![]() |
Primi e-mail kada su ove stranice osvježene? |
![]() [vexicro] |
![]() Flags of the World |
|
Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 13. siječnja 2010. | |
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju. |
![]() |
| Map of the Zagreb County. Note: The seat of administration is in Zagreb, which itself is not a part of the County. |
Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika, dok su neki gradovi odlučili ignorirati ta pravila i koristiti zastavu po svojoj volji. Može biti da će s vremenom ovi drugi biti zamijenjeni zastavama u skladu s pravilnikom.
Do 1995. Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec imali su status općine, a Velika Gorica i Zaprešić bili su u sastavu Grada Zagreb, dok je Dugo Selo imalo status općine do 1997. godine. Ivanić Grad (tako pisan) je bio dio Sisačko-moslavačke županije do 1997., ranije i sa statusom općine. Od 1997. godine Zagreb opet ima poseban statuj jednak županiji. Od 2006. godine i Sveta Nedelja ima status grada.
![]() |
![]() |
Grb Bedenice je u plavome iz podnožja štita izrasta biljka narcis, gore desno zlatna šestokraka zvijezda, gore lijevo srebrni polumjesec. Cvijet sunovrata ili narcisa izabran je kao slikovna predstava općine, jer se ovaj naziva bedenicom u kajkavskim narječjima (a i u slovenskom), ovaj prikazan je bijeli narcis (Narcisus poeticus). Sunovrat je simbol smrti i sadi se na grobovima, pa je tako dvostruko primjeren, jer je bedenička župa posvećena Svim svetim. No to je i simbol novog života i plodnosti te sna. Zvijezda i polumjesec dodaju k simbolici sviju svetih, naznačujući nebesa, ali to su i simboli koji se nalaze na mnogim hrvatskim grbovima - državnim, gradskim, crkvenim i obiteljskim već od početaka heraldičke ere.
Zastava je žuta s grbom u sredini.
Bedenica se 1995. godine izdvojila iz Grada Svetog Ivana Zeline.
| Bez zastave. | ![]() |
Općina je objavila prijedlog grba koji je razmatrala za usvajanje: u plavom na zelenom brijegu srebrna utvrđena crkva sa zvonikom i crvenim krovom s njezine lijeve strane srebrni most ispod kojeg prolazi plavi potok koji vijuga lijevokoso preko brijega. Priazana crkva je Crkva Svih Svetih koja potjeće iz XIII. stoljeća, a u XVIII. stoljeću je znatno utvrđena. Potok se također zove Bedenica. Prijedlog nije dobro prihvaćen, a jednako ga je vjerojatno odbilo i državno povjerenstvo. Novi prijedlog objavljen je 2007. godine, da bi uskoro potom bio i formalno usvojen.
Sjedište: Donja Bistra
![]() |
![]() |
![]() |
Grb općine Bistra je u srebrnom polju crveno uvezana knjiga okovana zlatno i sa zlatnom kopčom na kojoj su tri zlatne jabuke i u dnu šest plavih kapljica, tri, dva i jedna. Knjiga se odnosi na 150-godišnju tradiciju školstva u Bistri. Tri jabuke su oznaka zaštitnika Bistra, Sv. Nikole. Šest kapljica predstavljaju šest naselja u općini, ali i dočaravaju ime Bistra. Zastava je plava s grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s trokutastim krajem sa zlatnim resama. Iznad grba je naziv općine, a ispod su grančice hrasta i lipe.
Bistra je bila dio Zagreba do 1995. kada je dobila status općine
![]() |
![]() |
|
|
U svibnju 2002. općina je osnovala povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga grba i zastave Brckovljana. U svibnju 2004. usvojeni su novi grb i zastava. Grb je koso razdijeljen u zlatno i zeleno, preko svega je srebrni malteški križ i preko njega zlatni kalež, gore lijevo je klas žita i dolje desno grozd. Grozd i klas imaju po 13 bobica koje predstavljaju 13 sela koje sačinjavaju općinu. Malteški križ podsjeća na važnosti Ivanovaca za razvoj Brckovljana, a kalež na proizvodnju vina koja je razvijena u ovom kraju. Zastava je crvena s grbom u sredini i imenom općine ispod.
![]() |
![]() |
Grb prikazuje Sv. Vida. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
![]() |
Grb Dubrave je u plavom na zelenom tlu jelen u skoku. Zastava je zelena s grbom u sredini.
