[Prethodna stranica: Međimurska županija - općine][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: City of Zagreb][Slijedeća stranica: Mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 12. studenog 2006.
Posljednja promjena: 28. siječnja 2018.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Grada Zagreba. Gradske četvrti: 1. Donji Grad, 2. Gornji Grad - Medveščak, 3. Trnje, 4. Maksimir, 5. Peščenica - Žitnjak, 6. Novi Zagreb - Istok, 7. Novi Zagreb - Zapad, 8. Trešnjevska - Sjever, 9. Trešnjevka - Jug, 10. Črnomerec, 11. Gornja Dubrava, 12. Donja Dubrava, 13. Stenjevec, 14. Podsused - Vrapče, 15. Podsljeme (Šestine - Gračani - Markuševec), 16. Sesvete, 17. Brezovica.

Grad Zagreb


Najstarija naselja na području Zagreba pojavljuju se u pred-rimskom periodu uglavnom na mjestima uz rijeku Savu. Prva naselja na južnim obroncima Medvednice pojavljuju se na brdu Gradecu (također zvanom i Grič) dolaskom Hrvata u VII. stoljeću.
Barem od IX. stoljeća postoje tragovi prvih naselja na susjednom brdu koje se kasnije naziva Kaptol (Zagrebački Kaptol). Tu je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav I. osnovao biskupiju oko 1094. godine, što se zna iz dokumenta iz 1134. godine poznatog pod imenom Felicijanova povelja, u kojoj ostrogonski biskup Felicijan donosi priču o prvom zagrebačkom biskupu Duhu. To je ujedno i najstariji sačuvani spomen imena Zagreb. Podno Kaptola, južno od njega, u XII. stoljeću osnovano je naselje trgovaca pod imenom Vicus Latinorum (Latinska odnosno Vlaška ulica, koje nosi do danas) u vlasti kaptolskih biskupa. Građansko naselje Zagreb na brodu Gradecu dobilo je prava kraljevskog i slobodnog grada Zlatnom bulom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. 1242. godine, za pomoć pruženu kralju u povlačenju pred Tatarima. Na sjevernoj strani Kaptola osnovano je naselje Nova Ves, koje je dobilo status slobodne općine 1344. godine, također pod biskupskom vlasti.
Ove četiri općine ujedinjene su 1850. godine u Slobodni i Kraljevski Glavni Grad Zagreb. Od tada se razvija u suvremeni glavni grad šireći se sve više na okolna sela u nizini prema rijeci Savi i preko nje. Najstariji dijelovi grada, stara gradska jezgra na brdima danas se naziva Gornji Grad.
Nakon 2. svjetskog rata Zagreb je administrativno podijeljen na općine uz nekoliko promjena tijekom godina, tako da se od 1964. godine Zagreb sastoji od 14 općina koje su osnovne jedinice lokalne samouprave.
Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine, teritorijalni ustroj mijenja se 1993. godine te se 14 općina ujedinjuju u jedinstvenu cjelinu Grada sa statusom županije. Kratko nakon 1995. Zagreb dobiva poseban status unutar Zagrebačke županije, da bi 1997. opet izdvojen u zasebnu teritorijalnu jedinicu sa statusom županije.
Zagreb se dijeli u 17 gradskih četvrti, koje nemaju svojih posebnih simbola.


Vidi još:

Zagreb

[Zagreb] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Zagreb]
Prihvaćena: 14. prosinca 1999.     Odobrena: 12. svibnja 2000. (P)
Dizajn: Heraldic Art d.o.o. Rijeka prema povijesnom grbu
Odobreni blazon grba: U plavome na zelenome brijegu srebrni/bijeli grad sa trima kulama i otvorenim zlatnim/žutim vratima, gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec.
Odobreni opis zastave: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim [grbom] grada u sredini.
Opis grba: Opis grba glasi: U plavome polju na zelenome brijegu nalazi se srebrni/bijeli grad sa trima kulama i otvorenim zlatnim/žutim vratima; gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec. (Čl. 8, st. (2), Statut, 1999.)
Opisi zastave: Opis zastave glasi: Zastava omjera 1:2 plave boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini. (Čl. 8, st. (3), Statut, 1999.)
Opis zastave glasi: Zastava omjera 1:2 plave je boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini. (Čl. 5, Statutarna odluka, 2001; Čl. 8, st. (3), Statut, 2001.)

