[Prethodna stranica: Tuzlanski kanton][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Tuzla Canton - Communities][Slijedeća stranica: Zeničko-dobojski kanton]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 6. listopada 2000.
Posljednja promjena: 15. siječnja 2014.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Tuzlanski kanton - općine




Vidi još:

Banovići

[Banovići] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Banovići]
Prihvaćena: oko 2002. ?
Izvori: Općina Banovići, opcina-banovici.com.ba 16. 05. 2011
Banovićki registrator, broj 2, Banovići, juli 2010.

Grb Banovića uključuje elemente suvremenog rgafičkog dizajna, crni elementi vjerojatno aludiraju na ekspolataciju ugljena, izlazeće sunce na zelenoj planini je konjuh. Bijelo obrubljeni plavi like je u obliku stećka, a prikazuje zlatnog ljiljana. Zastava je bijela s ovim amblemom u sredini.



Čelić

[Čelić]
[Čelić]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: oko 2002. ?
Izvori: Općina Čelić http://www.celic.ba 16. 05. 2004
Grb Općine Čelić, http://wp.celic.com.ba 20.12.2012.
Dizajn: Džulaga Kahrimanović iz Čelića

Grb se sastoji od šest elemenata: utvrde kao simbola obrane (iznad štita), saća kao simbola marljivosti, polumjeseca i zvijezde kao simbola islama i Bošnjaka, cvijeta s dva reda od po dvanaest latica, koje simboliziraju naselja od kojih se sastoji općina i dvanaest genocida koji su nad lokalnim stanovništvom provedeni u povijesti. Unutrašnji red peteljki je crven, a vanjski zelen, osim jedne peteljke koja se crveno-bijelo šahirana, označavajući hrvatsko stanovništvo općine. Zlatni ljiljan je državotvorni simbol, a izlazeće sunce znake novog svitanja općine. Zastava je zelena s grbom u sredini.



Doboj Istok

[Doboj Istok] [Normal] 1:2~ [Državna zastava na kopnu] [Doboj Istok]
Prihvaćena: 1999.
Izvori: "Komunikacijska strategija Općine Doboj Istok 2006.-2009.", Općina Doboj Istok, Septembar 2006., www.dobojistok.org
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.
Općina Doboj Istok, www.opcinadobojistok.ba, 18.10.2013.
Dan općine Doboj Istok, 10.03.2013, www.youtube.com

Grb Doboja Istok je vodoravno razdijeljen gore u zlelnom zlatni izlazeći disk i dolje u plavom pet zlatnih peterokrakih zvijezda u luku, preko svega ukrštene dvije ceste i iznad njih otvorena srebrna knjiga. Zastava je trobojna, bijelo-zeleno-plava, s bijelom prugom dvostruko širinom od obje druge dvije pojedinačno, s grbom uz koplje u bijeloj prugi.



Gračanica

[Gračanica]
[Gračanica]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: oko 1998. ?
Izvor: Općina Gračanica, opcina-gracanica.ba 10.10.2004.

Grb Gračanice prikazuje staru tvrđavu na brdu, drvo i sahat kulu. Zastava koja se koristi je bijela s grbom u sredini na vrhu kojeg je ime općine.


Gračanica, 1996. – oko 1998.

Zastava nepoznata. [Gračanica, 1996. – oko 1998.]
Prihvaćena: 29. travnja 1996.
Izvor: Rusimir Djedović: “Novi grb Gračanice”, Gračanički glasnik, Časopis za kulturnu istoriju Gračanice i njene okoline, br. 1, Gračanica, maj 1996. pp. 89-90.
Dizajn: dipl. inž. Jasmin Mulabdić iz Gračanice

Grb Gračanice usvojen 1996. je u plavom na zelenom brijegu srebrna utvrda sa sahat kulom, zidinama desno i krovom lijevo, u podnožju srebrni polumjesec i zvijezda okružuju zlatno polje s crnim natpisom 1528, sve je okruženo zlatnim rubom u kojem je u zaglavlju crnim ispisano ime općine. Zlatno polje omeđeno mjesecom i zvujezdom simbolizira sunce. Godina 1528. je godina prvog pisanog spomena Gračanice.Ovaj grb je ubrzo bio zamijeljen sadašnjim grbom. Prije ovih, korišten je grb koji je "ukupnim izgledom i simbolima predstavljao vrijeme u proteklih nekoliko decenija". Zastave uz ove grbove nisu zabilježene.