Grb se pojavljuje u pečatu iz 1636 kada je Dubrava bilo trgovište pod upravom zagrebačkih biskupa. Kolorirana inačica pojavljuje se u grbovniku Lašovskog.
Treba ralikovati Općinu Dubrava kod Vrbovca od bivše općine Dubrava koja je bila dio grada Zagreba.
![]() |
![]() |
![]() |
Grb Dubravice je u srebrnom polju zelena rosika s dvije bodljikave hvataljke i s dva srebrna cvijeta i dva pupoljka. Rosika (lokalno ime rozga, latinski Drosera rotundifolia) je zaštićena endemska biljka mesožderka koja raste na području općine. Zastava je plava s zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri pravokutna repa koji su ukrašeni hrastovim ornamentom, u sredini je grb i iznad u dva luka naziv općine. hrastov ornament odnosi se na ime općine koje označava malu hrastovu šumu.
Područje Dubravice je 1992. godine propisano kao dio općine Hruševec Kupljenski, ali ona nije nikada ustrojena, već je 1995. godine osnovana općina Dubravica.
Grb Farkaševca je u četvrtastom štitu na zlatnom polju na panju s mladicom - prirodno, smeđi vuk u skoku, udesno. Zastava je zelena s grbom u sredini obrubljenim bijelo. Statut iz 2009. godine ne spominje više bijeli obrub oko grba u zastavi.
![]() |
![]() |
![]() |
Grb Gradeca je u zelenom srebrna biskupska mitra praćena u zaglavlju s dva zlatna cvijeta perunike. Zastava je zelena sa zletno-žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je zeleni gonflaon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva reda iznad i grančicama hrasta i vinove loze ispod.
Treba ralikovati Općinu Gradec kod Vrbovca od bivšeg Gradeca - Griča iz kojeg se razivo suvremeni Zagreb.
![]() |
![]() |
![]() |
Grb Jakovlja je u plavom srebrna tamburica u koso između tri zlatne krune iznad i zlatne jabuke ispod. Tamburica tradicionalni narodni instrument ovog područja. Zastava je tamno plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnom resama, u sredini je žuto obrubljeni grb ispod naziva općine i iznad dvije ukrštene hrastove grančice.
![]() |
![]() |
Grb Klinča Sela je u plavom tri srebrna klina. Klinovi u grbu asociraju na ime općine. Zastava je svijetloplava s bijelo obrubljenim grbom u sredini.
U popisu općina u Zakonu iz 1992. godin ime je navedeno kao Klinča sela, a 1995. godine se navodi Klinča Sela.
| Zastava nepoznata. | ![]() |
Općina Kloštar Ivanić koristi kvazi-heraldičku kompoziciju koja uključuje prikaz crkve, zvonika, mlina, otvorene knjige, Eskulapovog štapa, klasova žita i grozd loze.
Općina Kloštar Ivanić do 1997. godine bila je u sastavu Sisačko-Moslavačke županije.
| Zastava nepoznata. | ![]() |
Grb Krašića je u plavom na zelenom brijegu izrasta drvo na vrhu kojega sjedi srebrni golub. Ovakav grb pojavljuje se na pečatima plemenite općine Krašići od 1676, a današnji izgled je vjerna kopija prikaza u albumu Laszowskog.
Općina Krašić uspostavljena je 1993. prvo pod imenom Žumberak (sa sjedištem u Krašiću), ali je ubrzo ime promijenjeno u Krašić.
| Zastava nepoznata. | ![]() |
Grb općine Križ prikazuje krajolik ravnice s Moslavačkom gorom na horizontu, u sredini je zvonik crkve Sv. Križa i hrastov list, a cijeli grb obrubljen je pleterom.
Općina Križ je do 1997. bila u sklopu Sisačko-moslavačke županije.
![]() |
![]() |
![]() |
Grb općine Luka je u plavom polju zlatni hodočasnički štap s tikvicom za vodu zavezanom srebrnim užetom pri njegovom vrhu te srebrna torba na kojoj je zlatna školjka. To su simboli Sv. Roka, zaštitnika općine. Školjka je izabrana zato jer je nađena na arheološkim lokalitetima. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava je netipično drugačije boje od zastave - plava s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad te hrastovom i lipovom grančicom ispod. Gonfalon završava trokutasto sa zlatnim resama.
