[Prethodna stranica: SHS / Jugoslavija, 1918. - 1941.][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, 1919 - 1929 / Kingdom of Yugoslavia, 1929 - 1941][Slijedeća stranica: Kraljevina Jugoslavija, Zakon iz 1937.]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2001.
Posljednja promjena: 12. siječnja 2017.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, 1919. - 1929. / Kraljevina Jugoslavija, 1929. - 1941.


Trgovačka zastava uspostavljena j 1919. notifikacijom stranih država o njezinoj uporabi. Zastave koje su se koristile u ratnoj i trgovačkoj mornarice usvojene su 1922. godine, a neke su utvrđene i kasnijim propisima.
Osim zakonskih propisa navedenih u izvorima dolje, uporabu i zaštitu zastava i određene signalne zastave reguliraju i:
Pravilnik o policiji koji važi za plovidbu na Dunavu od Ulma do Braile kao i na internacionalizovanoj dunavskoj mreži, 06.11.1926, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 06.08.1927, br. 175-L/1927.
Pravilnik o policiji, veljaven za plovitev na Dunavu od Ulma do Braile in na internacionaliziranem dunavskem omrežju, 06.11.1926, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 105/1927, 12.10.1927, str. 709.
Zakon o konvenciji za zaščito industrijske svojine, podpisani v Haagu dne 6. novembra 1925, Konvencija carinske unije z dne 20. marca 1883. za zaščito industrijske svojine, revidirana v Brnxellesu dne 14. decembra 1900., v Washingtonu dne 2. junija 1911. in v Haagu dne 6. novembra 1925., 04.05.1928, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 105/1928, 08.11.1928, str. 717 (Službene Novine kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 26.09.1928, br. 223-LXXII/1928.)
Čl. 15, Zakon o zaštti javne bezbednosti i poretka u državi, 06.01.1929, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 6/1929, 06.01.1929.
Zakon o zaščiti javne varnosti in reda v državi, 06.01.1929, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 5/1929, 17.01.1929, str. 30.
Čl. 99, Krivični zakonik za Kraljevinu Srba, Hrvataa i Slovenaca, 27.01.1929, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 09.02.1929, br. 33-XVI/1929.
Kazenski zakonik za kraljevino Srbov, Hrvatov in Slovencev, 27.01.1929, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 74/1929, str. 577.
Čl. 4 i 142, Zakon o ustrojstvu vojske i mornarice, 06.09.1929, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 222-LXXXIX/1929, 23.09.1929.
Zakon o ustroju vojske in mornarice, 06.09.1929, Uradni list deželne vlade za Slovenijo, št. 42/1930, 22.03.1930, str. 537.
Čl. 29, Zakon o nazivu i podeli Kraljevine na upravna područja, 03.10.1929, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 232/1929, 04.10.1929. i br. 233-XCVI/1929, 05.10.1929.
Zakon o nazivu in razdelitvi kraljevine na upravna območja, 03.10.1929, Uradni list Dravske banovine, št. 100/1929, 09.10.1929.
Čl. 9, Zakon o praznicima, 27.09.1929, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 233-XCVI, 05.10.1929.
Zakon o praznikih, 27.09.1929, Uradni list Dravske banovine, št. 100/1929, 09.10.1929.
Čl. 165, Vojni krivični zakonik Kraljevine Jugoslavije, 11.02.1930, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 43-XV/1930, 24.02.1930.
Vojaški kazenski zakonik kraljevine Jugoslavije, 11.02.1930, Uradni list deželne vlade za Slovenijo, št. 56/1930, 29.04.1930.
Ukaz o darivanju novih zastava pešadijskim i konjičkim pukovima i Komandi žandarmerije, 06.09.1930, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 203, 06.09.1930.
Zakon o izročitvi novih zastav pešadijskim in konjeniškim polkom in komandi žandarmerije, 06.09.1930, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 26/1930, 19.09.1930, str. 359.
Čl. 28, Zakon o ženevskoj konvenciji za poboljšanje sudbine ranjenika i bolesnika u vojskama u ratu, 27.06.1929, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 124-XXXVII/1931, 05.06.1931.
Zakon o ženevski konvenciji za izboljšanje usode ranjencev in bolnikov v vojskah za vojne, 27.06.1929, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 81/1931, 19.12.1931, str. 1581.
Naredba VIII. No. 295/7, 11.10.1932, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 83/1932, 19.10.1932, str. 1114.
Saopštenje državnog odbora za sahranu Njegovog Veličansva Kralja Aleksandra I, 10.10.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 235/1934, 11.10.1934.
Žalne svečanosti ob smrti in pogrebu Njegovega Veličanstva, blagopokojnega Viteškega Kralja Aleksandra I. Zedinitelja, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 84/1934, 17.10.1934, str. 825.
Čl. 54, Finansijski zakon za 1939/40 godinu, 25.03.1939, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 74-XXI/1939, 01.04.1939,
Finančni zakon za leto 1939./40., 25.03.1939, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 34/1939, 29.04.1939.
Naredba bana dravske banovine o ohranitvi javnega miru in reda posebno radi varovanja popolne nevtralnosti, 28.09.1939, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 79/1939, 04.10.1939.


Vidi još:

