/2006, 31.07.2006.
Statut Grada Omiša, 14.07.2009, Službeni glasnik Grada Omiša, br. 4/2009, 14.07.2009.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Zagreb, 1936, str. 46-47.
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), p. 83-84.
Ugo Matulić: "Povijesni grbovi Omiša|Historical Coat of Arms of Omiš", www.almissa.com, last modified 20.11.2008
Brstilo Rešetar, Matea: Kameni grbovi iz stalnog postava Gradskog muzeja Omiš | Stone Coats of Arms in the Permanent Exhibtion of the City Museum of Omiš, Grb i zastava, 16 (2014) : 12 – 15.
Brstilo Rešetar, Matea: Omiška dukala | The Ducala of Omiš, Grb i zastava, 17 (2015) : 10 – 14.

Grb Omiša temelji se na povijesnom grbu: u plavom polju zlatni latinski križ i buzdovan. Zastava je plava s bijelo obrubljenim grbom postavljenim uz koplje. Sačuvan je povijesni kameni grb iz 1541. godine, a pojavljuje se prikazan u boji u povelji mletačkog senata iz 1579. godine kojom se priznaju omiške privilegije (tzv. Omiška dukala). Novi grb Omiš dobiva krajem XIX. stoljeća od austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova: u plavom na rubovima štita nasuprot dvije pećine, na desnoj kroči lav, na lijevoj sv. Juraj u borbi sa zmajem, u sredini gore lebde unakrst složeni križ i žezlo s ljiljanom na vršku, sve zlatno. Laszowski bilježi upotrebu tog grba u 1930-im te spominje općinsku zastavu koja ga prikazuje, no detalji su za sada nepoznati. Nijedan od ta dva grba se ne koristi u socijalističkom periodu, a stariji grb ponovo je usvojen 1999. i opet 2002. godine, kada je usvojena i zastava.


Omiš, 1999. – 2001.

[Omiš, 1999. – 2001.] [Normal] 1:2 [Omiš, 1999. – 2001.]
Prihvaćena: 28. prosinca 1999.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome ranije u (ograničenoj) uporabi.
Opis grba: Grb Grada Omiša je povijesni Grb grada Omiša. Grb je u obliku štita, u plavom polju je s desne strane (heraldički gledano) žuti latinski kriz, a s lijeve žuti buzdovan. KOLORISTIČKO RJEŠENJE Grbom dominira svijetlo plava boja uzeta kao osnov grba sa rano barokne dukale iz 1579. godine. Takoder se može tumačiti kao boja rijeke Cetine, na čijem je ušću grad sagrađen. Na sredini je lik križa i buzdovana u žutoj boji koji simbolizira grad sunca. (Čl. 3, Odluka, 1999.)
Opis zastave: Zastava Grada Omiša je jednobojna, platno modre boje. Uz koplje zastave ukomponiran je grb grada Omiša u kolorističkom izgledu. Veličina zastave je 1:2. (Čl. 3, Odluka, 1999.)
Napuštena: 6. travnja 2001.
Izvori: (Odluka o grbu Grada Omiša, Službeni glasnik općine Omiš, br. 11/1977 i 7/1989.)
Odluka o grbu i zastavi Grada Omiša, Službeni glasnik Grada Omiša, br. 7/1999, 28.12.1999.
Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Omiša, 06.04.2001, Službeni glasnik Grada Omiša, br. 2/2001, 06.04.2001.
Statutarna odluka o grbu i zastavi Grada Omiša, 13.12.2002, Službeni glasnik Grada Omiša br. 8/2002, 13.12.2002.

Suvremeni blazon grba i zastave usvojen je tekstualno 1999., iako u ponešto drugačijem likovnom rješenju. Time je i formalno zamijenjen grb iz socijalističkog perioda. Ovo je likovno rješenje 2001. zamijenjeno drugačijim i potom još jednim-dvijema koji nisu objavljeni, dok konačno nije usvojen suvremeni dizajn 2002. godine.


Omiš, kraj 19. st.

[Omiš, kraj 19. st.]
[Omiš, kraj 19. st.]
[Rekonstrukcija]


Izvor: Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Zagreb, 1936, str. 46-47.

Laszowski spominje gradsku zastavu koja se još tijekom 1930-ih koristila, a koja je bila plava s gradskim grbom odobrenim krajem 19. stoljeća. Ostale pojedinosti o ovoj zastavi nisu poznate, kao ni njezina današnja lokacija. Ovdje je prikazan pokušaj rekonstrukcije kako je ta zastava mogla izgledati.



Sinj

[Sinj] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Sinj]
[Sinj] [Sinj]
U upotrebi: od 2002. ?
Prihvaćena: 12. travnja 2013.     Odobrena: 25. rujna 2003.
Odobreni blazon grba: U plavome iznad srebrnog/bijelog alkara na konju zlatna/žuta kruna.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 bijele boje sa grbom grada u sredini.
Opis grba: Grb Grada Sinja ima oblik poluokruglog štita. Na plavoj-modroj podlozi je središnji lik alkara sa štitom i kopljem na razigranom konju. U štitu alkara je stilizirana alka. Lik je izveden u srebreno crnoj kombinaciji. Alkara nadvisuje kruna iz koje izlazi jedan stilizirani ljiljan kojem su na krajevima triju latica po jedna kuglica. Boja krune je žuto-zlatna, kao i stiliziranog ljiljana. Ljiljan može biti i neobojen, odnosno srebren. (Čl. 4, Statutarna odluka, 2013.)
Opis zastave: Zastava Grada Sinja je veličine 500x1000 mm, odnosno omjera 1:2 bijele boje. Na prvoj razdjelnici trećine dužine i visine (ako se radi o okomitoj verziji) zastave jednako udaljen od gornjeg, odnosno donjeg dijela zastave, nalazi se grb grada Sinja. Grb je proporcionalan veličini zastave. (Čl. 4, Statutarna odluka, 2013.)
Izvori: (Odluka o grbu i zastavi Grada Sinja, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 9/1994)
Rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, KLASA: UP/I-017-02/95-01/0002, URBROJ: 514-09-01-03-9, 25.09.2003
Grb i zastava, Službene stranice grada Sinja, www.sinj.hr, 7.9.2006.
Statut Grada Sinja (pročišćeni tekst), 02.10.2007, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 8/2007, 15.11.2007.
Statut Grada Sinja, 03.11.2009, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 10/2009, 19.11.2009.
Program rada Gradskog vijeća Grada Sinja za 2010. godinu, 01.03.2010, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 1/2010, 02.03.2010.
Odluka o grbu i zastavi Grada Sinja, 12.07.2010, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 5/2010, 13.07.2010.
Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Grada Sinja, 12.04.2013, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 2/2013, 15.04.2013.