Gradačac

[Gradačac]
[Gradačac]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 2007.
Izvori: Statut Općine Gradačac, 15.03.2008, Službeni glasnik Općine Gradačac, br. 4/2008.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Gradačca je u plavom na zelenom podnožju srebrna kula zlatnih krovova i u dnu zlatni ljiljan u srebrnom ringu. Kula prikazuje Gradinu Husein-bega Gradaščevića koja dominira gradom. Zastava je okomita bijela s grbom u sredini.



Kalesija

[Kalesija]
[Kalesija]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 14. listopada 1995.
Izvori: Odluka o usvajanju grba Općine (Kalesija), 14.10.1995.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Kalesije je crno obrubljeni štit podijeljen u tri polja: gornje zeleno sadrži godinu 1151 između zlatnih polumjeseca i ljiljana i srebrnih mača i saz-šsrgije (žičanog instrumenta), središnji svijetlo plavi s bijelim prikazim minareta Atik-džamije koji izlaiz iz vijugave bijelo obrubljene tamno plave linije i donje zeleno sa zlatnom vrpcom na kojoj je crnim ispisano ime općine. Koristi se okomita bijela zastava s grbom u sredini.



Kladanj

[Kladanj] [Kladanj]
Prihvaćena: 14. srpnja 1998.
Izvori: Odluka o utvrđivanju grba općine Kladanj, 14.07.1998, Službeni glasnik Općine Kladanj, br. ?/98.
Statut Općine Kladanj (prečišćen tekst), 10.02.2001, Službeni glasnik Općine Kladanj, br. 1/01.
Statut Općine Kladanj (nacrt), 29.04.2010, Općina Kladanj, www.kladanj.ba, 2010.
Statut Općine Kladanj, 30.09.2011, Službeni glasnik Općine Kladanj, br. 9/2011, 18.10.2011.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Kladnja je u žuto obrubljenom bijelo štitu sa zelenim natpisom u zaglavlju, plavožuti prikaz Hadži-Balibegove džamije s kupolom i minaretom, između dva zelena trukuta koji predstavljaju planine- Lijevo i desno su plavi prikazi srednjovjekovnog stečka (nadgrobni spomenik) i otomanskog prozora, a između njih crveni ljiljan te ispod plave valovite linije predstavljaju rijeke Drinjaču, Ujku i Gostelju. U dnu je zeleni polumjesec vrhovima nagore, izmeđz dvije plave sablje i u samom dnu rimska brojka XIII, kao oznaka 13. stoljeća kada je Kladanj osnovan. Zastava nije formalno usvojena, a u uporabi je zabilježena bijela zastava s grbom u sredini.



Lukavac

[Lukavac] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Lukavac]
Prihvaćena: 31. srpnja 2003.
Izvor: Općina Lukavac http://www.lukavac.ba 16. 05. 2004
Dizajn: Goran Hrvić, slikar i dipl. inž. elektrotehnike iz Lukavca, danas u Tuzli

Grb prikazuje gradski horizont sa simbolima kemije, industrije i rudarstva. Zastava je okomita trobojnica zeleno-bijelo-plava, čija je bijela pruga širine 14/30 dužine zastave s grbom u sredini. Zastava je obrubljena tankom žutom prugom.



Sapna

[Sapna]
[Sapna]
[Okomita] 1:2~ [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: ?
Izvori: Općina Sapna, www.opscinasapna.ba, 2011.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Sapne je u zelenom štitu bijele zidine preko kojih su prikazani zeleni brijegovi iznad dvije plave valovite linije. U središnjem brijegu žuti polumjesec i zavijezda, u postrančinim po dva žuta luka. Iz njih izrastaju dvije zelene kuće s crvenim krovovima. Iznad štita crnim ispisano ime općine. Koristi se bijela okomita stolna zastavica s grbom u sredini.