Trgovačka zastava

Trgovačka zastava

[Trgovačka zastava] [Normal] 2:3 [Civilna i državna zastava na kopnu i na moru]
U upotrebi: od oko 1919
Prihvaćena: 17. rujna 1919.
Opisi zastave: Ministarstvo Inostranih Dela notifikovalo je stranim vlastima da naša rečna i pomorska zastava ista kao i državna, dakle, plava, bela i crvena; boje vodoravno - položene, jednako široke, razmer visine prema širini 1-1½. (Naredba, 1919.)
Ministrstvo za zunanje zadeve je notificiralo tujim vlastem, da je naša rečna in pomorska zastava ista kakor državna, torej modra, bela in rdeča; barve vodoravno položene, enako široke, razmerje višine proti širini 1 : 1½. (Naredba, 1919.)
Trgovačka zastava ima razmer 1:1,5, a sastoji se iz triju vodoravnih polja, koja su jednake širine. Boje su modro-belo-crvene. (Čl. 2, Zakon, 1922.)
Trgovska zastava ima razmerje 1:1,5 ter je sestavljena iz treh vodoravnih, enako širokih polj modro-belo-rdeče barve. (Čl. 2, Zakon, 1922.)
1. Plovni objekti finansijske kontrole viju zastavu jednaku trgovačkoj i carinski znak. 2. Zastava plovnih objekata ima srazmer 1:1.5, a sastoji se od triju vodoravnih polja, koja su jednake širine. Boje su modro, - belo, - crveno. Zastava se vije na krmi broda. […] 6. Na brodu usidrenom u luci, zastava se vije od 8 časova od zalaska sunca. No u slučaju vrlo jakog vetra ili kiše, ili kad je to potrebno za olakšanje signalizovanja, zastava se može skinuti u svako doba, i to dotle dok se ne stiša vetar ili ne prestane kiša odnosno dok nije prestala potreba za signalizovanje. 7. Brod koji ulazi u luku pre 8 časova ili izlazi iz luke posle zalaska sunca vijaće takođe zastavu, ako se predviđa de će se moći raspoznati. (Čl. 29, Uputstva, 1925.)
1. Plovni objekti finančne kontrole imajo razvito zastavo, enako trgovski, in carinski znak. 2. Zastava plovnih objektov ima razmerje 1:1,5 ter je sestavljena iz treh vodoravnih polj, ki so enako široka. Barve so: modra-bela-rdeča. Zastava je razvita na krmi ladje. […] 6.) Na ladji, usidrani v luki, mora biti zastava razvita od 8. ure do solnčnega zapada. Joda ob jako močnem vetru ali dežju ali kadar je tega treba zaradi lažjega signaliziranja, se sme zastava sneti vsak čas, in sicer, dokler se ne poleže veter ali ne prestane dež ali dokler ni prestala potreba za signaliziranje. 7.) Ladja, ki pride v luko pred 8. uro ali odide iz nje po solnčnem zapadu, ima prav tako razvito zastavo, če se domneva, da jo je mogoče razpoznati. (Čl. 29, Navodila, 1925.)
Zastava koja označuje narodnovst [sic] broda vije (ističe) se na krmi do samog vrha krmenog koplja ili zastavnog šošnjaka; ako nema šošnjaka na vrhu krmene katarke (jarbola). Manji jedreljaci, koji nemaju krmenog koplja ili šošnjaka, mogu vijati (isticati) zastavu i na desnom putu krmene katarke (jarbola). Na mestima određenim za vijalje (isticanje) zastave, kao znaka narodnosti broda, nesme se nikada isticati bilo koja druga zastava ili znak. Zastava kao znak narodnosti broda može biti: 1) Trgovačka zastava (propisana članom 2 Zakona o zastavama od 28-II-1922 g.). 2) Zastava za rezervne pomorske oficire (propisana čl. 3 Zakona o zastavama od 28-II-1922 g.); i 3) Zastava lučke (pristanišne) policije (propisana čl. 4 Zakona o zastavama od 28-II-1922 god.). Razmer ove zastave je 1:1.5. Mogu biti pet veličina, i to: 2.78 m. × 4.17 m.; - 2.5 m. × 3.75 m. - 1.40 m. × 2.10 m. - 0.80 m. × 1.20 m. i 0.46 m. × 0.69 m. (ova poslednja za čamce). (Čl. 1, Pravilnik, 1934.)
Zastava, ki označa ladijsko narodnost, se razvija na krmi do vrha krmnega droga ali zastavnega jadra, će pa le-tega ni, na vrhu krmnega jadrnika (jambora). Manjše jadrnice, ki nimajo krmnega droga ali zastavnega jadra, smejo imeti zastavo razvito na desni lestvici krmnega jadrnika (jambora). Na mestih, določenih za razvijanje zastave kot znaka ladijske narodnosti, ne sme biti razvita nobena, druga zastava .ali znak. Zastava kot znak ladijske narodnosti je lahko: 1. trgovska zastava (predpisana s členom 2. zakona o zastavah z dne 28. februarja 1922); 2. zastava za rezervne pomorske častnike (predpisana s členom 3. zakona o zastavah z dne 28. februarja 1922); 3. zastava luške (pristaniške) policije (predpisana s členom 4. zakona o zastavah z dne 28. februarja 1922). Razmerje te zastave je 1:1.5. Velikosti so lahko petere, in to: 2.78 m × 4.17.m - 2.5 m × 3.75 m - 1.40 m × 2.10 m - 0.80 m × 1.20 m in 0.46 m × 0.69 m (poslednja za čolne). (Čl. 1, Pravilnik, 1934.)
Trgovačku zastavu viju (ističu), na moru, rekama, kanalima i jezerima jugoslovenski brodovi državni, trgovački i privatni, njihovi čamci i ostali plovni objekti koji, po postojećim propisima, imaju pravo vijati trgovačku zastavu. (Čl. 2, Pravlnik, 1934.)
Trgovsko zastavo imajo razvito na morju, rehah, kanalih in jezerih jugoslovanske državne, trgovske in privatne ladje, njihovi čolni in ostali plovni objekti, ki imajo po veljavnih predpisih pravico imeti razvito trgovsko zastavo. (Čl. 2, Pravlnik, 1934.)
Jugoslovenski brodovi za vreme vožnje moraju vijati (isticati) zastavu od izlaska do zalaska sunca, i to: I. Na moru: 1) U našim teritorijalnim vodama; 2) na vidiku brodova Kr. mornarice i stranih ratnih brodova, kad se ovi poslednji nalaze u svojim teritorijalnim vodama. 3) na vidiku stranih forova i drugih obalnih utvrđenja ili utvrđenih luka; 4) kad nameravaju u stranim terItorijalnim vodama ili na otvorenom moru stupiti u ma kakvu vezu sa drugim brodovima ilI semaforima; 5) na otvorenom moru (van teritorijalnih voda) na vidiku ratnih brodova, ako ovi viju zastavu. II. Na rekama, kanalima i jezerima: Za celo vreme vožnje od izlaska do zalaska sunca. (Čl. 7, Pravilnik, 1934.)
Jugoslovanske ladje morajo med vožnjo imeti razvito zastavo od sončnega, vzhoda do sončnega zahoda, in to: I. Na morju: 1. V naših pribrežnih (teritorialnih) vodah. 2. na vidiku ladij kr. mornarice in tujih vojnih ladij, kadar se te nahajajo v svojih pribrežnih vodah; 3. na vidiku tujih fortov in drugih obrežnih utrdb ali utrjenih Iuk; 4. kadar hočejo v tujih pribrežnih vodah ali na otprtem morju stopiti v kakršnokoli zvezo z drugimi ladjami ali semaforji; 5. na odprtem morju (zunaj pribrežnih voda) na vidiku vojnih ladij, če imajo te zastavo razvito. II. Na rekah, kanalih in jezerih: Ves čas vožnje od sončnega vzhoda do sončnega zahoda. (Čl. 7, Pravilnik, 1934.)

Izvori: Naredba ministarstva za promet o rečnoj i pomorskoj zastavi Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 17.09.1919, Službene novine Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 96/1919, 20.09.1919. str. 4.
Naredba ministrstva za promet o rečni in pomorski zastavi kraljestva Srbov, Hrvatov in Slovencev, 17.09.1919, Uradni list deželne vlade za Slovenijo, št. 152/1919, 26.09.1919, str. 555.
Privremena uredba o kapetanijama pristaništa, 16.02.1921, Službene novine kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 57/1921, 14.03.1921, str. 1.
Začasna uredba o pristaniških kapetanijah, 16.02.1921, Uradni list deželne vlade za Slovenijo, št. 36/1921, 07.04.1921, p. 191.
Ustav Kraljevne Srba, Hrvata i Slovenaca, 28.06.1921, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 142A, 28.06.1921.
Ustava kraljevine Srbov, Hrvatov in Slovencev, 28.06.1921, Uradni list deželne vlade za Slovenijo, št. 87/1921, 27.07.1921, str. 423.
Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Uputstva za organe financijske kontrole o službi na moru, 24.12.1924, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 17.02.1925., br. 35-VII/1925.
Navodila za organe finančne kontrole o službi na morju, 24.12.1924, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 27/1925, 14.03.1925. str. 141.
Pravilnik o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.05.1934, br. 111-XXVIII/1934.)
Pravilnik o razvijanju zastav na državnih, trgovskih in privatnih ladjah kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
Dopuna pravilnika o vijanju zastava na brodovima, 05.01.1935, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 14-II/1935, 18.01.1935.
Dopolnitev pravilnika o razvijanju zastav na ladjah, 05.01.1935, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova, Kraljevska mornarica, Štamparija Kraljevske mornarice, 1937.
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Zastava trgovačke mornarice jednostavna je nacionalna trobojnica plavo-bijelo-crvena u razmjeru 2:3, jednaka nacionalnoj zastavi. To je najvažnija pomorska zastava koja se naziva i krmena zastava, a ističe se na stražnjem dijelu broda kao znak njegove nacionalne pripadnosti. Neki brodovi su pak imali pravo na posebne krmene zastave (ratna mornarica, pričuvni časnici, lučke vlasti). Krmena se zastava (trgovačka ili jedna od posebnih) isticala na krmi, na vrhu krmenog koplja ili na zastavnom jedru, a ako to nije bilo moguće, na vrhu krmenog jarbola. Manje jedrilice mogle su ga isticati i na desnoj strani križnika krmenog jarbola. Trgovačka zastava je bila propisana za sve državne, trgovačke ili privatne brodove, njihove čamce i za ostala plovila na morima, rijekama, kanalima i jezerima koji imaju pravo isticati zastavu nacionalne priadnosti.