Izvori: Statut Grada Zagreba, 14.12.1999, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 19/1999, 14.12.1999.
Rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, KLASA: UP/I-017-02/99-01/17, URBROJ: 514-09-01-00-5, 12.05.2000.
Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Grada Zagreba, 13.12.2001, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 19/2001, 13.12.2001.
Statut Grada Zagreba (pročišćeni tekst), 19.12.2001, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 20/2001, 24.12.2001.
Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Grada Zagreba, 27.10.2005, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 18/2005, 27.10.2005.
Grad Zagreb, www.zagreb.hr, 10.10.2002.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Zagrebački grb zasniva se na grbu Griča iz XIII. stoljeća, koji prikazuje grad s tri kule, otvorenih vrata, na vrhu brežuljka i zvijezdom i polumjesecom u vrhu. Do kraja XIX. stoljeća ustalila se uglavnom crvena boja pozadine. Nakon ujedinjenja u suvremeni grad 1850. godine, 1896. godine ustanovljena je plava boja štita.
Grad Zagreb usvojio je 1999. godine novi osuvremenjeni umjetnički prikaz grba temeljen na modelu iz 1896. godine i propisao plavu zastavu s grbom u sredini. Budući da današnja regulativa zahtijeva da gradovi koji imaju povijesne grbove, preuzimaju ih u cijelosti, ali bez ikakvih elemenata izvan štita, današnji gradski grb ne sadrži krunu. Također, današnja regulativa propisuje gradske zastave da sadrže cjelokupni grb, uključujući i obrub štita, tako da je napuštena dugogodišnja tradicija zagrebačke "grbovne" zastave (tj. one koja ne sadrži okvir štita nego samo njegove elemente, kao što je i tradicionalno heraldički ispravno).
Povjerenstvo za odobrenje grba i zastave Središnjeg državnog ureda za upravu odobrilo je upotrebu ovih simbola 4. svibnja, dok rješenje o odobrenju nosi datum 12. svibnja 2000.


Zagreb, inačice

[Zagreb, inačice] [Inačica] 1:2 [Zagreb, inačice]
[Zagreb, inačice] [Zagreb, inačice]
U upotrebi: od od sredine druge polovice XX. stoljeća
Izvor: Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Gradske se zastave tradicionalno izrađuju i koriste s grbom prikazanim samo bijelom bojom (pozitiv), a u upotrebi je nekoliko varijacija dizajna grba, pri čemu neki prikazuju elemente samo iscrtane bijelim, drugim imaju bijelo obojene elemente, neki zadržavaju okvir štita, a neki ne. Primjetna je i velika varijacija boje pozadine, do vrlo tamno plave pa do svijetlo plave boje zagrebačkih tramvaja. Čini se da većina proizvođača zastava ima još takvih zastava na zalihi. Može se dogoditi da će s vremenom, kako budu pohabane, ove zastave biti zamijenjene službenom inačicom.
Zastava propisana u Statutu iz 1999. godine danas u pravilu koriste samo tijela gradske uprave, iako se i tamo još mogu naći u upotrebi i druge inačice. I većina gradskih kompanija ističe još takve inačice.



Zagreb, povijesne zastave


Grič – Zagreb, 1711. – 1907.

