[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 16. dio (Šal-Šma)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 17 (Šma-Trz)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 18. dio (Trž-Vod)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 18. studenog 1996.
Posljednja promjena: 31. prosinca 2007.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Slovenija - općine, 17. dio (Šma-Trz)


Tumač:
° općine ustrojene prije 1990-ih
* općine ustrojene 1995.
+ općine ustrojene 1998.
++ općine ustrojene 2002.
M gradske općine od 1998.


Vidi još:

Šmarješke Toplice

[Šmarješke Toplice] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Šmarješke Toplice]
[Šmarješke Toplice]
Prihvaćena: 26. lipnja 2007.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Šmarješke Toplice, 26.6.2007, Uradni list RS št. 60/2007, 6. 7. 2007.

Grb Šmarjeških Toplica je razdijeljen zeleno i plavo preko svega tanki srebrni križ u sredini kojeg se nalazi zlatni vrč. Zastava je tzv. "grbovna zastava" jednakog dizajna kao i grb, ali u pravokutnoj formi. Postoji i okomita zastava u kojoj su elementi primjereno zakrenuti.

Općina Šmarješke Toplice osnovana je 2006. godine izdvajanjem iz općine Novo mesto.



Šmartno ob Paki

[Šmartno ob Paki] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Šmartno ob Paki]
[Šmartno ob Paki]
Prihvaćena: 28. listopada 1996.
Izvor: Občina Šmartno ob Paki http://www.rr-vel.si/smartno/ 21. 03. 2000.
http://www.rr-vel.si/turista/owa/tzs_novice_podrobno_2000?idn=222&jez=1 10.12.2004.
Občina Šmartno ob Paki http://www.smartnoobpaki.si/obcina/ 11.12.2004.
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, p. 282

Grb Šmartnog je koso razdijeljen u plavo i crveno i preko svega srebrna guska u letu na lijevo (heraldički). Zastava je okomito razdijeljena plavo-bijelo-plava s grbom u sredini.



Šmartno pri Litiji

[Šmartno pri Litiji] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Šmartno pri Litiji]
[Šmartno pri Litiji]
Prihvaćena: 24. veljače 2005.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Šmartno pri Litiji, 24.02.2005. Uradni list RS, št. 31/2005, 25.03.2005.

Grb Šmartnog pri Litiji je raskoljen crno i crveno i preko svega srebrni prikaz Sv. Martina koji dijeli svoj ogrtač s prosjakom. Prikaz je preuzet s pročelja lokalne crkve. Zastava je crvena s crnom prugom uz koplje i ikonom pored nje. Okomita inačica ima crnu prugu uz odnji rub i ikonu također pomaknutu prema dnu. Crna polja u simbolima referenca su na povijesne rundike ugljena u tom području.



Šoštanj

[Šoštanj] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Šoštanj]
[Šoštanj]
Prihvaćena: 20. travnja 1995.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Šoštanj, 20.04.1995, Uradni list občine Šoštanj, 1995
Odlok o spremembah in dopolnitvah Odloka o grbu in zastavi Občine Šoštanj, 17.09.2001, Uradni list Občine Šoštanj, št. 06/2001, 19.09.2001.
Občina Šoštanj http://www.sostanj.si 07. 02. 2001.

Grb Šoštnja je raskoljen desno u zlatnom polovljeni crni orao crvenog kljuna, jezika i kandži, i lijevo u srebrnom na zelenom brijegu tri crvena srcolika kamena na hrpi, jedan na dva. Zastava je prvenstveno namijenjena za okomito isticanje: okomito raskoljena crvena i bijela s grbom postavljanim u donjem dijelu gornje polovice zastave. Pri vodoravnom isticanju, grb je u sredini zastave.



Štore

[Štore]
[Štore]
[Okomita] 2:5~ [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: oko 1995. ?
Izvor: Občina Štore http://www.sigov.si/uecelje/store.htm 11.10.1999.
Author's photographs from Štore, 04.07.2002.

Grb Štora je zlatni štit u kojem je plava podvučena rimska brojka VI. iznad dva ukrštena čekića. Zastava ima plavu trećinu uz koplje i dvije zelene trećine na slobodnom kraju u sredini kojega se nalazi grb. Broj šest podsjeća na 6. stoljeće kada su Štore naseljene kao rudarsko središte.