Vrijedi zabilježiti ranije propise koje pravilnik iz 1934. ukida:
- naredba bivšeg austrijskog Ministarstva trgovine od 12.05.1886. (drž. zak. br. 71)
- naredba bivšeg austrijskog Ministarstva trgovine od 19.08.1910. br. 23.395 (drž. zak. br. 152)
- naredba bivšeg austrijskog Ministarstva financija od 09.12.1896. (drž. zak. br. 233)
- okružnica bivšege Pomorske uprave u Bakru br. 880 od 05.09.1919.
- okružnica bivšege Pomorske uprave u Bakru br. Res. 26-1922 od 22.11.1922.
- okružnica bivšege Pomorske uprave u Bakru br. Res. 30-1923 od 21.07.1923.
- okružnica Direkcije pomorskog prometa br. Pov. 532-30 od 08.11.1930.
- okružnica Direkcije pomorskog prometa br. 3017-31 od 21.04.1931.
- okrožnica Direkcije pomorskog prometa br. 11.023-31 od 27.05.1931.
- do tada važeće odredbe čl. 29 do 34. Uputstvaa za organe financijske kontrole o službi na moru (Službene novine, br. 35-VII od 17.02.1925. i 4. stavak čl. 5. Carinsko-pomorskog pravilnika (Službene novine, br. 117-XXIV od 27.05.1925)
Dopuna pravilnika iz 1935. širi odgovornost za provođenje odredbi pravilnika, koje su prvotno dane "lučnim upravama u Kraljevini, a u inozemstvu kraljevskim veleposlanstvima i konzulatima", sada i na "najviši po činu kapetan broda ili zapovjednik sastava kralejvske mornarice, koji se nađe u luci" ako ovih drugih ne bude.



Ratna pomorska zastava

Ratna zastava

[Ratna pomorska zastava] [Normal] 2:3 [Ratna pomorska zastava]
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Ratna zastava ima razmer 1:1,5, a sastoji se iz triju vodoravnih polja, koja su jednake širine. Boje su modro-belo-crvene. Na 1/3 dužine zastave od unutranje ivice nalazi se državni grb sa krunom. Visina grba i krune (bez jabučice i krsta) je polovina širine zastave. (Čl. 1, Zakon, 1921.)
Vojna zastava ima razmerje 1:1,5 ter je sestavljena iz treh vodoravnih, enako širokih polj modro-belo-rdeče barve. Na tretjini dolžine od notranjega robu ima zastava državni grb s krono. Grb in krona (brez jabolka in križa) sta pol toliko visoka, kolikor je zastava široka. (Čl. 1, Zakon, 1921.)
[…] Vojna ladja nosi vojno zastavo kraljevine, […] (Čl. 148, Zakon, 1923.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Zakon o ustroju vojske in mornarice, 19.07.1923, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 96/1923, 17.10.1923, str. 597. (Službene novine kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, št. 203-X, 06.09.1923.)
D. Acović: Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova iz 1937. g., Glasnik SHD, Godina V, broj 8, August 2001. pp. 5-6.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Ratna pomorska zastava je nacionalna trobojnica s državnim grbom postavljenim uz koplje. Okomita os grba nalazi se na trećini dužine zastave, a visina grba, bez jabuke i križa na kruni, je pola širine zastave.



Pričuvni pomorski časnik

Zastava za rezervne pomorske oficire

[Pričuvni pomorski časnik] [Alternacija] 2:3 [Civilna pomorska zastava]
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Zastava za rezervne pomorske oficire jednaka je trgovačkoj zastavi. U modrom polju do unutarnjeg ruba nalazi se užetom nadvijeno belo sidro nadviseno kraljevskom krunom žute boje. Udaljenost krune od unutarnjeg ruba zastave jednaka je njenoj širini, a ova je ⅓ širine modrog polja. (Čl. 3, Zakon, 1922.)
Zastava za rezervne pomorske častnike je enaka trgovski zastavi. V modrem polju do notranjega robu ima z vrvjo navito belo sidro, nad katerim visi kraljevska krona rumene barve. Razdalja krone od notranjega robu zastave je enaka njeni širini, ta pa meri tretjino tega, kolikor je modro polje široko. (Čl. 3, Zakon, 1922.)
Zastavu za rezervne pomorske oficire viju (ističu) oni pomorsko-trgovački brodovi, kojima zapoveda jedan rezervni pomorski oficir i koji ima dekret o pravu vijanja ove zastave za dotični brod. (Čl. 3, Pravilnik, 1934.)
Zastavo za rezervne pomorske častnike imajo razvito tiste pomorsko-trgovske ladje, katerim poveljuje rezervni pomorski častnik, ki ima za dotično ladjo dekret o pravici imeti to zastavo razvito. (Čl. 3, Pravilnik, 1934.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Pravilnik o postizanju dozvole i vijanju zastave za rezervne pomorske oficire na trgovačkim brodovima na moru, 03.08.1929, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 202-LXXIX/1929, 30.08.1929.
Pravilnik o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.05.1934, br. 111-XXVIII/1934.)
Pravilnik o razvijanju zastav na državnih, trgovskih in privatnih ladjah kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
Uputstva za izvršenje i primenu odredaba Pravilnika o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 27.10.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.11.1934, br. 265-LXIX/1934.)
Dopuna pravilnika o vijanju zastava na brodovima, 05.01.1935, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 14-II/1935, 18.01.1935.
Dopolnitev pravilnika o razvijanju zastav na ladjah, 05.01.1935, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
Dopuna pravilnika o postizanju dozvole i vijanju zastave za rezervne pomorske oficire na trgovačkim brodovima na moru, 30.03.1939, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 84-XXIV/1939, 15.04.1939.

Zastava koja se mogla odobriti za vijanje na krmi brodovima kojima zapovijeda pričuvni pomorski časnik i koji su ispunjavali određene uvjete, nacionalna je trobojnica na kojoj je u plavoj pruzi uz koplje postavljeno bijelo sidro s užetom nadvišeno žutom kraljevskom krunom. Kasniji izvori prikazuju zastavu sa tim amblemom posve žutim, što je moguće izmijenjeno da bi se pojednostavila proizvodnja.
Ovu zastava smjeli se isticati umjesto trgovačke zastave na krmi samo časnici koji su na svoje za to dobili posebnu dozvolu (dekret) Ministartsva vojske i mornarice, dok su zapovijedali trgovačkim brodovima koji su se nalazili na popisu brodova kojima je to dozvoljeno. Popis brodova vodilo je Ravnateljstvo pomorskog prometa, u usradnji s Ministarstvom vojske i mornarice.
Dopunama iz 1939. omogućilo se uključivanje u popis brodova koji mogu vijati ovu zastavu državnih školskih brodova, čak i ukoliko ne uduvoljavaju svim ostalim uvjetima.