Grb Sinja je u plavome srebrni alkar na konju s kopljem i štitom u kojem je alka i u zaglavlju zlatna kruna s ljiljanom. Alkar je prikazan u tradicionalnoj odori, a na kružnom štitu je prikazana alka. Zastava je bijela s grbom u sredini. Propisana je i okomita inačica s grbom u gornjem dijelu. Navodno postoji i svečana zastava, za sada nepoznatih detalja. U uporabi su svečane zastave istog izgleda kao okomita zastava, a rabe se i okomite bijele trokutasto završavajuće zastavice s imenom grada u dva reda iznad grba i grančicama vinove loze i masline ispod.
Iako je ove simbole odobrilo središnje državno tijelo još 2003., a u uporabi su i od ranije, čini se da su formalno usvojeni tek izmjenama statuta 2013.


Sinj, 1994./2010.

[Sinj, 1994./2010.] [U izradi] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Sinj, 1994./2010.]
Prihvaćena: 1994.     Odobrena: Ne, dizajn povučen iz uporabe ili nikada nije uporabljen.
Opis grba: Grb Grada Sinja u obliku je štita koji je podijeljen vodoravno vrpcom ili niti na dva polja. U rubu štita u gornjem dijelu, koji je crveno koloriran, na sredini nalazi se kraljevska zlatna kruna iz koje izlazi stilizirani ljiljan na kojem su na kraju latica po jedna kuglica. U donjem polju štita koji je plavo koloriran nalazi se alkar na konju s kopljem i štitom, na kojem je stilizirana alka. Alkar na razigranom konju s kopljem i štitom izveden je u srebreno – crnoj kombinaciji. (Čl. 5, Odluka, 2010.)
Opis zastave: Zastava Grada Sinja je veličine 500 x 1000 mm, odnosno takvog omjera bijele boje s crvenom uzdužnom prugom uz gornji rub i modrom prugom uz donji rub, pruge su široke za osminu širine bijelog polja. Na prvoj razdjeljnici trećine dužine zastave na bijelom polju je okomiti oval ponešto udaljen od crvene i modre pruge. U gornjem dijelu ovala prikazan je lik Gospe Sinjske, a u donjem dijelu prikazana je Sinjska tvrđava Grad i Kamičak. Gospa Sinjska, Grad i Kamičak prikazani su u prepoznatljivim obrisima koji su izvedeni u jednoj boji od zlatne do crne. (Čl. 6, Odluka, 2010.)
Izvori: (Odluka o grbu i zastavi Grada Sinja, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 9/1994)
Odluka o grbu i zastavi Grada Sinja, 12.07.2010, Službeni glasnik Grada Sinja, br. 5/2010, 13.07.2010.

Obilježja Sinja propisana 1994. razlikuju se od odobrenih. Grb je u plavom srebrni alkar na konju i u srebrnom vrpcom odvojenom crvenom zaglavlju zlatna kruna. Zastava je bijela s crvenom prugom uz gornji i plavom uz donji rub (svaka po 1/8 širine zastave) te sa zlatno-crnim ovalom bliže koplju u kojem je prikaz Gospe Sinjske i obrisa sinjskih utvrda Grad i Kamičak. Ove simbole nije odobrilo Ministarstvo uprave i ne koriste se, no isti se propisuju ponovo u odluci iz 2010.
Crteži rekonstruirani! Tražim više podataka, molim!



Solin

[Solin] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Solin]
Prihvaćena: 22. prosinca 1993.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome u uporabi.
Dizajn: Zlatko Badovinac, dipl. ing. arh. iz Splita i Marko Matijević iz Solina
Opis grba: Grb Grada Solina ima oblik uspravno položene elipse koja označuje salonitanski amfiteatar, čiji su omjeri dulje i kraće osi 126:102. Temeljna boja grba je plava. Rubom je okomito na elipsu poredan niz crnih crta s kvadratnim proširenjima na njihovim rubovima, koje označuju stilizirane temelje amfiteatra. Ovaj niz je u gornjem lijevom dijelu prekinut natpisom »SOLIN« ispisan kapitalom, paralelno s rubom grba. U središnjem dijelu je uspravno položen pravokutni lik čije su dvije trećine smještene lijevo, a jedna trećina desno od uspravne osi grba. Duljina uspravne stranice pravokutnika odgovara duljini lijevog niza stiliziranih temelja amfiteatra. Omjer dulje i kraće stranice je 130:100. Pravokutnik je koso presječen ravnom crtom koja ide sredinom donjeg desnog (pravog) kuta do lijeve stranice. Gornji - veći dio pravokutnika crvenom bojom označuje tlocrt Šuplje crkve - krunidbene bazilike kralja Zvonimira čije su apside smještene uz gornju stranicu pravokutnika. Kosi donji rub toga dijela pravokutnika presjeca četvrti krug u desnom i drugi krug u lijevom nizu, koji označuje stupove bazilike. Donji dio pravokutnika, koji ima oblik istokrač nog pravokutnog trokuta, sadrži polovicu polja povijesnoga hrvatskog grba, čija hipotenuza dijagonalno presijeca pet crvenih polja. Između ovog pravokutnika i natpisa »SOLIN« je stilizirani prikaz sunca u obliku zlatnog (žutog) polukruga sa zrakama nejednake duljine. Iznad desne strane pravokutnika koji označuje desnu apsidu je zlatni (žuti) križ sa salonitanskag pilastra čiji su krakovi u omjeru 1:3 s trokutastim proširenjima na rubovima. U donjoj petini grba je pet ili više srebrnih (bijelih) vodoravnih crta koje označuju more. U njih utječu tri srebrne (bijele) uspravno položene valovite crte smještene u desnoj trećini grba koje označuju rijeku Jadro. (Čl. 5, Odluka, 1993.)
Opis zastave: Zastava Grada Solina je plave boje. U gornjem lijevom kutu je grb Grada Solina obrubljen zlatnom (žutom) crtom. Omjer širine i duljine zastave je 1:2. Omjer širine zastave i uspravne osi elipse grba je 5:2. (Čl. 8, Odluka, 1993.)
Izvori: Info Zlatko Badovinac, 21.09.2009.
Autorski materijali poslani na natječaj za grb Grada Solina, 1993. godine. Zlatno Badovinac, dipl. ing. arh., Split i Marko Matijević, Solin.
Obavijest o dodjeli nagrada autorima idejnog rješenja grba Grada Solina, Grad Solin, Tajništvo, 26. studenog 1993.
Odluka o grbu i zastavi Grada Solina, 22.12.1993, Službeni vjesnik Grada Solina, br. 8/1993, 23.12.1993.
Statut Grada Solina, 10.10.2001, Službeni vjesnik Grada Solina, br. 8/2001, 10.10.2001.
Statut Grada Solina, 29.07.2009, Službeni vjesnik Grada Solina, br. 7/2009, 29.07.2009.
Milan Ivanišrvić: "Po grbu se grad poznaje", Solinska kronika, Solin, br. 138, 15.03.2006, str. 15.
Neven gabrić: "Eksluzivni interviju: Novi gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević", 11.06.2016, Solin Live, www.solin-live.com, 04.11.2016.