[Grič – Zagreb, 1711. – 1907.] [Okomita] [Povijesna] 3:4~ [Državna zastava na kopnu] [Grič – Zagreb, 1711. – 1907.]
U upotrebi: od izrađena između 1711. i 1740.
Napuštena: 1907.
Izvori: Premerl, N. Vodič Muzeja grada Zagreba, MGZ, Zagreb, 2002.
Laszowski, E. Zastava grada Zagreba, in Prosvjeta, 1896. p. 223.
Bilić, I., Ivanković, H., ur. Zagrebački leksikon 2, M-Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., p. 559
Horvat, R. Prošlost grada Zagreba, Zagreb, 1942. p 410-412.
Borošak Marijanović, J. Zastave kroz stoljeća, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1996.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Najstarija sačuvana zastava Gradeca - povijesne trgovačke jezgre suvremenog grada - izrađena je u prvoj polovini XVIII. stoljeća. Izrađena je od tamno crvene damaskirane svile u obliku pravokutne zastave s raskoljenim repom. S jedne strane oslikan je gradski grb u kartuši: u crvenom na zelenom brijegu tri srebrne kule između mlađka i zvijezde. Na reversu je habsburški crni dvoglavi orao raširenih krila, nadvišen krunom, u kandžama drži mač i žezlo, s prsnim štitom koji u plavom ima zlatni monogram C – Carolus VI., hrvatsko-ugarskog kralja Karla VI. (car Karlo III.). Pohabani vrhovi zastave obnovljeni su crvenim damastom u XVIII. stoljeću. [Premerl], [Leksikon]
Ova zastava čuvala se u gradskoj vijećnici na Markovom trgu, izgleda ne baš uvijek najbolje, jer kad je 1896. nađena u nekom kutku bila je to prilična novinska senzacija. [Laszowski] Od tad je opet u vijećnici sve do 1907. godine. [Premerl] Ova se zastava isticala u svečanim prigodama. U procesijama je nošena ispred predstavnika Gradskog poglavarstva. Zabilježeno je da je i u nekom prigodama isticana na zvoniku crkve sv. Marka, a tamo bi bila istaknuta i kad je trebalo braniti grad o neprijatelja. [Leksikon]
Nije sasvim jasno da li se radi o istoj zastavi o kojoj u jednom računu iz 1740. govori gradski poreznik Franjo Fabijanec u bilješci o izdacima: “Dal sem – znanjem gospona (gradskog) kapitana – 10 groša srebrnaru, koji je popravil špicu na varošku zastavu.” [Horvat]
Danas se čuva u Muzeju Grada Zagreba, MGZ Inv. br. 5430.
Borošak-Marjanović (str. 26) piše: "Prvi spomen zastave grada Zagreba vezan je uz opise gradske uprave u 15. st. (1422) kod I. K. Tkalčića u Povijesnim spomenicima sl. kralj. grada Zagreba na str. L: Gradska zastava vexillum communis - to je zastava gradske općine pod kojom u svečanim zgodama nastupa gradsko poglavarstvo. Ona se kao znak isticala za vrijeme oružanih borbi, na zvoniku crkve sv. Marka. Bila je crvene boje, a o likovnom prikazu možemo samo nagađati."


Zagreb, 1882. – 1896.

Opisi grba: […] na crvenom polju, na zlatnoj gori srebrn grad, praćen od zlatne zviezde i polumjeseca. (Čl. 6, Statut, 1882.)
Slobodni grad Zagreb služi se na uredovnom pečatu svojim vlastitim grbom, koji predstavlja na crvenom polju na zelenoj gori srebrni grad, praćen od zlatne zvijezde i polumjeseca. (Čl. 6, Statut, 1896.)

Izvori: Statut slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba ob uređenju gradske uprave, Zagreb 1882. god., sign. 3118 - A, str. 3.
Statut slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba ob uređenju gradske uprave, Zagreb 1896., sign. 3118 - A, str. 2.
Dubravka Čengić: Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1850-1918. godine. Arhivski Vjesnik, 34-35 (1991-1992), 38-38. str. 97-107

Carskim patentom od 7. rujna 1850. godine udružuju se do tada samostalne općine u jedinstvenu. To je u čl. 1. Carskog patenta navedeno ovako: "Občina Zagreb sastoji se iz dosadašnjega slobodnoga i kraljevskoga grada Zagreba, i iz 4 obližnje obćine: Kaptola, Nove Vesi, Laske ulice i Horvatah" [Čengić] i usvojen je "Privremeni občinski red za glavni grad Zagreb", koji ostaje kao privremeni statut do usvajanja statuta tek 1882, kojim se određuje crveni gradski grb za uporabu u pečatima. Na koricama tiskanog statuta prikazan pak grb s okomitom heraldičkom šrafurom (u značnju plave boje). Isto se ponavlja i u novom statutu 1896. godine. Gradska se zastava ne spominje.


Zagreb, 1896. – 1945.