Lučka policija

Zastava lučke policije

[Lučka policija] [Alternacija] 2:3 [Državna pomorska zastava]
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Na zgradi, odnosno objektu, na kome se nalazi kancelarija kapetanije, mora biti svakog dana istaknuta državna zastava, a noću plava-svetiljka. (Čl. 4, Privremena uredba, 1921.)
Na poslopju, odnosno objektu, v katerem je pisarna kapetanije, mora biti vsak, dan razobešena državna zastava, ponoči pa modra svetiljka. (Čl. 4, Začasna uredba, 1921.)
Zastava lučke policije jednaka je trgovačkoj zastavi. Na ½ dužine zastave a od unutarnjeg ruba nalaze se u belom polju dva modra sidra unakrst. (Čl. 4, Zakon, 1922.)
Zastava luške policije je enaka trgovski zastavi. Na polovici dolžine, in sicer od notranjega robu, ima v belem polju dve modri sidri navzkriž. (Čl. 4, Zakon, 1922.)
[…] zastavu Lučke Policije viju svi brodovi koje su u službi Pomorske Uprave. (Čl. 12, Zakon, 1922.)
[…] zastavo luške policije imajo razvito vse ladje, ki so v službi pomorske uprave. (Čl. 12, zakon, 1922.)
Zastavu lučke (pristanišne) policije viju (ističu) samo brodovi i čamci, koji su u službi pomorske ili rečne uprave. (Čl, 4, Pravilnik, 1934.)
Zastavo luške (pristaniške) policije imajo razvito samo ladje in čolni, ki so v službi pomorske ali rečne uprave. (Čl, 4, Pravilnik, 1934.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Pravilnik o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.05.1934, br. 111-XXVIII/1934.)
Pravilnik o razvijanju zastav na državnih, trgovskih in privatnih ladjah kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
Uputstva za izvršenje i primenu odredaba Pravilnika o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 27.10.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.11.1934, br. 265-LXIX/1934.)
Dopuna pravilnika o vijanju zastava na brodovima, 05.01.1935, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 14-II/1935, 18.01.1935.
Dopolnitev pravilnika o razvijanju zastav na ladjah, 05.01.1935, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
D. Acović: Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova iz 1937. g., Glasnik SHD, Godina V, broj 8, August 2001. pp. 5-6.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Zastava koju su isticali umjesto trgovačke na krmi brodovi lučke policije nacionalna je trobojnica s dva plava ukrštena sidra na sredini bijele pruge. Zastava isticana na uredima lučke policije na kopnu uobičajena je nacionalna trobojnica.



Pramčana zastava

[Pramčana zastava] [Normal] 2:3
Prihvaćena: 16. veljače 1921.
Opisi zastave: Svi objekti brodarskih preduzeća Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca dužni su u danima svečanosti nositi državnu zastavu i na katarkama (spreda) od izlaska do zalaska sunca. (Čl. 15, Privremna uredba, 1921.)
Vsi objekti brodarskih podjetij kraljevine Srbov, Hrvatov in Slovencev morajo ob slavnostnih dneh nositi državno zastavo tudi na jadrenikih (spredaj) od solnčnega vzhoda do solnčnega zapada. (Čl. 15, Začasna uredba, 1921.)

Izvori: Privremena uredba o kapetanijama pristaništa, 16.02.1921, Službene novine kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 57/1921, 14.03.1921, str. 1.
Začasna uredba o pristaniških kapetanijah, 16.02.1921, Uradni list deželne vlade za Slovenijo, št. 36/1921, 07.04.1921, p. 191.

Ista je zastava propisana 1921. za pramčanu zastavu trgovačkih i državnih brodova.



Carinska pramčana zasava

[Carinska pramčana zasava] [Normal] 4:5
Prihvaćena: 24. prosinca 1924.
Opisi zastave: […] 5. Parobrodi i motorni brodovi finansijske kontrole usidreni u luci viju, sem zastave na krmi broda i carinskog znaka, još i zastavu na kljunu broda u sledećim slučajevima, i to: a. u slučajevima iz tač. 6. pod a [o državnim praznicima i u nedelje i ostale prazničke dane] i pod b, u slučaju stava 2 pod I ovoga člana [u obične dane kada to naredi lučko nadleštvo (poglavarstvo)]. b. kad se u svečanim prilikama moraju vijati zastave male ili velike gale. Zastava koja se vije na kljunu broda ista je kao i zastava na krmi, samo je razmer 1:1.25. (Čl. 29, Uputstva, 1925.)
[…] 5) Parne in motorne ladje finančne kontrole, usidrane v luki, imajo razen zastave na krmi ladje in carinskega znaka razvito še zastavo na kljunu ladje v nastopnih primerih, in sicer a) v primerih, navedenih v točki 6.) pod a) [ob državnih praznikih, ob nedeljah in ostalih praznikih] in b), v primeru odstavka 2.) pod I. tega člena [ob navadnih dneh če to odredi luški urad (poglavarstvo)]; b) kadar morajo biti ob svečanostnih prilikah razvite zastave male ali velike gale. Zastava, ki je razvita na kljunu ladje, je ista kakor zastava na krmi, samo da je razmerje 1:1,25. (Čl. 29, Navodila, 1925.)

Izvori: Uputstva za organe financijske kontrole o službi na moru, 21.12.1924, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 17.02.1925., br. 35-VII/1925.
Navodila za organe finančne kontrole o službi na morju, 24.12.1924, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 27/1925, 14.03.1925. str. 141.

Brodovi carinske službe (parobrodi i motorni čamci) imali su i propisanu pramčanu zastavu za prilike kada je isticanje pramčane zastave uobičajeno, istog izgleda kao i trgovačka zastava, ali je ovdje propisana u razmjeru 4:5.



Ministar vojske i mornarice

Steg ministra vojnog i mornarice

[Ministar vojske i mornarice] [Normal] 1:1
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Steg Ministra Vojnog i Mornarice ima razmer 1:1 (kvadrat), i sastoji se iz triju vodoravnih polja, koja su jednake širine. Boje su modro-belo-crvene. Steg oivičen je sa okvirom širine koja odgovara 33. delu osnovne dužine stega. Gornji i donji deo okvira podeljen je u 33 vertikalnih polja tako, da su krajnja polja modre boje a između njih se ređaju polja belo-crveno-belo-modra i tako dalje. Levi i desni okvir također imaju po 33 horizontalnih polja u kojima su boje tih polja raspoređene na isti način kao i kod gornjeg i donjeg okvira. U uglovima imamo po tri bela polja, jedno modro, jedno cerveno tako da ova polja budu između belih polja a da se sva međusobno sučeljavaju po diagonali kvadrata u uglu okvira. U levom uglu stega na modrom polju nalazi se dvoglavi beli orao sa državnim grbom i krunom. Veličina ovoga znaka zavisi od veličine samoga polja, a odgovara osmorostrukoj širini malih polja okvira. Vertikalna osa orla mora biti udaljena od leve ivice za 4,5 širine malih polja okvira. (Čl. 5, Zakon, 1922.)
Prapor ministra za vojno in mornarnico ima razmerje 1:1. (kvadrat) ter je sestavljen iz treh vodoravnih, enako širokih polj modro-belo-rdeče barve. Prapor je obrobljen z okvirom, katerega širina meri 33. del tega, kolikor znaša osnovna dolžina prapora. Zgornji in spodnji del okvira je razdeljen na 33 navpičnih polj tako, da so krajna polja modre barve, med njimi pa se vrste polja belo-rdeče-belo-modro itd. Levi in desni okvir imata istotako po 33 vodoravnih polj, v katerih so barve teh polj porazvrščene tako kakor pri zgornjem in spodnjem okviru. V oglih so po tri bela polja, eno modro, eno rdeče, tako da so ta polja med belimi polji in da so vsa obrnjena drugo proti drugemu po diagonali kvadrata v oglu okvira. V levem oglu prapora je na modrem polju dvoglavi beli orel z državnim grbom in krono. Velikost tega znaka se ravna po velikosti polja samega, ustreza pa osemkratni širini malih polj v okviru. Navpična os orla mora biti oddaljena od levega robu za 4,5 širine malih polj v okviru. (Čl. 5, Zakon, 1922.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Zastava ministra vojske i mornarice kvadratna je trobojnica s rubom od trobojnih traka i s grbom (bez štita u pozadini) u uglu.