Grb Solina prikazuje u ovalnom svijetlo plavom štitu crni tlocrt obodnoga dijela antičkoga amfiteatra i ime grada, u sredini crveni tlocrt starohrvatske bazilike svetih Petra i Mojsija, a njezin desni donji kraj pretapa se u polja hrvatskog grba. Iznad žuto izlazeće sunce i ranokršćanski križ, na lijevo bijele valovite linije koje se u dnu spajaju s vodoravnim linijama. Za izlazeće sunce kaže se da simbolizira Solin kao "kolijevku hrvatske državnosti", križ kao mjesto krštenja Hrvata, a bazilika je mjesto krunjenja kralja Zvonimira. Bijele linije simboliziraju rijeku Jadro koja se ulijeva u Jadransko more. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u uglu.

Do 1993. Solin je u sastavu gradske zajednice općina Split, zajedno s općinama Split i Kaštela.


Solin, prijedlozi

[Solin, prijedlozi] [Prijedlog] 1:2
Prihvaćena: 1993.
Dizajn: Zlatko Badovinac, dipl. ing. arh. iz Splita
Izvor: Prijedlog zastave Grada Solina, Z. Badovinac, 1994.

Autor grba, nakon njegova usvajanja predložio je i dvije varijante zastave, jednobojna svijetlo plava s grbom obrubljenim zlatnim u uglu koja je usvojena te koso trobojna crveno-bijelo-plava s križem iz grba u prvom polju i tlocrtom bazilike i šahiranim poljima u sredini.



Stari Grad

[Stari Grad] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Stari Grad]
[Stari Grad] [Stari Grad]
Prihvaćena: 14. ožujka 2001.     Odobrena: 26. lipnja 2001. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: U plavome na zelenome tlu srebrni/bijeli gradski zid sa tri kule.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 bijele boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Opisi grba: Grb grada Starog Grada poluokrugli je štit na kojemu su u plavom polju na zelenom tlu bijele (srebrne) gradske zidine sa tri kule, u sredini najveća trokatna kula sa kruništem, desno i lijevo manje trokatne kule sa kruništima, ispod svake kule ulazna vrata - otvorena. (Čl. 5, Odluka, 2001.)
Grb Grada Starog Grada je povijesni grb Grada Starog Grada. Grb Grada Starog Grada poluokrugli je štit na kojemu su u plavom polju na zelenom tlu bijele (srebrne) tri kule sa kruništem, desno i lijevo manje trokatne kule sa kruništima, ispod svake kule ulazna vrata - otvorena. (Čl. 4, Statut, 2001.)

Opis zastave: Zastava Grada Starog Grada je jednobojna - bijele boje, dimenzija i omjera dužine i širine: 2:1, u skladu sa zakonskim odredbama. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se grb Grada obostrano obrubljen zlatno/žutom trakom. (Čl. 5, Odluka, 2001; Čl. 4, Statut, 2001.)
Izvori: Odluka o grbu općine Stari Grad, 19.05.1993. Službeni glasnik Općine Hvar, br. 2/1993, 16.08.1993. str. 90-91
Statut Općine Stari Grad, 28.03.1994, Službeni glasnik Općine Stari Grad, br. 3/1994, 05.04.1994.
Statut Općine Stari Grad (pročišćeni tekst), 22.07.1994, Službeni glasnik Općine Stari Grad, br. 6/1994, 22.07.1994.
Odluka o grbu i zastavi Grada Starog Grada, 30.10.1997. Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 4/1997, 10.11.1997. str. 42-44
Statut Grada Starog Grada, 13.12.1997, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 5/1997, 19.12.1997.
Odluka o grbu i zastavi Grada Starog Grada, 14.03.2001, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 1/2001, 22.03.2001. str. 13-14
Rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, KLASA: UP/I-017-02/97-01/28, URBROJ: 514-09-01-01-4, 26.06.2001.
Statut Grada Starog Grada, 11.10.2001, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 7/2001, 19.10.2001.
Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Starog Grada, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 7/2002
Odluka o stavljanju izvan snage Odluke o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Starog Grada, 12.12.2002, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 8/2002, 20.12.2002. str. 121.
Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Grada Starog grada, 04.10.2004, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 8/2004, 11.10.2004. str. 153.
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o grbu i zastavi, 11.03.2008, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 1/2008, 12.03.2008. str. 13.
Statut Grada Starog Grada, 29.12.2009, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 12/2009, 31.12.2009.
Stari Grad www.stari-grad-faros.hr 07.10.2003.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Zagreb, 1936, str. 56-57
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), p. 83-84