Općina Luka stvorena je od dijelova ukinute općine Hruševec Kupljenski i općine Veliko Trgovišće iz Krapisnko-zagorske županije 1995.
![]() |
![]() |
Grb općine Marija Gorica je u plavom srebrni praslon u trku. Arheološko nalazište praslona nalazi se u općini. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
Općina Marija Gorica ustrojena je od dijelova ukinute općine Hruševec Kupljenski 1995. godine.
![]() |
Grb je vodoravno podijeljen, u gornjem dijelu u svjetloplavom srebrna konjska glava i u vrhovima zlatna zvijezda i polumjesec. Donji dio zelen, zlatni skraćeni šiljak u kojem je plavi skraćeni šiljak s lopočem. Zastava je tamnoplava s grbom postavljenim prema koplju.
Orle su bile dio Zagreba do 1995. kada su dobile status općine.
![]() |
![]() |
Grb Pisarovine u zelenom je polju srebrni zdenac i u dnu zlatni som. Zastava je zelena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
![]() |
![]() |
Grb Pokupskog je u plavom srebrna crkva crvenog krovišta okružena srebrnim zidinama s dvije kružne kule crvenog krova s kojih se vije po jedna bijela zastava, praćeno zlatnom šesetokrakom zvijezdom i polumjesecom u zaglavlju te srebrnom valovitom gredom u podnožju. Na grbu je prikazana crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, ranije znana kao crkva Sv. Ladislava u Pokupskom. Moguće je da se grb temelji na nekom ranije općinskom pečatu. Valovita greda predstavlja rijeku Kupu. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Pokupsko je bilo dio Zagreba do 1995.
Sjedište: Donja Pušća
![]() |
![]() |
Grb općine Pušća je u plavom sveti Florijan obučen kao rimski vojnik koji lije vodu iz vrča u desnoj ruci na zapaljenu kući, a u lijevoj drži crvenu zastavu. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
![]() |
![]() |
![]() |
Grb Rakovca je crveno i zlatno raščetvoren, u prvom srebtni Sv. Juraj koji ubija zmaja, te u četvrtom srebrne ruševine kule. Sv. Jurjaj je zaštitnik općine, a ruševine predstavljaju ruševine povijesnog grada Rakovca ispod kojeg se danas nalazi suvremeno naselje. Crvena boja predstavlja mučeništvo Sv. Jurja, a zlatna nekadašnji kraljevski posjed Rakovec. Zastava je tamno crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Kaže se da ova zastava ima koplje s desne strane (odnosno veksilološkim rječnikom, da je ljevokopljena).
Svečana zastava tanmo je crveni gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva reda iznad njega i ornamentom od hrastovih listova i žitnog klasa u dnu. Stolna zastavica jednakog je izgleda s izuzetkom pravokutnih ispusta duž gornjeg ruba.
Ove simbole još nije odobrilo za uporabu središnje državno tijelo.
Sjedište: Donji Stupnik
![]() |
![]() |
![]() |
Grb općine slikovito dočarava njezino ime (stup), a pet zvijezda su simboli Sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika župe Stupnik. Zastava je tamno plava s grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri trokuasto završavajuća repa, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i ornamentima hrasta u repovima.
Stupnik je bio dio Zagreba do 1995. kada je dobio status općine.
Iako se u pravilu općine i gradovi u Hrvatskoj nazivaju jednako kao i njihovo sjedište uprave ("glavno mjesto"), ponekad nije tako. To je slučaj za općinu Stupnik, koja ima sjedište u mjestu Donji Stupnik.
Sjedište: Kostanjevac
![]() |
![]() |
![]() |
Grb je zeleno polje posuto srebrnim šestokrakim zvijezdama. Budući da se općina sastoji od više jednako velikih naselja bez izrazitog središta, vjerojatno se simbolika grba može iščitavati u tome smislu. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Koristi se i okomita inačica.
Općina Žumberak ustrojena je 1997. i u nju je uključen najveći dio tada ukinute općine Sošice. Godine 1993. osnovana je općina Žumberak sa sjedištem u Krašiću, koja je zauzimala drugi teritorij, danas općina Krašić.
![]() |
Primi e-mail kada su ove stranice osvježene? |
![]() [vexicro] |
![]() Flags of the World |