Bez zastave. [Zagreb, 1896. – 1945.]
Dizajn: Dr. Ivan von Bojničić
Izvori: Zapisnik IX. skupštine Zagreba, 3. kolovoz 1896., Državni arhiv u Zagrebu
Knjiga zapisnika skupština zastupstva slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba 1895-99. god, str. 157, čl. 254, sign. Č - IV - 50
Nada Premerl: Vodič Muzeja grada Zagreba, MGZ, Zagreb, 2002.
Emilij Laszowski: Zastava grada Zagreba, in Prosvjeta, 1896. p. 223.
Bilić, I., Ivanković, H., ur. Zagrebački leksikon 2, M-Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., p. 559
Rudolf Horvat: Prošlost grada Zagreba, Zagreb, 1942. p 410-412.
Dubravka Čengić: Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1850-1918. godine. Arhivski Vjesnik, 34-35 (1991-1992), 38-38. str. 97-107
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Nakon ujedinjenja dotadašnjih samostalnih općina Griča, Kaptola, Nove Vesi i Vlaške ulice u jedinstveni grad 1850. godine, počelo se razmišljati o novom znakovlju.
Gradsko je poglavarstvo kontaktiralo Bojničića da pripremi prijedloge grba te su ovi proslijeđeni Hrvatskom saboru i vladi koju je u to doba vodio Ban Khuen-Héderváry. Kako je zabilježeno u zapisniku gradskog zastupstva [Zapisnik, 1896], dana 3. kolovoza 1896. godine na skupštini zastupstva sl. i kr. glav. grada Zagreba pod predsjedanjem grad. načelnika velem. gospodina Adolfa Mošinskog gradski vijećnik Hudovski pročitao je odpis Njegove Preuzvišenosti bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, kojim je priopćeno gradskom poglavarstvu, da je na temelju istraživanja vođenih u tom smjeru, grb grada Zagreba ustanovljen ovako:
“Štit modre boje u kojem se vidi na zelenom brijegu srebrni grad s tri kule, praćen desno od rastućeg srebrnog mjeseca, lijevo od šesterokrake zlatne zvijezde. Iznad štita je zlatna kruna.”
Ovaj odpis primljen je do znanja i na temelju njega jednoglasno je izmijenjen članak 6. Statuta, da uključi te odredbe. Od tada službena boja Zagreba postaje plava (iako to zapravo nije nigdje izrijekom tako propisano).
Dr. Bojničić je pripremio sliku tog grba, koja se danas čuva u MGZ i usprkos svim formalnim promjenama koje su uslijedile, ona i danas predstavlja najčešći model prema kojem se oblikuju prikazi gradskog grba.


Zagreb, prijedlozi iz 1902. godine

[Zagreb, prijedlozi iz 1902. godine] (1) [Prijedlog]
[Zagreb, prijedlozi iz 1902. godine] (2) [Prijedlog]
Dizajn: Dr. Ivan von Bojničić, Branko Šenoa
Opis grba: Zastava slobodnog i kraljevskog grada Zagreba jest iste modre boje kao i štit gradskog grba, kako je taj grb ustanovljen zaključkom skupštine od 3. kolovoza 1896. (paragraf 254.), a odobrenim otpisom visoke kraljevske zemaljske vlade od 3. listopada 1896. broj 47.877, te ima s obje strane gradski grb bez štita i bez krune, praćen desno od rastućeg srebrenog mjeseca, a lijevo od šesterokrake zlatne zvijezde. (Zapisnik, 1902.)
Izvori: Zapisnik IX. skupštine Zagreba, 3. kolovoz 1896., Državni arhiv u Zagrebu
Zapisnik skupštine gr. zastupstva, 4. kolovoz 1902., Državni arhiv u Zagrebu
Premerl, N. Vodič Muzeja grada Zagreba, MGZ, Zagreb, 2002.
Laszowski, E. Zastava grada Zagreba, in Prosvjeta, 1896. p. 223.
Bilić, I., Ivanković, H., ur. Zagrebački leksikon 2, M-Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., p. 559
Horvat, R. Prošlost grada Zagreba, Zagreb, 1942. p 410-412.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Nakon usvajanja grba, zastavu je trebalo pričekati još nekoliko godina. Gradsko je poglavarstvo počelo razmišljati i o novoj zastavi i 1901. godine tražilo je od kraljevske zemaljske vlade da ustanovi izgled gradske zastave. Ban Khuen-Héderváry ubrzo odgovara dostavljajući izvješće ravnatelja kr. zemaljskog arhiva dr. Ivana pl. Bojničića s dva prijedloga iz gleda zastave. Bojničić je očito odmah imao preferencije prema jednom od njih, jer jedan naziva „heraldički boljim i temeljenim na starijim principima“, a drugi „novijom i manje dobrom“ varijantom. Prvi prijedlog jednobojna je zastava s dijelovima grba (tj. grbovna zastava, bez štita!), kako je Bojničić opisuje: “Zastava je iste modre boje kao i štit gradskog grba, te s obje strane ima gradski grb bez štita i krune, praćen desno od rastućeg srebrnog mjeseca, a lijevo od šesterokrake zlatne zvijezde.” Drugi prijedlog je bila dvobojna plavo-bijela zastava s grbom u sredini. [Horvat] Gradsko zastupstvo je na sjednici održanoj 5. svibnja 1902. godine [Horvat] izgleda spremno poslušalo Bojničićev savjet o “starijoj i boljoj” inačici i o ovom drugom prijedlogu iz gleda da se nije ni raspravljalo. Ipak, gradski je zastupnik Stjepan Timet predlagao da se uz koplje dodaju još i crvena i bijela okomita pruga da bi se naglasio nacionalni element, no to nije prihvaćeno. Na prijedlog zastupnika dr. Ljudevita Shwarza, dr. Bojničiću je izražena zahvala i dodijeljeno gradsko priznanje. Za izradu zastave odobreno je 1000 kruna. Ova zastava i Shwartzov prijedlog usvojeni su s 26 glasova za i 8 protiv. [Zapisnik, 1902] Likovni predložak za zastavu izradio je slikar Branko Šenoa u suradnji s Bojničićem, a originalni crtež čuva se u MGZ. [Premerl]