Grb Starog Grada je u plavom na zelenom podnožju srebrne gradske zidine s tri kule s kruništima, od kojih je srednja viša, svaka s otvorenim vratima. Zastava je bijela sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Koristi se i u okomitoj inačici. Svečana zastava je crveni gonfalon s grbom u sredini, nazivom grada iznad njega i u tri repa tri različite ornamentalne grančice - maslina, loza i smokva. Ovaj grb osuvremenjena je verzija srednjovjekovnog grba grada, u staro doba korištenog i sa crvenom pozadinom štita. Grad je 1879. godine dobio i novi grb: raščetvoren, 1) pinija (Pinus pinea) i trs vinove loze u žitnom polju s kozom, što simbolizira prirodna bogatstvo kraja; 2) antički jedrenjak, koji simbolizira grčku kolonizaciju; 3) zid od velikih kamenih blokova nad morskom uvalom, simbolično za stari Faros, uz maslinu, mirtu i ružmarin i 4) simbolično za nadu, lav na stijeni uz izlazeće sunce nadvišeno lastavicom u letu. Oko grba dvije isprepletene zelene zmije drže vrpcu s natpisom "LABOREMVS" (radimo). Ovaj grb koristio se na početku XX. stoljeća na plavom gonfalonu, vjerojatno do 1918. godine.

Do 1997. Stari Grad je imao status općine. Često se nalazi na prošireno ime Stari Grad na Hvaru da bi se razlikovao da Starigrada-Paklenica u Zadarskoj županiji.


Stari Grad, 1997. – 2001.

[Stari Grad, 1997. – 2001.] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Stari Grad, 1997. – 2001.]
Prihvaćena: 30. listopada 1997.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome ranije u uporabi.
Opis grba: Grb Grada Starog Grada ovalni je štit na kojemu je u modrom na zelenom tlu obli gradski zid bez kruništa sa trima oblim zatvorenim vratima, nad srednjim većim vratima diže se obla kula s kruništem, 3 (1, 1, 1) prozora i vijencem, desno i lijevo po jedna niža obla kula s kruništem i tri (2, 1, veći) prozora. (Čl. 5, Odluka, 1997.)
Opis zastave: Zastava Grada Starog Grada sastoji se od bijele podloge s upisanim grbom Grada u sredini, koji je obrubljen srebrnom tankom trakom. Omjer zastave je 1:2. Svečana zastava Grada je od svile sa zlatnim resicama. (Čl. 8, Odluka, 1997.)
Napuštena: 14. ožujka 2001.
Izvori: Odluka o grbu i zastavi Grada Starog Grada, 30.10.1997. Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 4/1997, 10.11.1997. str. 42-44
Statut Grada Starog Grada, 13.12.1997, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 5/1997, 19.12.1997.
Odluka o grbu i zastavi Grada Starog Grada, 14.03.2001, Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 1/2001, 22.03.2001. str. 13-14

Ranije ponovo usvojen povijesni dizajn je 1997. godine zamijenjen ponešto suvremenijim prikazom, slijedeći crtež Laszowskog. Tada je usvojena i zastava, bijela sa srebrno obrubljenim grbom. Svečana zastava je bila istog izgleda izrađena od svile i sa zlatnim resama.


Stari Grad, 1993. – 1997.

Zastava nepoznata. [Stari Grad, 1993. – 1997.]
Prihvaćena: 19. svibnja 1993.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome ranije u uporabi.
Opis grba: Grb općine Stari Grad je jajolikog oblika na kojem je u modrom na zelenom tlu obli gradski zid bez kruništa s trima oblim otvorenim vratima, nad srednjim većim vratima diže se obla kula s kruništem, 3 (1,1,1) prozora i vijencem, desno i lijevo po jedna obla niža kula s kruništem i 3 (2,1, veći) prozora. Štit grba nalazi se na bijelom plastu jajolikog oblika, izrezan u baroknom stilu. Ovakav grb, isklesan u kamenu, postavljen je na zgradi općine Stari Grad. (Čl. 1, Odluka, 1993.)
Napuštena: 30. listopada 1997.
Izvori: Odluka o grbu općine Stari Grad, 19.05.1993. Službeni glasnik Općine Hvar, br. 2/1993, 16.08.1993. str. 90-91
Statut Općine Stari Grad, 28.03.1994, Službeni glasnik Općine Stari Grad, br. 3/1994, 05.04.1994.
Statut Općine Stari Grad (pročišćeni tekst), 22.07.1994, Službeni glasnik Općine Stari Grad, br. 6/1994, 22.07.1994.
Odluka o grbu i zastavi Grada Starog Grada, 30.10.1997. Službeni glasnik Grada Starog Grada, br. 4/1997, 10.11.1997. str. 42-44

Općina Stari Grad usvojila je 1993. svoj povijesni grb kakav je sačuvan isklesan na zgradi Općine: u bijeloj baroknoj kartuši jajolikog oblika, u modrom na zelenom tlu obli gradski zid bez kruništa s trima oblim otvorenim vratima, nad srednjim većim vratima diže se obla kula s kruništem, 3 (1,1,1) prozora i vijencem, desno i lijevo po jedna obla niža kula s kruništem i 3 (2,1, veći) prozora. Iako je bio propisan barokni grb, u praksi je korišten prikaz temeljen na Laszowskom, vrlo sličan današnjem grbu.



