![]() |
Primi e-mail kada su ove stranice osvježene? |
![]() [vexicro] |
![]() Flags of the World |
|
Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 28. studenog 2009. | |
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju. |
![]() |
| Map of the Zadar County. Legend: Bi. = Bibinje, FJ. = Sveti Filip i Jakov, Ga. = Galovac, Ka. = Kali, Ku. = Kukljica, Su. = Sukošan, Šk. = Škabrnja |
Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika, dok su neki gradovi odlučili ignorirati ta pravila i koristiti zastavu po svojoj volji. Može biti da će s vremenom ovi drugi biti zamijenjeni zastavama u skladu s pravilnikom.
Godine 1993. (ponovnim) uvođenjem županijskog sustava, ustrojeni su kotarevi kao posebna razina lokalne samouprave u područjima s većom gustoćom srpske populacije, kao način dodjeljivanja većih prava. No, zbog agresije i okupacije kotarevi nisu nikada zaživjeli i ukinuti su 1997. U Županiji Zadarsko-kninskoj uspostavljen je Kotar Knin, sa sjedištem u istoimenom mjestu, a uključivao je općine: Benkovac, Civljane, Donji Lapac, Ervenik, Gračac, Jasenice, Kijevo, Kistanje, Knin, Kruševo, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Nadvoda, Obrovac, Orlić, Polača, Smilčić, Smoljanac, Stankovci, Titova Korenica i Udbina. U reformi 1997. neke od tih općina su uključene u susjedne županije, a neke su dobile status gradova. U svakom slučaju, kako kotarevi nisu zaživjeli niti su njihove općine funkcionirale, svakako nisu niti imale svoje simbole.
Osim toga, u reformi 1997. je općina Nin dobila status grada, kao i općina Pag koja je izdvojena iz Ličko-senjske županije. Općina Kolan ustrojena je 2003. godine izdvajanjem iz grada Paga, a općina Vrsi 2006. godine izdvajanjem iz grada Nina.
![]() |
![]() |
Grb je osuvremenjena inačica tradicionalnog grba grada Zadra (poznatog u svijetu i pod talijanskim imenom Zara). Grb prikazuje zaštitnika grada Svetog Krševana (St. Grisogono) u oklopu na konju sa štitom i zastavom ispred gradskih zidina na obali kraj mora (vode). Likovni prikaz se kroz povijest mijenjao se prema ukusima razdoblja i vladara. Najstariji pečati prikazuju sam grad s tri kule, kasnije se u vrijeme mletačke vladavine taj grad javlja sa strane na brijegu, ispred kojeg se pojavljuje Sv. Krševan kao konjanik na zlatno opremljenom crnom konju, a iznad štita se pojavljuje zidana kruna s pet grudobrana na kojoj stoji mletački krilati lav s knjigom. Nakon 1797. pod austrijskom vlasću Zadar s okolicom dobiva status vojvodstva, s grbom koji prikazuje u srebrnom konjanika na crnom konju, slično ranijem venecijanskom grbu, no sada konjanik drži koplje u desnoj ruci i ima crveno pero na kacigi. Nakon 1. svjetskog rata pod talijanskom upravom ponovo se uvodi grb sličan onom iz mletačkog doba. U vrijeme socijalističke Jugoslavije, konjanik je bio prikazivan bez svetačkih atributa i s jednobojnom crvenom zastavom.
Zastava usvojena 1994. je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Postoji i svečana vertikalna zastava u obliku gonfalona, plava s grbom, zlatnim imenom grada u dva reda u luku iznad i ornamentima sa škrinje Sv. Šime u tri repa u dnu.
![]() |
|
|
Crveni gonfalon s grbom grada, štitom koji prikazuje Sv. Krševana na konju u galopu ispred gradskih zidina, nadvišen mletačkom zidanom krunom s krilatim lavom Sv. Marka koji drži otvorenu knjigu i s crvenom vrpcom s motom u dnu. Ispod grba je ime grada a duž donjeg ruba zlatne rese. Zastava je 1944. godine odnesena u Italiju, a od 2002. godine čuva se u Muzeju zlatne medalje.
Zadar je bio glavni grad Austrijske krunske zemlje Dalmacije sve do raspada Austrougarske, kada su ga okupirale talijanske trupe. Rapalskim ugovorom 1920. godine Zadar je predan Italiji. Odlukama II. zasjedanja AVNOJA u Jajcu i kapitulacijom Italije Zadar je ponovo priključen Hrvatskoj.
![]() |
![]() |
![]() |
Grb Benkovca je u plavom polju izlazeći uspravni zlatni girfin u kandžama drži zelenu grančicu s tri lista i srebrnim cvijetom ljiljana. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, u sredini se nalazi grb, ime grada u dva luka iznad i grančice hrasta i vinove loze ispod.
Do 1997. Benkovac je imao status općine.
![]() |
![]() |
Prvi, stari mletački grb Biograda zabilježen je 1574. godine. Novi grb izradio je Simičić iz Zadra po zamisli Šime Ljubića (1822-1896), poznatog historiografa. Ovaj grb koji je i danas u upotrebi kao simbol Biograda, je raščetvoren, u prvom i četvrtom polju zlatna starohrvatska kruna na crveno-srebrnoj šahovnici te u drugom i trećem polju u plavom na zelenoj podlozi zlatna kula s vratima. Originalni dizajn imao je iznad štita kao znak nekadašnjeg kraljevskog i krunidbenog grada hrvatsku krunu s natpisom "Insigni civitatis Albae maris Biograd" ("Grb grada Bijelog na moru Biograda"). U vrijeme socijalizma iznad štita bila je postavljena crvena petokraka zvijezda.
Zastava je novijeg datuma, svjetloplava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
![]() |
![]() |
Grb Nina prikazuje grad optočen zidinama i kulama prećen zlatnom zvijezdom, potječe iz preheraldičkih znakova grada. Suvremeni prikaz temelji se na kamenim reljefina koji su očuvani u gradskim zidinama. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
Do 1997. Nin je imao status općine.
![]() |
![]() |
Grb Obrovca je u crvenom srebrni jarac propet nad zelenim grmom graba sa žutim plodovima. Koze se tradicionalno uzgajaju u ovom kraju s oskudnom vegetacijom, među kojom se izdvaja grab (Carpinus betulus). Zastava je plava (tekst Statuta zove je indigo plavom) s grbom obrubljenim žutim u sredini.
Do 1997. Obrovac je imao status općine.
![]() |
![]() |
![]() |
Grb Paga prikazuje u svjetloplavom štitu Sv. Juraja kako ubija zmaja. Zastava je crvena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava tamno je crveni gonfalon s tri repa sa zlatnim resama. U sredini se nalazi grb grada između dvije zelene grančice kadulje s plavim cvjetovima, iznad zlatnim slovima natpis "GRAD PAG", a ispod u repovima ornament s uzorkom kadulje (žalfija, Salvia officinalis). Prema nekim izvještajima, crvena zastava s grbom koji uključuje i grančice kadulje koristi se ponekad.
Do 1997. Pag je imao status općine u Ličko-senjskoj županiji.
![]() |
![]() |
Grb Paga korišten u 1990-ima bio je ponešto drugačije umjetnički oblikovan, ali heraldički radi se o istom grbu.
![]() |
Primi e-mail kada su ove stranice osvježene? |
![]() [vexicro] |
![]() Flags of the World |