Tabor

[Tabor] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Tabor]
[Tabor]
Prihvaćena: 5. lipnja 2000.
Izvor: Občina Tabor http://www.geocities.com/obcina_tabor 17.04.2001.
Odlok o istovetnosti simbolih občine Tabor, 5. 6. 2000, Uradni list RS, št. 64/2000
Dizajn: Valt Jurečič, Heraldika d.o.o

Grb je na zelenom dnu plavog štita srebrni zid tabora s kruništem, nad kojim lebdi zlatno zvono, nadvišeno srebrnom trakom s crvenim križem po cijeloj dužini. Ime glavnog naseljenog mjesta po kojem je nazvana i općina dolazi od opće imenice tabor koja označava zaštitni obzid. Takve zidine bile su podignute oko crkve Sv. Jurja kao zaštita od turskih prodora. Tada je lako pročitati simbole u grbu - zidine oko crkve Sv. Jurja - crveni križ na bijelom polju je poznat kao Jurjev križ. Zastava je plava u uobičajenom razmjeru za slovenske općine 2:5 s dvije okomite bijele trake te u srednjem plavom kvadratnom polju sa zvonom i Jurjevom trakom iz grba.

Općina Tabor izdvojila se 1998. godine iz općine Žalec, i nema veze s ranijom općinom Tabor koja od 1995. zajedno s okolnim općinama formira (gradsku) općinu Maribor.



Tišina

[Tišina] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Tišina]
[Tišina]
Prihvaćena: 24. studenog 2000.
Izvor: Odlok o istovetnostnih simbolih Občine Tišina, 24.11.2000, Uradni list RS, št. 2/01.
Dizajn: Valt Jurečič, Heraldika d.o.o

Grb je vodoravno razdijeljen valovitim rezom gore u zlatnom polju tri zelena kestenova lista i dolje u zelenom dva zlatna žitna klasa ukrštena poput vijenca. Zastava je žuta s središnjom zelenom prugom koja se prekida u sredini tako tvoreći centralno kvadratno žuto polje u koje se nalaze tri zelena kestenova lista.



Tolmin

[Tolmin] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Tolmin]
Prihvaćena: 28. siječnja 1982.
Izvor: Statut Občine Tolmin, 28. 01. 1982, 2/10.02.82; prema:
Banderas municipales de Eslovenia, Banderas no. 58, marzo 1996. Sociedad Española de Vexilología
Statut Občine Tolmin, 10. 03. 1999.
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, pp. 290-291

Grb Tolmina podsjeća na seljačku bunu iz 1713. godine koja je ispisana u takozvanom poljskom štitu. Grb je u crvenom polju crne zidine iz kojih izlazi zlatni plamen, u dnu plavi vijugavi potok i srebrno seljačko oruđe. Zastava je svjetloplavo-zelena s grbom u uglu. Razmjer zastave nije službeno propisan, ali je praksi odgovara razmjeru 1:2.
Među prirodne znamenitosti općine spadaju i Tolminska korita koja se danas zovu i Dantejeva jama (prema Danteu Allghieriju) za koje se smatra da su bili izvor inspiracije znamenitom pjesniku za njegov opis pakla. Slučajno ili ne, grb zaista podsjeća i na prikaz pakla...


Tolmin, 1982.

[Tolmin, 1982.] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Tolmin, 1982.]
Prihvaćena: 28. siječnja 1982.

Varijacije grba i zastave korištene ranije razlikuju se ponešto u obliku štita i nijansi plave. I danas se koriste i drugi ponešto različiti prikazi grba i zastave, primjerice s plamenom koji je crven, a samo obrubljen zlatno i korištenjem obične plave boje.



Trbovlje

[Trbovlje] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Trbovlje]
[Trbovlje]
Prihvaćena: 27. svibnja 1996.
Izvor: Razglednica, Tisak: Delo - Tiskarna, Ljubljana, bez datuma (1992.?)
TV Slovenija 1, 17.05.2002.
Odlok o grbu in zastavi Občine Trbovlje, 27.05.1996, Uradni vestnik Zasavja, št. 9 / 1996 in: Register predpisov Slovenije http://zakonodaja.gov.si 10.10.2002.
Roger Gogala: Tisočletna govorica zastav, Ljubljana, Forum 7, 2002.

Grb prikazuje simbolično rudarsku industriju. Razdijeljen je vodoravno, gore u svjetloplavom polju crna silueta industrijskih dimnjaka, dok je donje polje zeleno, a preko svega crni rudarski vagon.
Zastava je vješto oblikovana na osnovu grba. Plava, crna i zelena pruga po širini se odnose kao sedam, jedan, četiri. Hrpa ugljena 6 je jedinica duga i dvije jedinice visoka, koliko iznosi i udaljenost od hrpe do slobodnog kraja.