Supetar

[Supetar] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Supetar]
[Supetar]
Prihvaćena: 21. ožujka 2005.     Odobrena: 3. svibnja 2006.
Dizajn: Mladen Grubišić
Odobreni blazon grba: Srebrno/bijelo crvena okomita inverzija: u srebrno/bijelome crveni ključ s dvostrukom sjekiricom, okrenut prema gore.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 crvene boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini.
Opisi grba: Grb Grada Supetra je jednostavnog štitastog oblika u čijem središtu je simbol: stilizirani ključ Sv. Petra čiji gornji dio daje do znanja da se radi o "dvostrukom ključu" koji otvara vrata raja i pakla. Unutar same glave ključa apliciran je prepoznatljiv simbol ranokrščanskog križa sa kamenog sarkofaga crkve Sv. Nikole u Supetru. Tijelo ključa je izrađeno jednotonskom inverzijom, kako bi se naglasila dvojna funkcija ključa, a na donjem dijelu, na rukohvatu, je apliciran zaštitni stilizirani obris ukrasnog mozaika Župne crkve u Supetru. Zaštitne osnovne boje štita podijeljenog okomito u dva jednaka dijela, su bijela i crvena boja. (Čl. 2, Odluka, 2005.)
Grb Grada Supetra je srebrno bijelo/crvena okomita inverzija: u srebrno/bijelome crveni ključ s dvostrukom sjekiricom, okrenut prema gore. (Čl. 5, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Zastava Grada Supetra je pravokutnog oblika s omjerom stranica širine i dužine zastave 1:2. Površina zastave je crvene boje u čijem središtu se nalazi grb: dvostruko stilizirani ključ Sv. Petra opisan u članku 2. ove Odluke, a koji je podijeljen okomito u dva jednaka dijela bijelo – crvenom bojom. Krajnje točke simbola jednako su udaljene od stranica zastave te zamišljene simetrale duže stranice. Zastava se može, pored naprijed načina napisanog u članku 5. ove odluke, isticati i uspravno. Ako se zastava ističe uspravno, grb je postavljen u sredini uspravno prema gornjoj stranici zastave. (Čl. 5 i 6, Odluka, 2005.)
Zastava Grada Supetra je omjera 1:2 crvene boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini. (Čl. 6, Statut, 2009.)

Izvori: Grad Supetar, Grb i zastava, 19. srpanj 2007, http://gradsupetar.hr
"Supetar dobio zastavu i grb", 1. srpanj 2005, Kronika Splitsko-dalmatinske županije, www.dalmacija.hr, 20.10.2005.
Statut Grada Supetra, 30.11.2001, Službeni glasnik Grada Supetra, br. 10/2001, 30.11.2001.
Rješenje o osnivanju povjerenstva za vrednovanje radova po objavljenom javnom natječaju za izbor izvedbenog rješenja grba i zastave Grada Supetra, 20.08.2004, Službeni glasnik Grada Supetra, br. 3/2004, 08.09.2004.
Odluka o grbu i zastavi Grada Supetra, 22.12.2004, Službeni glasnik Grada Supetra, br. 6/2004, 23.12.2004.
Odluka o grbu i zastavi Grada Supetra, 21.03.2005, Službeni glasnik Grada Supetra, br. 3/2005, 22.03.2005.
Rješenje Središnjeg državnog ureda za upravu, KLASA: UP/I-017-01/05-01/62, URBORJ: 515-10/06-04-3, 03.05.2006.
Statut Grada Supetra, 10.08.2009, Službeni glasnik Grada Supetra, br. 9/2009, 11.08.2009.

Grb Supetra je raskoljen srebrno i crveno i preko svega ključ u izmijenjenim bojama. Ključ je atribut sv. Petra, zaštitnika grada. Križ u perima ključa u obliku je starokršćanskog križa kao u prvotnom rješenju grba (vidi dolje). Ornament u rukohvatu stilizirani je prikaz mozaika iz župne crkve u Supetru. Zastava je crvena s grbom u sredini. Propisana je i okomita inačica zastave.

Do 1997. Supetar je imao status općine.


Supetar, 2004. – 2005.

Prihvaćena: 22. prosinca 2004.     Odobrena: Ne, dizajn povučen iz uporabe ili nikada nije uporabljen.
Opis grba: Grb Grada Supetra je jednostavnog trokutastog oblika u čijem središtu je simbol: povijesni, starokršćanski križ sa kamenog sarkofaga crkve Sv. Nikole u Supetru. Zaštitna osnovna boja štita grba je crvena, a križ je bijele boje. (Čl. 2, Odluka, 2004.)
Opis zastave: Zastava Grada Supetra je pravokutnog oblika s omjerom stranica širine i dužine zastave 1:2. Površina zastave je crvene boje u čijem središtu se nalazi simbol starokršćanski križ sa sarkofaga crkve Sv. Nikole u Supetru, a koji je bijele boje. Krajnje točke simbola jednako su udaljene od stranica zastave te zamišljene simetrale duže stranice. Zastava se može, pored naprijed načina napisanog u članku 5. ove odluke, isticati i uspravno. Ako se zastava ističe uspravno, simbol starokršćanski križ je postavljen u sredini uspravno prema gornjoj stranici zastave. (Čl. 5 i 6, Odluka, 2004.)
Napuštena: 21. ožujka 2005.
Izvori: Odluka o grbu i zastavi Grada Supetra, 22.12.2004, Službeni glasnik Grada Supetra, br. 6/2004, 23.12.2004.
Odluka o grbu i zastavi Grada Supetra, 21.03.2005, Službeni glasnik Grada Supetra, br. 3/2005, 22.03.2005.

Prvotno usvojeni grb bio je u crvenom bijeli starokršćanski križ. Križ je u obliku kakav je nađen na sarkofagu crkve sv. Nikole u Supetru. Zastava je bila svojevrsna grbovna zastava - crvene boje s križem iz grba u sredini prve polovice zastvnog polja. Ovo je vjerojatno Ministarstvo odbilo te je prema njemu izrađen današnji dizajn.



Trilj

[Trilj] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Trilj]
[Trilj]
Prihvaćena: 25. rujna 1999.     Odobrena: 2. studenog 1999.
Odobreni blazon grba: U plavome na srebrnome/bijelome mostu stoji srebrni/bijeli lik sv. Mihovila koji drži mač i vagu.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Opisi grba: Grb Grada je u tamno-plavom polju na srebrno-bijelom mostu stoji srebrno-bijeli lik Svetog Mihovila i drži mač i vagu. (Čl. 2, Odluka, 1999.)
Grb Grada Trilja je u plavom na srebreno/bijelom mostu stoji srebreno/bijeli lik Svetog Mihovila i drži mač i vagu. (Čl. 5, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Zastava Grada je svjetlo plave boje s zlatnim obrubom grba Grada u sredini omjera širine i dužine 1:2. (Čl. 3, Odluka, 1999.)
Zastava Grada Trilja je plave boje, s bijelim obrubom i grbom Grada u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. (Čl. 6, Statut, 2009.)