Ministar financija

Steg ministra finansija

[Ministar financija] [Normal] 1:1
Prihvaćena: 24. prosinca 1924.
Opisi zastave: Steg Ministra Finansija ima srazmer 1:1 (kvadrat) i sastoji se iz tri horizontalna polja jednake širine. Boje modro, - belo, - crveno. Steg je opšiven okvirom širine koja odgovara 33 delu njegove osnovne dužine. Gornji i donji deo okvira podeljen je u 33 vertikalna polja tako da su krajnja polja modre boje a između nji se ređaju polja belo-crveno, belo-modro, i t. d. Levi i desni okvir imaju takođe 33 horizontalna polja u kojima su boje raspoređene isto onako kao i kod gornjeg i donjeg okvira. U desnom uglu stega na modrom polju nalaze se bela slova "M. F.", a nad njima državna kruna. Velikčina ove značke (zajedno sa krunom) zavisi od veličine samog polja. (Čl. 31, Uputsvo, 1924.)
Prapor ministra za finance ima razmerje 1 : 1 (kvadrat) ter je sestavljen iz treh vodoravnih polj enake širine. Barve: modra-bela-rdeča. Prapor je obrobljen z okvirom, katerega širina meri 33. del tega, kolikor znaša njegova osnovna dolžina. Zgornji in spodnji del okvira je razdeljen na 33 navpičnih polj tako, da so krajna polja modre barve, nad njimi pa se vrste polja belo-rdeče, belo-modro itd. Levi in desni okvir imata prav tako po 33 vodoravnih polj, v katerih so barve razvrščene tako kakor pri zgornjem in spodnjem okviru. V desnem oglu prapora sta na modrem polju beli črki «M. F.», nad njima pa je državna krona. Velikost te značke (s krono vred) se ravna po velikosti polja samega. (Čl. 31, Navodila, 1924.)

Izvori: Uputstva za organe financijske kontrole o službi na moru, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 17.02.1925., br. 35-VII/1925.
Navodila za organe finančne kontrole o službi na morju, 24.12.1924, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 27/1925, 14.03.1925. str. 141.

Zastava ministra financija kvadratna je trobojnica s rubom od trobojnih traka i u uglu sa znakom koji se sastoji od bijelih inicijala "M. F." navišenih državnom krunom.



Admiral

[Admiral] [De facto] 1:1
Prihvaćena: ?
Izvori: D. Acović: Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova iz 1937. g., Glasnik SHD, Godina V, broj 8, August 2001. pp. 5-6.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)
Vladimir Bošković et al.: "Zastave na ratnim brodovima Kraljevine SHS/Jugoslavije", Paluba forum, www.paluba.info, 25.05.2014-10.03.2016. (last visited 10.01.2017.)

Zastava admirala jednakog je izgleda zastavi kontra-admirala (vidi dalje), ali s bijelim poljem. Ova nije propisana Zakonom iz 1922, a ni nekim drugim propisom, koliko je poznato.
U čin admirala promaknut je 1925. Prica i 1930. Vikerhauzer.



Vice-admiral

[Vice-admiral] [Inačica] [De facto] 1:1 [Vice-admiral] [Vice-admiral]
Prihvaćena: ?
Izvori: D. Acović: Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova iz 1937. g., Glasnik SHD, Godina V, broj 8, August 2001. pp. 5-6.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)
Vladimir Bošković et al.: "Zastave na ratnim brodovima Kraljevine SHS/Jugoslavije", Paluba forum, www.paluba.info, 25.05.2014-10.03.2016. (last visited 10.01.2017.)

Zastava vice-admirala jednakog je izgleda zastavi kontra-admirala (vidi dalje), ali s crvenim poljem. Ova nije propisana Zakonom iz 1922, a ni nekim drugim propisom, koliko je poznato. Prema sačuvanim primjercima, čini se da se koristila već u prvoj polovici 20-ih godina (rješenje s generičkom krunom), a svakao već 1930 (rješenje s plavom popunom pozadine u kruni).
Kontra-admiral Prica je 1923. promaknut u kontra-admirala, 1929. Stanković i 1936. Polić.
S druge strane, Pravilnik iz 1934. poznaje sljedeće počasne zastave: kraljevski standard (na glavnom jarbolu), standard poglavara stranih država (glavni jarbol), trgovačka zastava na glavnom jarbolu kao znak prisutnosti predsjednika vlade, ministara, vojvoda, armijskih generala, admirala i banova, te trgovačka zastava na prednjem jarbolu kao znak prisutnosti ambasadora i opunomoćenih ministara u inozemstvu, divizijskih generala i viceadmirala. Ista se ističe na krmi čamca za sve navedene osobe, a njihova odgovarajuća zastava na pramcu. Dozvoljene su i zastave stranih dužnosnika (prema njegovom zahtjevu, i ako je brod posjeduje ili ju dužnosnik osigura).
Uputstva za primjenu pravilnika iz 1934. proporučuju da se, iako to nije izrijekom regulirano, iskaže počast isticanjem trgovačke zastave na glavnom jarbolu najvišim vjerskim dužnosnicima: srpskom patrijarhu, hrvatskom metropolitu, vrhbosanskom metropolitu i reis-ul-ulemi. Također, takva počast na prednjem jarbolu preporučuje se i za resorne dužnosnike: pomoćnika ministra prometa, glavnog inspektora cjelokupnog prometa, ravnatelja pomorskog i riječnog prometa.



Kontra-admiral

Steg kontraadmirala

[Kontra-admiral] [Rekonstrukcija] 1:1 [Kontra-admiral]
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Steg kontradmirala je modar u razmeru 1:1, a oivičen je istim okvirom, kao i steg Ministra Vojnog i Mornarice. U drugoj četvrtini modroga polja stega se nalazi Kraljevska kruna. Širina ove krune je 8½ širina malih polja u okviru. (Čl. 6, Zakon, 1922.)
Prapor konteradmiralov je moder v razmerju 1: 1 ter je obrobljen z istim okvirom kakor prapor ministra za vojno in mornarnico. V drugi četrtini modrega polja na praporu je kraljevska krona, ki je 8½krat toliko široka, kolikor so široka mala polja v okviru. (Čl. 6, Zakon, 1922.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Vladimir Bošković et al.: "Zastave na ratnim brodovima Kraljevine SHS/Jugoslavije", Paluba forum, www.paluba.info, 25.05.2014-10.03.2016. (last visited 10.01.2017.)
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Zastava kontra-admirala plava je kvadratna zastava s rubom od trobojnih pruga i kraljevskom krunom u drugoj četvrtini. Zakon iz 1922. propisuje zastavu samo za kontra-admirala, s neobičnim smještajem krune na slodobni kraj (ili barem to tako interpretiramo iz opisa).Nije poznato jesu li takve zastave izrađivane.
Čini se da je korištena plava zastava s krunom u kopljenom uglu, moguće već u prvoj polovini 20-ih godina. Kasnija literatura prikazuje ovu zastavu uvijek tako, zajedno s ostalim admiralskim zastavama gore.
Kad je ova zastava propisana 1922. Kraljevina je imala tri kontra-admirala (Prica, Vikerhauzer i Koh), u čin je 1927. promaknut i Stanković, 1930. Salher, Vučera i Polić.