Trbovlje, 198x. – 199x.

Bez zastave. [Trbovlje, 198x. – 199x.]
Prihvaćena: oko 1980. ?
Izvor: Peter Zalokar: "Slovenija, ali te poznam? Moja dežela", Ljubljana, 1990

Originalno usvojeni grb prikazuje industriju i revolucionarnu prošlost.



Trebnje

[Trebnje]
[Trebnje]
[Okomita] [Povijesna] 1:2~ [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: ?
Izvor: Razglednica, Tisak: Delo - Tiskarna, Ljubljana, bez datuma (1992.?)
Občina Trebnje http://www.trebnje.si 24. 03. 2000.
korespondencija s Občinom Trebnje, 20.04.2004
Fotografije zastava na spomeniku 15° meridijana, Občina Trebnje http://www.trebnje.si 04. 02. 2006.
"Glasilo občanov", Maj 2005, http://www.trebnje.si/images/uploaded/File/GlasiloObcanov/2006_05_Obcan.pdf

Tradicionalni grb Trebnja je Naizmjenično plavo i zeleno razdijeljeno vodoravno, vodoravno valovito i kolcem, te preko svega zlatni sjedeći lav gleda na lijevo. Ovaj grb se izbjegava koristiti i općina je započela proces prihvaćanja novih simbola 1997. godine, no do danas ništa nije usvojeno. Ipak, kada je potrebno koristi se ovaj rgba, a kada je potrebno prikazati zastavu koristi se bijela zastava s tim grbom u sredini - zabilježena je u upotrebi i kao stolna zastavica i kao prava velika zastava na jarbolu.


Trebnje, prijedlog 1997.

[Trebnje, prijedlog 1997.] [Prijedlog] 2:3 [Trebnje, prijedlog 1997.]
Izvor: Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, pp. 293-294
Dizajn: Bogdan Breznik

Originalni prijedlog trebnjskog grba razmatran je 1997. godine: raskoljen desno u zelenom zlatni grifon s crvenim jezikom i kandžama i lijevo u zlatnom crno saće. Ovome je ubrzo dodana i raskoljena srebrno-zelena piramida koja predstavlja protutenkovske zapreke korištene u Ratu za nezavisnost 1991. godine i crveno pero koje simbolizira lokalne pisce. Saće predstavlja dugu tradiciju pčelarstva u ovom kraju, a zlatni je grifon u zelenom preuzet iz grba Heme, lokalne gospodarice iz 11. stoljeća. Predložena je zastava zeleno-žuta s grbom u sredini.



Trnovska vas

[Trnovska vas] [Normal] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Trnovska vas]
[Trnovska vas]
Prihvaćena: 27. svibnja 1999.
Izvor: http://www.trnovska-vas.si 20.02.2002
Odlok o uporabi grba in zastave občine Trnovska vas, 27. 05. 1999, Uradni vestnik Tednika, št. 6/1999, 10.06.1999. http://www.lex-localis.info 07.09.2005.

Grb je vodoravno razdijeljen u zlatno s dva ukrštena močvarna tulipana i ljubičasto sa zlatnim grozdom. Srebrni obrub oko štita nije obavezan. Zastava je žuta s grbom u sredini, primjereno postavljenim za vodoravno ili okomito isticanje zastave.



Trzin

[Trzin] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Trzin]
Prihvaćena: 6. ožujka 2000.
Izvor: Trzin http://mojaslo.pfmb.uni-mb.si/predstavitve/trzin/podatki.htm 11.06.2002
Odlok o grbu in zastavi Občine Trzin, 06. 03. 2000, www.obcina-trzin.si, 18.04.2004

Cvijet u grbu naziva se žerjavček ili cvijet močvarnog tulipana (Fritillaria meleagris L., Slov. močvirska logavica/močvirski tulipan). Prikazan je u zlatnom štitu s pet tamnocrvenih latica sa srebrnim točkicama i s crnim tučkom i prašnicima, te s pet zelenih listova. Ovaj cvijet se može naći i na grbovima i zastavama Brezovice i Iga. Zastava je tamnocrvena i zlatno-žuta dvobojnica s grbom u sredini.



[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 16. dio (Šal-Šma)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 17 (Šma-Trz)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 18. dio (Trž-Vod)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2007 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.