Izvori: Grad TRILJ by Nikolina Čović http://mapmf.pmfst.hr/~ncovic/ 22.01.2005.
Odluka o izradi grba i zastave Općin Trilj, 06.09.1994.
Odluka o grbu i zastavi Grada Trilja, 25.09.1999.
Rješenje Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, KLASA: UP/I-017-02/99-01/13, URBROJ: 515-02-01/1-99-3, 02.11.1999.
Statut Grada Trilja, 13.07.2009, Službeni glasnik Grada Trilja, br. 3/2009, www.trilj.hr, 20.12.2010.

Grb Trilja je u plavom na srebrnom mostu stoji srebrni lik sv. Mihovila koji drži mač i vagu. Sv. Mihovil je zaštitnik grada, a Trilj je važno mjesto premoštenja Cetine od predrimskih vremena, u rimsko doba nazivan Pons Tiluri. Zastava je plava s bijelo obrubljenim grbom u sredini. Stolne zastavice su okomite sa zlatno obrubljenim primjereno rotiranim grbom te sa zlatno ispisanim imenom grada ispod.

Do 1998. Trilj je imao status općine.



Trogir

[Trogir] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Trogir]
Prihvaćena: 3. lipnja 1998.     Odobrena: 18. svibnja 1999. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka
Odobreni blazon grba: U plavome na moru srebrni grad, u otvorenim vratima biskup sv. Ivan Trogirski; u gornjem desnom kutu zlatna zvijezda repatica.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 bijele boje sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini.
Opisi grba: Grb predstavlja u poluokruglom štitu u plavom polju srebrni (bijeli) utvrđeni grad - desno i lijevo dvije dvokatne kule s dvostrukim kruništima povezane zidom također s kruništem. U sredini su otvorena gradska vrata s likom sv. Ivana Trogirskoga - zaštitnika Grada Trogira u crvenom s mitrom i biskupskim zlatnim štapom. Iznad zida u sredini je zvonik trogirske katedrale na tri kata. Ispod, u dnu, valovito more - tri naizmjenično plavo - bijele valovite trake. Gore, desno, u plavom polju nalazi se zlatna (žuta) u koso postavljena zvijezda repatica (šest krakova plus rep). (Čl. 1, Odluka, 1998.)
Grb Grada Trogira je povijesni grb Grada Trogira. Grb Grada Trogira predstavlja u poluokruglom štitu u plavom polju srebrni (bijeli) utvrđeni grad - desno i lijevo dvije dvokatne kule s dvostrukim kruništima povezane zidom također s kruništem. U sredini su gradska otvorena vrata s likom sv. Ivana Trogirskog - zaštitnika Grada Trogira u crvenom, s mitrom i biskupskim zlatnim štapom. Iznad zida u sredini je zvonik trogirske katedrale na tri kata. Ispod u dnu valovito more - tri naizmjenično plavo - bijele valovite trake. Gore desno u plavom polju nalazi se zlatna (žuta) u koso postavljena zvijezda repatica (šest krakova plus rep). (Čl. 4, Statut, 2009; Čl. 4, Statut, 2013.)

Opisi zastave: Zastava Grada je pravokutnog oblika s omjerom stranica širine i dužine zastave 1:2. Površina zastave je bijele boje. Na zastavi se u sredini na sjecištu dijagonala nalazi grb Grada na način opisan u članku 9. Odluke. (Čl. 2, Odluka, 1998.)
Zastava Grada Trogira je pravokutnog oblika s omjerom stranica širine i dužine zastave 1:2. Površina zastave je bijele boje. Na zastavi se u sredini na sjecištu dijagonala nalazi grb Grada Trogira na način kako je opisan u ovom članku. (Čl. 4, Statut, 2009; Čl. 4, Statut, 2013.)

Izvori: Oglas Grada Trogira u: Vjesnik, Zagreb, 29. svibnja 1998. str 21.
opis zastave posjetitelj stranica, 2001.
Odluka o grbu i zastavi Grada Trogira, 18.04.1996, Službeni glasnik Grada Trogira, br. 2/1996, 05.1996.
Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Trogira, 03.06.1998, Službeni glasnik Grada Trogira, br. 2/1998, 09.1998.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/94-01/20, URBROJ: 515-02-01/1-99-7, 18.05.1999.
Statut Grada Trogira, 15.07.2009, Službeni glasnik Grada Trogira, br. 6/2009, 28.08.2009.
Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Trogira, 28.09.2009, Službeni glasnik Grada Trogira, br. 8/2009, 07.10.2009.
Statut Grada Trogira, 28.03.2013, Službeni glasnik Grada Trogira, br. 4/2013, 09.04.2013.
Emilij Laszowski: "Grbovi Jugoslavije", Kava Hag, Zagreb, 1936. str. 62-63
Hugo Gerard Ströhl: "Städte-Wappen von Österreich-Ungarn", Wien, 1904 (2002 Archiv Verlag reprint), p. 85

Grb Trogira je na plavoj podlozi bijela tvrđava sa zvonikom praćena zlatnom zvijezdom repaticom, na podnožju plavo-bijelih valova; na vratima stoji sv. Ivan Osorski odjeven u crveno i sa zlatnim biskupskim štapom. Grb je suvremeni prikaz starog pečata. Sv. Ivan Osorski ili Trogirski bio je prvi trogirski biskup u XI. stoljeću, a zastupao je orijentaciju prema hrvatskim kraljevima koji su stolovali u zaleđu. Pokopan je u trogirskoj katedrali Sv. Lovre. Lik sveca na gradskim vratima uz repaticu javlja se već na pečatima iz XIV. stoljeća, a grb istog temeljnog dizajna prikazan je u svim glavnim heraldičkim radovima ovog područja.