Zagreb, 1916. – 1945.

[Zagreb, 1916. – 1945.] [Normal] 5:7~ [Državna zastava na kopnu]
Prihvaćena: 5. svibnja 1902., izrađena 1916.
Dizajn: Dr. Ivan von Bojničić, Branko Šenoa
Napuštena: 1945.
Izvori: Zapisnik skupštine gr. zastupstva, 4. kolovoz 1902., Državni arhiv u Zagrebu
Premerl, N. Vodič Muzeja grada Zagreba, MGZ, Zagreb, 2002.
Laszowski, E. Zastava grada Zagreba, in Prosvjeta, 1896. p. 223.
Bilić, I., Ivanković, H., ur. Zagrebački leksikon 2, M-Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., p. 559
Horvat, R. Prošlost grada Zagreba, Zagreb, 1942. p 410-412.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Zastava ipak nije odmah izrađena, a o razlozima možemo samo nagađati. Za svečanost krunjenja cara i kralja Karla I. u Budimpešti 1916. godine izrađena je bogata zastava prema tom 1902. godine usvojenom opisu. [Leksikon]
Kako je zapisano na bilješci koja je pronađena u zastavi prilikom restauracije 1994. godine, zastavu su izradile za vrijeme načelnikovanja Janka Holjca sestre milosrdnice Kvirina, Germanika, Tomislava i Trojana po nacrtu Branka Šenoe. Na krunidbi je zastavu nosio zastupnik Josip Radaković. [Premerl]
Tako ustanovljeni simboli krajem XIX. stoljeća ostali su u upotrebi bez izmjene i nakon kolapsa Austrougarske i kad je uspostavljena Kraljevina koja je kasnije bila poznata kao Jugoslavija. Zagrebački simboli nisu izmijenjeni ni u periodu Nezavisne Državne Hrvatske ustanovljene tijekom 2. svjetskog rata.


Zagreb, 1947.

[Zagreb, 1947.] [Normal] 5:7~ [Državna zastava na kopnu] [Zagreb, 1947.]
Izvori: Zapisnik 10. sjednice IO GNO-a, 14.03.1947, Državni arhiv u Zagrebu
Zapisnik 12. sjednice IO GNO-a, 28.03.1947, Državni arhiv u Zagrebu
Grb Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, b. d., prilog Zapisniku 12. sjednice IO GNO-a, 28.03.1947, DAZ
Premerl, N. Vodič Muzeja grada Zagreba, MGZ, Zagreb, 2002.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Prvi spomen gradskih simbola u službenim dokumentima nakon 2. svjetskog rata nalazi se 1947. godine, kada je Izvršni odbor Gradskog narodnog odbora u Zagrebu usvojio prijedlog pročelnika Vouka [Zapisnik 1947]:
Grb gradskog narodnog odbora u Zagrebu tvori u modrom polju na zelenom oblom tlu srebrni grad s tri kule s kruništima, oblim ulaznim vratima s polurešetkama i otvorenim vratima, svaka kula imade po jednu ključastu puškarnicu; s desna se nalazi šesterokraka zlatna zvijezda, s lijeva polumjesec u rastu. Iznad štita nalazi se crvena peterokraka zvijezda.
Dakle, ranija kruna nad štitom zamijenjena je zvijezdom. Iako heraldički opis jasno daje boje, nije poznato da li se ovakav grb ikada koristio u boji; sačuvani su samo jednobojni primjerci. Zastava nije spomenuta, a moguće je da je u vezi s ovom promjenom na onu staru zastavu dodana zvijezda.
Naime, nakon oslobođenja Zagreba i uvođenjem novog političkog sustava, netko je na staru gradsku zastavu iz 1916. godine prišio crvenu petokraku zvijezdu. Izgleda da se ovakva zastava koristila neko vrijeme, no da je ubrzo pohranjena u zbirku MGZ. [Premerl] Zvijezda je sa zastave skinuta tijekom restauracije izvedene 1994. godine, iako su bodovi u obliku peterokrake zvijezde gdje je stajala i danas jasno vidljivi.