Komodor

Steg komodora

[Komodor] [Normal] 1:2
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Steg komodora je modar u razmeru 1:2 a završava se u vidu lastinoga rena, tako da dubina ovoga ureza bude za ⅓ dužine stega. U unutrašnjem gornjem uglu nalazi se Kraljevska kruna koja je visine ¼ širine stega. Kruna je postavljena u levom gornjem kvadratu stega, čije su strane ravno polovini visine stega. (Čl. 6, Zakon, 1922.)
Prapor komodorjev je moder v razmerju 1 :2 ter se končuje v obliki lastovičnega repa, tako da meri globina tega vreza eno tretjino tega, kolikor je prapor dolg. V notranjem zgornjem oglu je kraljevska krona, katere višina znaša četrtino tega, kolikor je prapor širok. Krona je postavljena v levem zgornjem kvadratu prapora; stranice tega kvadrata merijo pol toliko, kolikor je prapor visok. (Čl. 6, Zakon, 1922.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Plamenac komodora plavi je trokutasti plamenac sa završetkom u obliku lastavičjeg repa s krunom u uglu. Širina plamenca na slobodnom kraju trećina je širine uz koplje, a dubina usjeka pola je dužine zastave. Kruna, dugačka četvrtinu širine plamenca, nalazi se u sredini kantonskog kvadrata, stranice pola širine plamenca.



Plamenac višeg časnika

Steg starešinstva (ansieniteta)

[Plamenac višeg časnika] [Normal] 1:2
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Steg starešinstva (ansieniteta) modar je kao steg komodora, ali bez krune. (Čl. 8, Zakon, 1922.)
Prapor starejšinstva (ansienitete) je moder kakor prapor komodorjev, toda nima krone. (Čl. 8, Zakon, 1922.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Plamenac višeg časnika trokutasti je plavi plamenac sa završetkom u obliku lastavičjeg repa, poputkomodorskog, ali bez krune.



Ratni plamenac

Plamenac ratnih brodova

[Ratni plamenac] [Normal] 1:100
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Plamenac ratnih brodova je beli steg u razmeru 1:100 završujući se u obliku šiljka. Na prvoj desetini dužine računajući od unutarnje ivice nalazi se tri vodoravna polja jednake širine državnih boja. Šiljak stega završuje se belom rojtom. (Čl. 9, Zakon, 1922.)
Praporec vojnih ladij je bel prapor v razmerju 1 : 100; konec mu je koničaste oblike. Na prvi desetini dolžine od notranjega robu so tri vodoravna, enako široka polja v državnih barvah. Konica prapora ima bel čop. (Čl. 9, Zakon, 1922.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
D. Acović: Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova iz 1937. g., Glasnik SHD, Godina V, broj 8, August 2001. pp. 5-6.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Plamenac na ratnim bordovima bijeli je dugački plamenac koji se od polovice do slobodnog kraja sužava u točku i završava bijelom kićankom, a prvu trećinu dužine je u bojama nacionalne trobojnice.



Carinski znak

Carinski znak

[Carinski znak] [Normal] 2:3
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Carinski znak je u vidu trougla, podjelen u tri polja boje modre, bele, crvene. Osnovica belog polja ravna je polovini visine znaka, a osnovica modrog i crvenog polja jednoj četvrtini visine znaka. Širina ovog znaka ravna je jednoj i po visini. Vrhovi svih polja sastaju se u vrhu trokuta. (Čl. 10, Zakon. 1922.)
Carinski znak ima obliko trikotnika ter je razdeljen na tri polja modre, bele in rdeče barve. Osnovnica belega polja je enaka polovični višini znaka, osnovnica modrega in rdečega polja pa njegovi četrtinski višini, širina tega znaka meri poldrugo višino. Vrhovi vseh polj se družijo v vrhu trikotnika. (Čl. 10, Zakon. 1922.)
[…] 3. Carinski znak je u vidu trougla podeljen u tri polaj boje modre, - bele i crvene. 4. Osnovica belog polja ravna je polovini visine znaka, a osnovica modrog i crvenog polja ravna je jednoj četvrtini visine znaka. Širina ovoga znaka ravna je jednoj i po visini. Vrhovi ovih polja sastaju se u trouglu. 5. Plovni objekti finansijske kontrole viju carinski znak na katarci (jarbolu), a ako nemaju katarke onda na kljunu (pramcu) broda. 6. Plovni objekat finansijske kontrole vije zastavu i carinski znak: a. o državnim praznicima i u nedelje i ostale prazničke dane, bez obzira da li je usidren ili u kretanju; b. u obične dane, i to: I. U luci: 1. U vremeno dok je na brodu lice iz tač. 1. pod a, b i v člana 22. ovog uputstva [a. Predsednik Ministarskog Saveta, Ministri, državni podsekretari, pomoćnik ministra finansija, generalni direktori posrednih poreza i carina u njihovi pomoćnici; b. Ostali generalni direktori ministarstva finansija, upravnik državnih monopola i njihovi pomoćnici, v. Starešine finansijske kontrole, izaslanici generalne direkcije posebnih poreza i carina, delegati ministarstva finansija, oblasni finansijski direktor i oficiri ratne mornarice, ali samo u slučaju vršenja nadzora nad radom finansijske kontrole], i 2. Kada to naredi lučko nadleštvo (poglavarstvo). II. Kada je u kretanju: 1. Kad prevozi lice iz odeljka 1. pod 1 ovoga člana ili se već vidi brod na kome se ovo lice nalazi. 2. Kada se sretne sa državnim brodom ili sa brodom naše (u redovnim prilikama i strane) ratne mornarice, ako ovi plove pod zastavom. 3. Dok vrši pregled plovnih objekata finansijske kotrole. 4. Prilikom ulaska ili izlaska iz luke. […] (Čl. 29, Uputstva, 1925.)
[…] 3) Carinski znak ima obliko trikotnika ter je razdeljen na tri polja modre, bele in rdeče barve. 4.) Osnovnica belega polja je enaka polovični višini znaka, osnovnica modrega in rdečega polja pa je enaka četrtinski višini znaka. Širina tega znaka je enaka poldrugi višini. Vrhovi teh polj se družijo v vrhu trikotnika. 5.) Plovni objekti finančne kontrole imajo razvit carinski znak na jadreniku, če pa nimajo jadrenika, na kljunu ladje. 6.) Plovni objekt finančne kontrole ima razvito zastavo in razvit carinski znak: a) ob državnih praznikih, ob nedeljah in ostalih praznikih, ne glede na to, ali je usidran ali plove; b) ob navadnih dneh, in sicer: I. V luki: 1.) dokler je na ladji oseba, omenjena v točki 1.) pod a), b) in c) člena 22. teh navodil [a) Predsednik ministrskega sveta, ministri, državni podtajniki, pomočnik ministra za finance, generalni direktorji posrednjih davkov in carin in njih pomočniki; b) Ostali generalni direktorji ministrstva za finance, upravniki državnih monopolov m njih pomočniki; c) Starejšine finančne kontrole, odposlanci generalne direkcije posrednjih davkov in carin, delegati ministrstva za finance, oblastni finančni direktorji in častniki vojne mornarnice - toda to samo, če nadzirajo delo finančne kontrole], in 2.) če to odredi luški urad (poglavarstvo). II. Kadar plove: 1.) če prevaža osebo, omenjeno v oddelku I. pod 1.) tega člena, ali če se že vidi ladja, na kateri je ta oseba; 2.) če sreča državno ladjo ali ladjo naše (v rednih razmerah tudi tuje) vojne mornarnice, ako plove ta ladja pod zastavo; 3.) dokler pregleduje plovne objekte finančne kontrole; 4.) ob prihodu v luko ali ob odhodu iz nje. (Čl. 29, Navodila, 1925.)
Carinski znak (propisan čl. 10 Zakona o zastavama od 28-II-1922 g.), mogu vijati (isticati) samo oni brodovi, koji su u carinskoj odnosno finansijskoj službi. Carinski znak se ističe na prednjoj katarci (jarbolu) ili na koplju pramca, a na čamcima bez katarke na koplju pramca. (Čl. 11, Pravilni, 1934.)
Carinski znak (predpisan s členom 10. zakona o zastavah z dne 28. februarja 1922) smejo imeti razvit samo tiste ladje, ki so v carinski ali finančni službi. Carinski znak se razvija na sprednjem jadrniku (jamboru) ali na pramčevem drogu, na čolnih brezjadrnika pa na pramčevem drogu. (Čl. 11, Pravilni, 1934.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
Uputstva za organe financijske kontrole o službi na moru, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 17.02.1925., br. 35-VII/1925.
Navodila za organe finančne kontrole o službi na morju, 24.12.1924, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 27/1925, 14.03.1925. str. 141.
Pravilnik o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.05.1934, br. 111-XXVIII/1934.)
Pravilnik o razvijanju zastav na državnih, trgovskih in privatnih ladjah kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
Uputstva za izvršenje i primenu odredaba Pravilnika o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 27.10.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.11.1934, br. 265-LXIX/1934.)
Dopuna pravilnika o vijanju zastava na brodovima, 05.01.1935, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 14-II/1935, 18.01.1935.
Dopolnitev pravilnika o razvijanju zastav na ladjah, 05.01.1935, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
D. Acović: Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova iz 1937. g., Glasnik SHD, Godina V, broj 8, August 2001. pp. 5-6.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Plovila carinske službe isticala su trokutasti znak plavo-bijelo-crvenih pruga (bijela dvostruke širine) koje se sužavaju prema slobodnom kraju. Isticali su ga brodovi u carinskoj ili financijskoj službi na prednjem jarbolu ili na pramčanom koplju.