Trogir, 1996. – 1998.

Prihvaćena: 18. travnja 1996.     Odobrena: Ne, dizajn povučen iz uporabe ili nikada nije uporabljen.
Opis grba: Grb grada je povijesni grb. Grb je obrubljen baroknim ukrasom a predstavlja na plavoj pozadini Gradske utvrde s pokrajnjim kulama i gradskim vratima, u sredini s likom Sv. Ivana Trogirskoga - zaštitnika Grada Trogira, a nad njima zvonik Trogirske katedrale. Sve je to srebrno obojeno, a postavljeno na morskim valovima. Lijevo od zvonika nalazi se zvijezda repatica. Oblik grba je prema izvornom obliku koji se nalazi u gradskoj loži.
Opis zastave: Zastava Grada je izrađena od bijele svile, veličine 180x288 cm i opšivene zlatnim obrubom širine 5 cm. Na donjem dijelu zastave nalazi se zupčasti ukras sa sedam zubaca također sa zlatnim obrubom. Svi heraldički i likovni elementi izrađeni su ručnim vezom. Na licu zastave je grb Grada na način opisan člankom 9. Odluke, sa natpisom Trogir, a na naličju je lik Sv. Ivana Trogirskog - zaštitnika Grada. Lik Sv. Ivana Trogirskog - zaštitnika Grada izrađen je zlatnim vezom.
Napuštena: 3. lipnja 1998.
Izvori: Odluka o grbu i zastavi Grada Trogira, 18.04.1996, Službeni glasnik Grada Trogira, br. 2/1996, 05.1996.
Odluka o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Trogira, 03.06.1998, Službeni glasnik Grada Trogira, br. 2/1998, 09.1998.

Grb usvojen 1996. bio je replika kamenog prikaza grba u gradskoj loži, s istim elementima smještenim u baroknoj kartuši. Propisana je okomita zastava sa sedam repova u dnu, obrubljena zlatnim obrubom, s grbom u sredini i imenom grada na prednjoj i likom Sv. Ivana Trogirskog na stražnjoj strani. Prikazi su propisani da se izrađuju ručnim vezom, a lik sv. Ivana zlatovezom.


Trogir, oko 1995.

[Trogir, oko 1995.]
[Okomita] 5:8~

Prihvaćena: oko 1995. ?
Izvor: Zastava istaknuta u Trogiru, foto ŽH, 2004.

Zastava korištena u Trogiru prije usvajanja službene zastave temelji se na povijesnom grbu, bijeli je okomiti gonfalon s pravokutnim repovima i s plavim kvadratnim poljem u kojem su elementi iz grba: bijela tvrđava s četiri kule i zvonikom koja izlazi iz valova, pred vratima stoji zaštitnik grada sv. Ivan Osorski (Trogirski), a u zaglavlju je s desna zvijezda repatica, a s lijeva grb Republike Hrvatske. Usvajanjem nove službene zastave, ova ju je vjerojatno postupno zamjenjivala, iako je još 2004. stara zastava i dalje bila istaknuta na tvrđavi Kamerlengo.



Vis

[Vis] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Vis]
[Vis]
Prihvaćena: 30. ožujka 2010.     Odobrena: 2. lipnja 2010.
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom uzorku
Odobreni blazon grba: Grb je razdijeljen: gore u crvenome polju desno srebrna/bijela kula s dva prozora i dvostrukim kruništem, lijevo srebrna/bijela kula s tri prozora (2, 1) i kruništem; dolje u zelenome polju sv. Juraj u zlatnome/žutome na bijelome konju kopljem probada zlatnog/žutog zmaja.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini.
Opisi grba: […] službeni grb Grada Visa [je] povijesni grb koji se sastoji od štita i sadržaja unutar njega. Grb je razdjeljen, gore crvene boje, dolje u zelenom sv. Juraj na konju u borbi sa zmajem. Straga dva tornja s kruništima s otvorenim vratima, lijevi toranj s tri obla otvorena prozora (2,1), desni s 2 obla otvorena prozora i s dvostrukim kruništem. (Čl. 2, Zaključak, 2010.)
Grb Grada Visa je razdijeljen; gore u crvenome polju desno srebrna kula s dva prozora i dvostrukim kruništem, lijevo srebrna kula s tri prozora (2,1) i kruništem; dolje u zelenome polju sv. Juraj u zlatnom na bijelome konju kopljem probada zlatnog zmaja. (Čl. 5, Odluka, 2010.)
Grb Grada Visa je poluokrugli štit razdijeljen na gore crveno polje u kojem se nalazi desno srebrna/bijela kula s dva prozora i dvostrukim kruništem, lijevo srebrna/bijela kula s tri prozora (2, 1) i kruništem, dolje u zelenome polju sv. Juraj u zlatnom/žutom na bijelome konju kopljem probada zlatnog/žutog zmaja. (Čl. 6, Statut, 2013.)

Opisi zastave: Zastava Grada Visa omjera je 1:2, plave boje, s grbom Grada u sredini. (Čl. 6, Odluka, 2010.)
Zastava Grada Visa je jednobojna - plave boje, dimenzija omjera dužine i širine 2:1, sa žuto obrubljenim grbom Grada u sredini. (Čl. 7, Statut, 2013.)

Izvori: TZ Grada Visa http://www.tz-vis.hr 25.05.2004.
Statut Grada Visa, 23.09.2009, Službeni glasnik grada Visa, br. 5/2009, www.gradvis.hr, 10.11.2010.
Zaključak o prihvaćanju prijedloga Gradonačelnika u svezi grba Grada Visa, 01.03.2010, Službeni glasnik grada Visa, br. 2/2010, 08.03.2010.
Odluka o grbu i zastavi Grada Visa, 30.03.2010, Službeni glasnik grada Visa, br. 4/2010, 06.04.2010.
Statut Grada Visa, 06.03.2013, Službeni glasnik grada Visa, br. 1/2013, 14.03.2013.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-01/10-01/14, URBROJ: 515-02-01-01/2-10-2, 02.06.2010.
Mladen Stojić: "The Official Coats of Arms of Countys, Towns and Communes in Republic of Croatia", Heraldic-Art, poster, 1st European Conference On Heraldry and Vexillology, Cieszyn, Poland, 2012.
"Vis-a-vis: Konstituirano Gradsko vijeće Grada Visa", 17.06.2013, islandvis.blogspot.com, 13.09.2013.