Zagreb, 1964. – 1975.

[Zagreb, 1964. – 1975.] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Zagreb, 1964. – 1975.]
Prihvaćena: 26. lipnja 1964.
Opis grba: Grb grada Zagreba je njegov historijski grb: štit modre boje, na kojem se vidi na zelenom brijegu srebrni grad s tri kule, te rastućim srebrnim polumjesecom s desne, a šesterokrakom zlatnom zvijezdom s lijeve strane. (Čl. 12, Statut, 1964; Čl. 9, Ispravak, 1968; Čl. 9, Statut, 1971.)
Opis zastave: Zastava grada Zagreba isto je tako modre boje kao i štit grba grada Zagreba te ima s obje strane grb grada Zagreba bez štita. (Čl. 12, Statut, 1964; Čl. 9, Ispravak, 1968; Čl. 9, Statut, 1971.)
Izvori: Statut grada Zagreba, 29.08.1955, Službeni glasnik Narodnog odbora grada Zagreba, br. 13/1957, 15.08.1957.
Statut grada Zagreba, 26.06.1964, Službeni glasnik grada Zagreba, br. 14/1964, 12.07.1964.
Statut grada Zagreba, 08.05.1968, Službeni glasnik grada Zagreba, br. 8/1968, 15.05.1968.
Ispravak Statuta grada Zagreba, 27.12.1968, Službeni glasnik grada Zagreba, br. 22/1968.
Statut grada Zagreba (pročišćeni tekst), Službeni glasnik grada Zagreba, br. 6/1971, 20.04.1971.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Dok Statut iz 1955. ne spominje simbole, onaj iz 1964. ih opisuje, grb u njegovim heraldičkim elementima u boji, bez crvene zvijezde i bez krune iznad štita, te zastava s elementima grba bez štita, sukladno "Bojničićevoj" tradiciji.
I opet se čini da su kolorirane verzije izbjegavane, pa kao i ona prikazana na naslovnici Statuta. Zastave su također, čini se izrađivane s bijelim prikazom grba.
Naime, u drugoj polovici XX. stoljeća dolazi do trenda “osuvremenjivanja” heraldičkih znamenja u skladu sa trendovima razvoja grafičkog dizajna u svijetu uopće. Tako se i zagrebački se grb koristi u pojednostavljenim i stiliziranim varijantama, često kao samo jednobojna silueta grba. Zastave se sada počinju izrađivati industrijski - masovno, ističu se ne samo na zgradama gradske uprave, nego i njezinih poduzeća, postavljaju se kao praznične dekoracije na rasvjetne stupove, viju se na prominentnim mjestima u gradu za vrijeme važnih događanja kao što je Zagrebački velesajam, primjerice na Trgu maršala Tita ili na platou ispred dvorane Lisinski. Svečana gradska zastava bogato izrađena u samo jednom primjerku više ne postoji.
Statut iz 1968. samo spominje da grad ima grb i zastavu (Članak 9.), a da će detalje propisati Skupština grada [Statut, 1968], no već nakon par mjeseci objavljen je ispravak Statuta, koji ponavlja tekst iz Statuta iz 1964. godine uz napomenu da “Upotreba grba i zastave propisuje se odlukom Skupštine grada.” [Ispravak, 1968]
Statut iz 1971. doslovno ponavlja ranije odredbe. [Statut, 1971]


Zagreb, 1975. – 1990.

[Zagreb, 1975. – 1990.]
[Zagreb, 1975. – 1990.]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 30. lipnja 1975.
Opisi grba: Grb grada Zagreba sastoji se od modrog polja u obliku šttia [sic!] U sredini polja na zelenoj uzvisini nalazi se grad s tri kule i otvorenim gradskim vratima. U gornjem dijelu polja s lijeve strane je šestokraka zvijezda, a s desne polumjesec. Grad s kulama i polumjesec su srebrne, a gradska vrata, šestokraka zvijezda i rub štita zelene [sic!] boje. (Čl. 7, Statut, 1975.)
Grb Grada Zagreba sastoji se od modrog polja u obliku štita. U sredini polja na zelenoj uzvisini nalazi se grad s tri kule i otvorenim gradskim vratima. U gornjem dijelu polja s lijeve strane je šestokraka zvijezda, a s desne polumjesec. Grad s kulama i polumjesec su srebrne, a gradska vrata, šestokraka zvijezda i rub štita zlatne boje. (Čl. 6, Statut, 1988.)