Kao jedna od zaista rijetkih pogrešaka u Flaggenbuch, ovaj je zastava tamo prikazana s jednako širokim osnovicama trokuta uz koplje.



Poštanski znak

Poštanski znak

[Poštanski znak] [Normal] 1:1
Prihvaćena: 28. veljače 1922.
Opisi zastave: Poštanski znak ima razmer 1:1 a sastoji se iz triju vodoravnih polja modro-belo-crvene boje. Belo polje dvostruke je širine kao modro ili crveno, a u njemu nalazi se poštanska truba zatvoreno-modre boje. Dužina trube je ½ a visina ¼, njena udaljenost od unutarnjeg i vanjskog ruba ¼ a od modrog i crvenog polja ⅛ dužine zastave. (Čl. 11, Zakon,1922.)
Poštni znak ima razmerje 1:1 ter je sestavljen iz treh vodoravnih polj modro-belo-rdeče barve. Belo polje ie dvakrat tako široko kakor modro ali rdeče in v njem je poštni rog temnomodre barve. Dolžina rogu znaša polovico, visina pa četrtino, njena razdalja od notranjega in zunanjega robu četrtino in od modrega in rdečega polja osmino tega, kolikor je zastava dolga. (Čl. 11, Zakon, 1922.)
Poštanski znak (propisan čl. 11 Zakona o zastavama od 28-11-1922 g.) ističu brodovi koji prevoze poštu. Poštanski znak se ističe na prednjoj katarci (jarbolu) ili na njegovom križu, pri ulasku i izlasku iz luke (pristaništa), i za vreme boravka u luci. (Čl. 12, Pravilni, 1934.)
Poštni znak (predpisan s členom 11. zakona o zastavah z dne 28. februarja 1922) imajo razvit ladje, ki prevažajo pošto. Poštni znak se razvija ob vstopu in izstopu iz luke (pristanišča) in med pristankom v luki na sprednjem jadrniku (jamboru) ali na njegovem križu. (Čl. 12, Pravilnik, 1934.)

Izvori: Zakon o zastavama na ratnim, trgovačkim i privatnim brodovima, 28.02.1922, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 89-XIII/1922, 28.04.1922.
Zakon o zastavah na vojnih, trgovskih in privatnih ladjah, 28.02.1922, Uradni list pokrajinske uprave za Slovenijo, št. 51/1922, 19.05.1922, str. 334.
D. Acović: Zakon o zastavama jugoslavenskih brodova iz 1937. g., Glasnik SHD, Godina V, broj 8, August 2001. pp. 5-6.
Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije, Adamić, Rijeka, 2001. p. 27
Neubecker: Flaggenbuch, Berlin, 1939 (1992 reprint)

Brodovi koji su prevozili poštu isticali su na signalnom jarbolu trobojni kvadratni znak sa srednjom prugom dvostruke širine u kojoj je plavi poštanski rog. Bio je propisan za brodove koji prevoze poštu tijekom uplovljavanja ili napuštanja luke i tijekom boravka u njoj, isticao se na prednjem jarbolu ili njegovom križniku.



Znak povlaštene plovidbe

Zastava parodroda povlašćene plovidbe

[Znak povlaštene plovidbe] [Normal] 1:1
Prihvaćena: 14. svibnja 1925.
Opisi zastave: Zastava je oblika kvadrata sa stranama dužine od 0,75 sm. [sic! sc. 75 cm] zelene boje i s belom dijagonalom 20 sm. širokom, koja se pruža s gornje spoljne strane ka unutrašljoj doljnoj strani. Ova zastava vije se na vidnom mestu iznad trupa parobroda. Ista može biti i od lima iste boje i oblika. (Čl. 23, Carinsko-pomorski pravilnik, 1925.)
Zastava ima obliko kvadrata z 0,75 cm [sic! sc. 75 cm] dolgimi stranicami zelene barve in z belo, 20 cm široko diagonalo, ki drži od zgornje zunanje strani k notranji spodnji strani. Ta zastava mora biti na vidnem mestu nad trupom parnika. Biti sme ludi iz pločevine iste barve in oblike. (Čl. 23, Carinsko-pomorski pravilnik, 1925.)

Izvori: Carinsko-pomorski pravilnik, 14.05.1925, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, br. 117-XXIV/1925, 27.05.1925.
Carinsko-pomorski pravilnik, 14.05.1925, Uradni list ljubljanske in mariborske oblasti, št. 61/1925, 30.06.1925. str. 393.

Parobordi koji su održavali reodivte linije između domaćih luka mogli su obiti osolobođeni nekih postupaka pomorske carine, sukladno određenim uvjetima i zahtjevima. Kao znak takve privilegije oni viju zeleni kvadrat s bijelom rastućom dijagonalom. Znak je mogao biti u obliku zastvave ili čvrste ploče. Isti je signal bio propisan i nakon Drugog svjetskog rata, a i kasnije u Hrvatskoj nakon 1990.



Detonator Transport Warining

Znak prevoza eksplozivnih kapisla

[Detonator Transport Warining] [Rekonstrukcija]
Prihvaćena: 15. kolovoza 1938.
Opisi zastave: Kola ili vozići sa eksplozivnim kapislama […] moraju biti snabdevena crnom zastavom sa belim slovom B (Čl. 304, Opšti, 1938.)
Vozovi ali vozički z vžigalnimi kapicami […] morajo imeti črno zastavo z belo črko B (Čl. 304, Občni, 1938.)