Grb grada Visa je razdijeljen u crvenom izrastaju dvije srebrne kule, desna s dva prozora i dvostrukim kruništem, lijeva s tri prozora (2,1) i kruništem te u zelenom zlatni zmaj kojeg preko svega na srebrnom konju kopljem probada sv. Juraj odjeven u zlatno. Zastava je plava s grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon trokutastog kraja s grbom u sredini, zlatnim imenom grada iznad i zlatnim grančicama masline i loze u dnu.


Vis, oko 1995. – 2010.

[Vis, oko 1995. – 2010.] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Vis, oko 1995. – 2010.]
Prihvaćena: oko 2001. ?     Odobrena: Ne, ali unatoč tome ranije u uporabi.
Napuštena: 30. ožujka 2010.
Izvor: TZ Grada Visa http://www.tz-vis.hr 25.05.2004.

Grb grada Visa korišten do usvajanja današnjeg bio u plavom ovalnom štitu sv. Juraj koji ubija zmaja, u zlatnom baroknom okviru. Zastava je bila bijela s grbom u sredini.



Vrgorac

[Vrgorac] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Vrgorac]
Prihvaćena: 7. lipnja 1996.     Odobrena: Da, datum nepoznat.
Opisi grba: Grb općine je u plavom polju sa Gradinom sa reljefa povjesnog grba Vrgorca. (Čl. 2, Odluka, 1996.)
Grb Grada Vrgorca je povijesni grb, napravljen po heraldičkim pravilima. Grb Grada Vrgorca je u plavom polju sa utvrdom Gradina i reljefom povijesnog grba Grada Vrgorca. (Čl. 6, Statut, 2009.)

Opisi zastave: Zastava općine je plave boje omjera širine i dužine 1:2. U plavom polju zastave nalazi se grb općine. (Čl. 3, Odluka, 1996.)
Zastava Grada Vrgorca je plave boje širine 1 metar i dužine 2 metra u plavom polju zastave nalazi se grb Grada. (Čl. 6, Statut, 2009.)

Izvori: Odluka o grbu i zastavi općine Vrgorac, 07.06.1996, Vjesnik - Službeno glasilo općine Vrgorac, br. 2/1996, 10.06.1996.
"Grb grada Vrgorca", 06.03.2006, Službene stranice Grada Vrgorca, http://www.vrgorac.hr, 5.7.2006.
"Grb i zastava Vrgorca", 16.01.2007, Vrgorska krajina, http://vrgorac.blog.hr, 23.01.2007.
I. Majstorović: "Vrgorački grb obradovao iseljenika", Slobodna Dalmacija, 30.05.2004.
Statut Grada Vrgorca, 14.07.2009, Vjesnik Grada Vrgorca, br. 6/2009.

Grb Vrgorca je u crvenom štitu na srebrnoj stijeni stoji srebrna zidana kula na kojoj se na lijevo nalazi zidani tornjić na vrhu kojega je na jarbolu razvijena plava zastava u uporabi, iako je odlukom propisano plavo polje grba. Zastava Vrgorca je plava s grbom u sredini. Vrgorački grb s prikazom tvrđave Gradina potječe iz 1865. godine (vjerojatno u formi pečata).

Do 1997. Vrgorac je imao status općine.



Vrlika

[Vrlika] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Vrlika]
Prihvaćena: 3. listopada 1996.     Odobrena: 15. listopada 1996.
Dizajn: Mira Klapež, umjetnica iz Vrlike
Odobreni blazon grba: U crvenom srebrna/bijela crkva sv. Spasa.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 bijele boje s grbom općine u sredini.
Opis grba: Grb općine Vrlika sastoji se od štita. Na crvenom srebrna/bijela crkva sv. Spasa. (Čl. 7, Odluka, 1996.)
Opis zastave: Zastava općine Vrlika je veličine omjera 2:1. U prvoj polovici zastave prema štapu smješten je grb općine Vrlika. (Čl. 9, Odluka, 1996.)
Izvori: Grad Vrlika, www.vrlika.hr 26.08.2006.
(Statut općine Vrlika, Službeni glasnik općine Vrlika, br. 1/1994.)
Obavijest Ministarstva uprave, 23.01.1996.
Obavijest Ministarstva uprave, 07.05.1996.
Odluka o grbu i zastavi općine Vrlika, 03.10.1996.
Rješenje Ministarstva uprave, KLASA: UP/I-017-02/95-01/76, URBROJ: 515-04-03/1-96-2, 15.10.1996.
(Statut Grada Vrlika, Službeni glasnik Grada Vrlike, br. 10/2006.)
Statut Grada Vrlika, 15.07.2009, Službeni glasnik Grada Vrlike, br. 4/2009.

Grb Vrlike je u crvenom srebrna ruševna zidana crkva. To je crkva Sv. Spasa, iz devetog stoljeća, s najstarijim sačuvanim zvonikom u Hrvatskoj, koji svjedoči o franačkom utjecaju na pokrštavanje Hrvata. Gotovo jednak grb koji prikazuje istu crkvu (u plavom zlatna ruševna crkva) koristi je općina Kijevo (iako se ta crkva danas zapravo nalazi u općini Civljane između njih). Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Prvotni prijedlozi koje je Ministarstvo 1996. odbilo, sadržavali su, uz drugačije stiliziranu crkvu, i folklorne elemente. Zastava je usvojena s grbom uz koplje, ali je odobrena s grbom u sredini.

Do 1997. Vrlika je imala status općine.



[Prethodna stranica: Splitsko-dalmatinska županija][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Split and Dalmatia County - Cities][Slijedeća stranica: Splitsko-dalmatinska županija - općine]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2018 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.