Srebrenik

[Srebrenik] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Srebrenik]
Prihvaćena: 9. lipnja 1998.
Izvori: Odluka o grbu i zastavi Općine Srebrenik, 09.06.1998, Službeni glasnik Općine Srebrenik, br. ?/1998.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Srebrenika prikazuje stari grad Srebrenik ispred zelenih brjegova i žutog izlazećeg sunca te u zaglavlju zlatni ljiljan. Srebrnenik je bio sjedište bana Stjepana II. Kotromanića, kako je spomenuto u dokumenu iz 1333. Zastava je podijeljena u bijelo i zeleno s crvenom i plavom uskom prugom uz dno te s grbom u sredini.



Teočak

[Teočak] [U izradi] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Teočak]
Prihvaćena: 26. studenog 1999.
Izvori: Odluka o usvajanju grba i zastave općine Teočak, 26.11.1999, Službeni bilten općine Teočak, br. ?/?
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.
Dizajn: Džemal Šahmanović

Grb Teočaka prikazuje između dva lava koji stoje, stari grad nadvišen zlatnim ljiljanom iznad plavih voda ispred zelenih brjegova štit je nadvišen dvjema linijama, gornja zlatna sadrži deset zlatnih ljiljana, donja zelena devet zlatnih ljiljana. Gornjih deset ljiljana predstavlja deset braca odlikovanih Orednom zlatnog ljiljana, donjih devet predstavlja borce koji su ih dobili pusthumno, a središnji veliki ljiljan predstavlja narodnog heroja BiH kapetana Hajrudina Mešića. Zastava je zeleno-bijelo-plava trobojnica, sa središnjom progom dvostruke širine i s grbom u sredini. Za zelenu se kaže da predstavlja dominaciju muslimanskog stanovništva, bijela slobodu i plava otvorenost prema svijetu.



Tuzla

[Tuzla] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Tuzla]
Prihvaćena: oko 2002.
Izvori: Općina Tuzla, www.tuzla.ba 30.01.2007
Info Emir Delalić, Tuzla, 30.01.2007.
Odluka o amblemu (znamenju) Opštine Tuzla, 23.04.1959, Narodni odbor Opštine Tuzla, (Službeni glasnik, 1959?)
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.
Dizajn: Dragiša Trifković

Grb Tuzle prikazuje otvorena gradska vrata u zidinama nadvišena stražarnicom s krovom iznad posude s vatrom. U zaglavlju je ime grada, a na vrpci koja objema štit su povijesna imena grada Soli, Salines, Memlehai-Zir and Tuz i godina osnivanja 950. Plamenovi predstavljaju isparavanje soli. Zastava je dvobojna, plava-žuta u odnosu širina 7:2, s grbom obrubljenim bijelim u uglu. Boje su preuzete iz državne zastava, a bijeli rub grba simbolizira sol.
Prvotni oblik tuzlanskog amblema usvojen je 1959. s manjim razlikama prema današnjem uzorku. Koristio se u raznim kombinacijama boja. U zaglavlju su na mjestu današnjeg naziva općine bile ispisane godine "950 – 1950", a ime općine bilo je u donjem središnjem dijelu vrpce. Sadržavao je gušće plamenove, prema odluci, 16 pramenova. Čini se da je kasnije korišten samo s godinom 950 i gornjem desnom nijelu, a današnji oblik je usvojen nakon 1990, kada je usvojena i zastava.



Živinice

[Živinice] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Živinice]
Prihvaćena: 2003.
Izvori: Općina Živinice, www.opcinazivinice.org, 2011.
(Odluka o grbu i zastavi Općine Živinice? [partial scan]), 2003?.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Živinica je u plavom zlatni prikaz grada ispred planina, desno tri zlatne kapljice i ispod dva reda po jedanaest kapljica te u dnu godina 1533., a u zaglavlju ime općine. Općina je ustrojena u 26 mjesnih zajednica, što je na grbu predstavljeno kao glavno naselje i 25 kapljica. Zastava je bijela s grbom u sredini.



[Prethodna stranica: Tuzlanski kanton][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Tuzla Canton - Communities][Slijedeća stranica: Zeničko-dobojski kanton]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2014 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.