Izvori: Opšti rudarsko-policijski propisi15.08.1938, Službene novine kraljevine Jugoslavije 21.09.1938, br. 215-LXIV/1938, 21.09.1938.
Občni rudarsko-policijski predpisi, 15.08.1938, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 82/1939, 14.10.1939.

Opći rudarski propisi određuju zastavu za označavanje vagona i kolica kojima se prevoze detonatori (upaljači, kapisle) da bude crna s bijelim slovom B.



Ostali signali

Opisi zastave: Naročiti društveni znak, parobrodskog društva mogu isticati brodovi: 1) određeni za plovidbu po moru ako je taj znak odobren od strane Direkcije pomorskog saobraćaja, i 2) određeni za unutrašnju plovidbu, ako je taj znak odobren od strane Uprave pomorstva i rečnog saobraćaja. Društveni znak se ističe na velikoj katarci (jarbolu). (Čl. 13, Pravilnik, 1934.)
Posebni družbeni znak parobrodne družbe smejo imeti razvit ladje: 1. določene za morsko plovitev, če je ta znak odobrila direkcija pomorskega prometa, in 2. določene za notranjo plovitev, če je ta znak odobrila uprava pomorstva in rečnega, prometa. Društveni znak se ima razvit na velikem jadrniku (jamboru). (Čl. 13, Pravilnik, 1934.)
1) Znak odlaska, slovo „P“ međunarodnog signalnog kodeksa, ističe se na vrhu prednje katarke, ili na njegovom signalnom križu, ili na letu iznad zapovedničkog mosta. Ovaj se znak ističe u jutro onoga dana kad brod odlazi, a spušta se u času polaska. Ako brod polazi rano izjutra, ovaj se znak ističe po podne predhodnog dana. 2) Karantenski znak, slovo „Q“ međunarodnog signalnog kodeksa, ističe se na istom mestu, gde i znak odlaska. Karantenski znak ističe se pri ulasku u luku i ne sme se skidati sve dokle brod ne dobije slobodan saobraćaj sa obalom. 3) Znak za pozivanje peljara (pilota) slovo „G“ međunarodnog signalnog kodeksa, ističe se na vrhu prednje katarke (jarbola). 4) Znak crvene boje, slovo „V“ međunarodnog signalnog kodeksa, ističe se na vidnom mestu, kad na brodu ima eksplozivnog materijala. 5) Znak povlašćene plovidbe, (propisan čl. 23 carinsko-pomorskog Pravilnika „Službene novine“ br. 177-XXIV-1925 g.) mora se isticati na vidnom mestu iznad trupa broda. Ovaj znak može biti i od lima. (Čl. 14, Pravilnik, 1934.)
1. Odhodni znak, črka »P« mednarodnega signalnega kodeksa, je razvit na vrhu sprednjega jadrnika ali na njegovem signalnem križu ali pa na vratcih nad poveljniškim mostom. Ta znak se razvije zjutraj tistega dne, ko ladja odhaja, ob odhodu pa se spusti. Če odhaja ladja zgodaj zjutraj, se razvije ta znak popoldne predhodnega dne. 2. Karantenski znak , črka »Q« mednarodnega signalnega kodeksa, se ima razvit na istem mestu, kjer odhodni znak. Karantenski znak se razvija ob prihodu v luko in se ne sme sneti, dokler se ne dovoli ladji prosti promet z obalo. 3. Znak za pozivanje privodnika (pilota), črka »G« mednarodnega signalnega kodeksa, se ima razvit na vrhu sprednjega jadrnika (jambora). 4. Znak rdeče barve, črka »V« mednarodnega signalnega kodeksa, se ima razvit na vidnem mestu, če je na ladji kaj raznesilnih tvarin. 5. Znak privilegirane plovitve (predpisan s členom 23. carinsko-pomorskega pravilnika, »Službene novine« št. 177/XXIV iz 1. 1925.), mora biti razvit na vidnem mestu nad ladijskim trupom. Ta znak je lahko tudi iz pločevine. (Čl. 14, Pravilnik, 1934.)

Izvori: Pravilnik o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.05.1934, br. 111-XXVIII/1934.)
Pravilnik o razvijanju zastav na državnih, trgovskih in privatnih ladjah kraljevine Jugoslavije, 30.04.1934, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.
Uputstva za izvršenje i primenu odredaba Pravilnika o vijanju (isticanju) zastava na državnim, trgovačkim i privatnim brodovima Kraljevine Jugoslavije, 27.10.1934, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 15.11.1934, br. 265-LXIX/1934.)
Dopuna pravilnika o vijanju zastava na brodovima, 05.01.1935, Službene novine kraljevine Jugoslavije, br. 14-II/1935, 18.01.1935.
Dopolnitev pravilnika o razvijanju zastav na ladjah, 05.01.1935, Službeni list kraljevske banske uprave Dravske banovine, št. 21/1936, 11.03.1936.

Osim ovih, pravilnik iz 1934. dozvoljava i isticanje posebnog društvenog znaka parobrodnog društva, po odobrenju direkcije pomorskog prometa za plovidbu na moru, odnosno odobrenju dirkecije unutarnje polovidbe za plovidbu na rijekama, kanalima i jezerima. Isticao se na glavnom jarbolu.
Nadalje, dozvoljeni su sljedeći signali:
- znak odlaska (slovo P) na vrhu prednjeg jarbola, njegovom signalnom križu ili na vratima iznad mosta, a ističe se od svitanja na dan odlaska, i spušta na pola u trenutku odlaska.
- znak karantene (slovo Q) na istim mjestima kao i prethodni, ističe se prilikom dolaska u luku i ne spušta sve do dozvole slobodnog prometa s lukom.
- znak za dozivanje peljara (slovo G), koje se ističe na vrhu prednjeg jarbola.
- znak opasnog tereta (slovo V), crvena zastava koja se ističe na bilo kojem dobro istaknutom mjestu,
- znak privilegirane plovidbe (sukladno čl. 23. Carinsko-pomorskog pravilnika, SN 177/XXIV iz 1. 1925.; UL 203/61 iz 1. 1925), istaknut na vidljivom mjestu iznad trupa broda (a može biti i od krutog materijala).
Uputstva za primjenu pravilnika iz 1934. proporučuju da, iako to nije izrijekom regulirano, brodovi i dalje ističu kada je potrebno i poštuju kada naiđu na njega, tradicionalni signal plavom zastavom koji označava izvođenje radova na vodi koji zahtijevaju mirni prolazak pored njih.
Zastava kurtoazije u stranim lukama ističe se s prednjeg jarbola, na riječnim brodovima s pramčanog koplja dok su u stranim vodama.
Za svečanosti brodovi se ukrašavaju malom galom, koja se sastoji od odgovarajuće krmene zastae, zastave društva (ili ako ova ne postoji, trgavačka zastava) na glavnom, trgovačka na prednjem jarbolu, na pramčanom koplju dok je brod u luci zastava mjesta registracije (ako postoji, inače trgovačka zastava). Državni brodovi ističu trgovačku zastavu na svim tim pozicijama. Velika gala dodaje još i zastavice međunarodnog signalnog koda. Propisana je za brodove u luci na kraljev rođendan i Dan ujedinjenja (1. prosinca), a mala gala za brodove u plovidbi te u drugim svečanim prilikama. U prilikama lokalnih vjerskih svečanosti i drugih ceremonija, privatni brodovi smiju i isticati na prednjem jarbolu plamenac s imenom broda.



[Prethodna stranica: SHS / Jugoslavija, 1918. - 1941.][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, 1919 - 1929 / Kingdom of Yugoslavia, 1929 - 1941][Slijedeća stranica: Kraljevina Jugoslavija, Zakon iz 1937.]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2017 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.