Opis zastave: Zastava grada Zagreba modre je boje. U sredini zastave s obje strane nalazi se grb grada Zagreba bez štita. Na zastavi grada nalazi se u gornjem desnom uglu crvena petokraka zvijezda. (Čl. 7, Statut, 1975.) Zastava Grada Zagreba modre je boje. U sredini zastave s obiju strana nalazi se grb Grada Zagreba bez štita. Na zastavi Grada Zagreba nalazi se u gornjem desnom kutu crvena petokraka zvijezda. (Čl. 6, Statut, 1988.)
Napuštena: 1990.
Izvori: Statut grada Zagreba, 30.06.1975, Sl. glasnik grada Zagreba, br. 12/1975, 10.07.1975.
(Odluka o upotrebi grba, zastave i pečata Grada Zagreba, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 13/1976)
(Statut Grada Zagreba, Sl. glasnik grada Zagreba, br. 7/1982)
Statut Grada Zagreba (pročišćeni tekst), Sl. glasnik grada Zagreba, br. 8/1988, 03.03.1988.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Statut iz 1975. godine donosi tekstualno nešto drugačiji, ali sadržajno isti opis grba. No, zastava se mijenja dodavanjem crvene petokrake zvijezde u ugao. Isto se ponavlja u Statutu iz 1982. i konačno 1988. godine. (Navođenje zelene boje elemenata koji bi trebali biti zlatni u tekstu 1975. očiti je tipfeler, ispravljan u kasnijim statutima.) Dakle boja vratnica je sada eksplicitno izražena. Zastava sada dobiva crvenu zvijezdu u uglu, a i dalje se na njoj nalaze elementi grba koji nisu uokvireni štitom.
I ovaj grb se često pojavljuje u jednobojnim prikazima, a zbog svoje jednostavnosti dizajna i danas je popularan. Zastava na koju je dodana zvijezda koristila se samo u vrlo službenim prilikama, primjerice u gradskoj skupštini, a ranije inačice zastava bez zvijezde su se i dalje koristile općenito, pa čak i kad bi bile izrađivane nove zastave (da li zbog inercije i neznanja proizvođača i/ili naručitelja ili namjernog ignoriranja ovog propisa?) Zastave sa zvijezdom su relativno rijetko isticane na ulicama. Iako to nigdje nije rečeno, ove zastave se najčešće izrađuju tako da su elementi grba prikazani samo bijelom bojom.


Zagreb, 1975. – 1990. inačice

[Zagreb, 1975. – 1990. inačice] [Inačica] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Zagreb, 1975. – 1990. inačice]
Prihvaćena: 30. lipnja 1975.
Napuštena: 1990.
Izvori: *, Univerzijada ’87, Zagreb, Jugoslavija, Izvršni komitet Univerzijade, Zagreb, 1988.
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Često su korištene različite umjetničke izvedbe prikaza grba. Ovdje su prikazane neke koje su upotrebljavane u gradskoj skupštini.


Dubrava, 196x. – 1992.

Bez zastave. [Dubrava, 196x. – 1992.]
Prihvaćena: 1985.
Dizajn: Pero Čimbur, Zagreb
Napuštena: de facto 1990.
Izvor: Pero Čimbur: "Natjecanje za grb", Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Grb zagrebačke općine Dubrava prikazivao je u plavo obrubljenom bijelom štitu striliziranu plavu ružu sastavljenu od shematiziranog prikaza suvremenog peterokutnog naselja, s 21 pravokutnim elementom simbolizirajući 21 mjesnu zajednicu općine, u njegovom središtu crveni peterokut sadrži bijeli natpis "19.X" (dan općine, u sjećanje na 5. zemaljsku konferenciju KPJ 1940.) a na vrhu je crvena petokraka zavijezda te u dnu slovo V (također se odnosi na Petu zemaljsku). Štit na vrhu završava u obliku tri bijele kule, i tako je simbolički povezan s grbom grada Zagreba. Zastava nije usvojena, te je korištena tadašnja zastava grada Zagreba. Grb je dizajnirao Petar Čimbur, dizajner i novinar iz Zagreba, koji je u 1970-im i 80-im dizajnirao desetak općinskih grbova u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, među kojima i još nekoliko zagrebačkih općina.


Susedgrad, 196x. – 1992.

