Stranica kreirana: 7. lipnja 2004. Posljednja promjena: 19. lipnja 2004.	Ova stranica je u izradi! Linkovi i slike mogu nedostajati! Podaci prikazani na ovoj stranici nisu nužno ispravni!
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.

Habsburška Monarhija, do 1749.

• Pomorska zastava, XVII. stoljeće
• Pomorska zastava, oko 1716.
• Ratna pomorska zastava, 1730.
• Plamenac zapovjednika odreda, 1730.
• Ratni plamenac, 1730.
• Trgovačka pomorska zastava, 1730.

U ranim danima vijanja zastava na morima izgled pojedine zastave ovisio je umnogome o kapetanu ili drugome koji je osiguravao zastavu za brod. Teško se može govoriti o ujednačenom izgledu zastava i nailazi se na mnoge varijacije. Zajednički elementi su često samo odjek propisanog izgleda. Stoga nije neobično da gotovo svaki suvremeni izvor (karte zastava) prikazuje drugačiji skup zastava. Zastavne karte su nadalje nepouzdane zbog prilično široko shvaćene autorske slobode, pa crtači unose varijacije i oblike koji se ne mogu naći nigdje drugdje. Takve karte su onda unedogled kopirali te unosili nove modifikacije. Centralizacijom države sredinom XVIII. stoljeća ujednačenost se pomalo povečavala, ali su se svejedno zadržale bitne razlike u praksi isticanja zastava između pojedinih brodova do dugo u XIX. stoljeće.
Mnogo materijala za pripremu ove stranice ljubazno je ustupio Marcus Schmöger.

• Austrougarska, 1868. - 1918.

Pomorska zastava, XVII. stoljeće

Već takozvani Ordonnance (ili See-Artikel) kojeg je car Maksimilijan I. potpisao u Brüggeu 8. siječnja 1487., a koji i od danas predstavlja temelj europskih i međunarodnih pomorskih zakona, određuje da svaki ratni brod mora isticati zastavu i plamenac, te admiralski standard ako je admiral na brodu.
Ipak, sve do vremena cara Karla VI. (1685.-1740.) ne postoji opis ni prikaz tih zastava. Na bakrorezu Romaina de Hooghe koji prikazuje tursku opsadu utvrde Ofen (tako kaže Lehnert, 1886, ali Baumgartner, 1977, kaže da se radi o opsadi Bude) 1686. godine prikazuje carske galije na Dunavu koje vijaju pomorske zastave s dvoglavim orlom bez štita na prsima, koji drži mač i žezlo u kandžama te s kružnm nimbusima iza glava i carkom krunom iznad svega. Bakrorez J. Balzera koji se čuva u Nadvojvodskoj zbirci, a koji se također datira na kraj XVII. stoljeća prikazuje jednaku zastavu.

Pomorska zastava, oko 1716.

Vodoravna žuto-crvna dvobojnica s crnim carkim orlom u uglu.

Ratna pomorska zastava, 1730.

Car Karlo VI. propisao je 1730. godine pomorske propise pod imenom “See-Articuli und Kriegsgerichts-Instruction für die Marine Seiner kaiserlichen und katholischen Majestät Carl VI.” koje sadrže opise zastava. Zastava koju se trebala isticati na glavnom jarbolu broda kojim zapovjeda admiral je žuta s crnim dvoglavim orlom sa raskoljenim štitom Austrije i Habsburga, ogrlicom Reda zlatnog runa, nimbucima iza glava i carsom krunom iznad svega. Zastava je obrubljena crvim trokutićima. Jednaku zastavu na prednjem jarbolu ističe viceadmiral, a na stražnjem jarbolu kontraadmiral.

Plamenac zapovjednika odreda, 1730.

Karlovi See-Articuli definiraju i “Stendard” odnosno “breite Wimpel” koji ističe na glavnom jarbolu zapovjednik odreda koji se sastoji od najmanje tri broda.

Ratni plamenac, 1730.

Osim prethodnih zastava, See-Articuli definiraju i “Wimpel” odnosno “Flamme” koji se itiče s glavnog jarbola. To je bi crno-žuti dvobojni dugi trokutasti plamenac.

Trgovačka pomorska zastava, 1730.

Posebna zastava drugačijeg izgleda od ratne pomorske zastave ustanovcljena je u ovo vrijeme za trgovačke brodove, a sastojala se samo od crnih i žutih pruga.