Bez zastave. [Susedgrad, 196x. – 1992.]
Prihvaćena: 1983.
Dizajn: Pero Čimbur, Zagreb
Napuštena: de facto 1990.
Izvor: Pero Čimbur: "Natjecanje za grb", Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Grb općine Susedgrad prikazivao je u plavom štitu ruševine kule na zelenom brijegu iz koje kružno izlaze crvene munje okružene plavim zupčanikom te na vrhu crvena petokraka zvijezda. U dnu je preko brijega ispisano ime općine, a štit je obrubljen srebrno. Kula predstavlja ruševine starog grada Susedgrada u podnožju kojeg se razvilo moderno naselje Podsused, munje simboliziraju električnu, a zupčanik drugu industriju koja je inicirala razvoj moderne općine. Zastava nije usvojena, te je korištena zastava grada Zagreba.


Trešnjevka, 196x. – 1992.

Bez zastave. [Trešnjevka, 196x. – 1992.]
Prihvaćena: 1985.
Dizajn: Pero Čimbur, Zagreb
Napuštena: de facto 1990.
Izvor: Pero Čimbur: "Natjecanje za grb", Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Grb općine Trešnjevka prikazivao je zupčanik u koji su ukomponirane tri kule iz zagrebačkog grba, te crvenu revolucionarnu zastavu, budući da je Trešnjevka kao radničko predgrađe bila jezgra revolucionarnog pokreta u Zagrebu. U zaglavlju grba ispisano je ime općine. Zastava nije usvojena, te je korištena zastava grada Zagreba.


Zagreb, 1992. – 1999.

[Zagreb, 1992. – 1999.] [Rekonstrukcija] [Inačica] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Zagreb, 1992. – 1999.]
[Zagreb, 1992. – 1999.]
Prihvaćena: 12. studenog 1992.     Odobrena: Ne, ali unatoč tome ranije u uporabi.
Izvori: Statutarna odluka o grbu i zastavi Grada Zagreba, 12.11.1992, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 17/1992, 12.11.1992.
Odluka o osnutku i imenovanju Komisije za provođenje natječaja za likovno oblikovanje grba Grada Zagreba, 28.09.1993, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 19/1993, 28.09.1993.
Privremeni statut Grada Zagreba, 15.04.1993, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/1993, 26.04.1993.
Premerl, N. Vodič Muzeja grada Zagreba, MGZ, Zagreb, 2002.
MGZ Inv. br. 5366
Heimer, Ž. The Flags of Zagreb, XXII International Congress of Vexillology, FlagBerlin 2007

Odluka iz 1992. opisuje grb kao i ranije, a zastava je sad opisana bez crvene zvijezde. Likovno rješenje izgleda grba i zastave nije propisano, odnosno određeno je da će se propisati naknadnom odlukom.
Dana 15. travnja 1993. godine usvojen je Privremeni statut Grada Zagreba kojim se zamjenjuje grb određen Statutom iz 1988. godine. [Privremeni statut, 1993]. Članak 4. određuje da grb “ima oblik štita modre boje. Na polju štita nalazi se zidinama utvrđen grad s tri kule i gradskim vratima. U gornjem dijelu polja s lijeve je strane mladi mjesec, a s desne strane osmokraka [sic!] zvijezda. Gradske zidine, kule i mladi mjesec su srebrne, a osmokraka zvijezda zlatne je boje. Brijeg ispod kule zelene je boje.” Nadalje određuje da je zastava “modre boje. U sredini zastave na obje strane nalazi se grb Grada Zagreba.”
Ovaj statut očito je izrađen na brzinu i sadrži više nekonzistentnosti. Nije poznato da li je grb takvog opisa ikada izrađen, a sigurno je da su se obilno nastavile koristiti ranije inačice grbova (bez crvene zvijezde). Godine 1992. Grad Zagreb je poklonio je svoju, navodno, službenu zastavu za zbirku MGZ, no ta zastava, koja je trenutno u stalnom postavu Muzeja ne odgovara ni odredbama iz 1993. godine, a niti jednoj od prethodnih odluka – grb u toj zastavi bijeli je prikaz Bojničićevog grba iz 1896. godine, zajedno s obrubom štita i zidanom krunom – a najočitija razlika je da je zvijezda u grbu, naravno, šestokraka, a ne osmokraka kao što je 1993. propisano. Sve ove nepravilnosti konačno su riješene usvajanjem Statuta 1999. godine.



[Prethodna stranica: Međimurska županija - općine][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: City of Zagreb][Slijedeća stranica: Mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2018 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.