![]() |
![]() Primi e-mail kada su ove stranice osvježene? |
![]() [vexicro] |
![]() Flags of the World |
Stranica kreirana: 3. travnja 2016. Posljednja promjena: 31. prosinca 2017. | ![]() ![]() Podaci prikazani na ovoj stranici nisu nužno ispravni! |
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju. |
![]() |
Crkveni grbovi u Hrvatskoj slijede specifičnu crkvenu heraldičku tradiciju, koja se u pojedinostima razlikuje od svjetvone, plemičke i municipalne. Suvremena crvena heraldika poznaje grbove svećenika kao i raznih crkvenih institucija, a u 20. stoljeću primjećuje se manji ili veći odmak od tradicionalnih heraldičkih principa u sastavljanju sadržaja u štitu. Oznake časti za svećenike su galero - svećenički šešir širokog oboda iz kojeg vise uzice s kićankama. Ovisno o rangu razlikuje se boja galera i broj kićanki. Osim toga, iza štita biskupi imaju križ, nadbiskupi dvostruki križ, a mogu imati i druge oznake poput mitre ili pastirskog štapa. Metropoliti po tradiciji još imaju i palij ovješen o štit, iako se to danas često izostavlja.
Danas u pravilu svećenici biraju grb tek prilikom imenovanja za biskupa. Prilikom uzvišenja u više crkvene časti mogu zradžati isti grb s primjereno promijenjenim oznakama ranga, a mogu uvesti i promjene u samom sadržaju štita grba. Obično se pak jednom izabrano biskupsko geslo zadržava cijelog života.
Crkvene teritorijalne jedinice u Hrvatskoj danas samo ponekad imaju grbove, koji se često sastoje samo od štita i likova u njemu, a nerjetko su jednaki ili se temelje na grbu prvog nositelja pastirske službe u toj jedinici. Ponekad se umjesto grbova rabe (kružni) pečati.
Za razliku od municipalnih i državnih grbova, koji danas uglavnom imaju standardizirani likovni prikaz, crkveni grbovi iste osobe ili institucije razlikuju se, u skladu s heraldičkom tradicijom, ovisno o umjetniku i mediju prikaza u mnogim detaljima umjetničkog oblikovanja. Ovdje se prikazuju u umjetničkoj interpretaciji autora web stranica.
Zastave ovih pojedinaca i institucija, u pravilu, za sada nisu zabilježene u uporabi.
Utemeljena u 3. stoljeću je kao Salonitanska biskupija, premješta svoje sjedište u Split u 7. st., od 925. kao nadbiskupija i metropolija. Do 1807. Splitski nadbiskupi i metropoliti su primasi Dalmacije i cijele Hrvatske. Splitsko-makarska biskupija osnovana 1828. iz područja ranije Splitske nadbiskupije te Makarske i Trogirske biskupije. Uzdignuta u nadbiskupiju 1969.
![]() |
U zlatnom ispunjenom crvenim srcem u podnožju desno u plavom tri srebrne grede. Štit nadvišen plavim dvostrukim križem, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po deset zelenih kićanki. Ispod u zlatnoj vrpci plavo geslo: „Oče naš“.
Imenovan 2000. Od 1993. pomoćni biskup splitsko-makarski i naslovni biskup Feradija Maggiorea. Doktorirao 1978. (?) na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu.
![]() |
U srerbnom četvoren crvenim križem, u prvom zlatno sunce izlazi i donjeg lijevog ugla, u drugom golubica u letu, u trećem dvostruki plavi odrezani rožnik, u četvrtom crveni ispred plavog ispred crvenog latinskog križa. Iza štita zlatni biskupski štap s dvostukim jabučastim križem, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po deset zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci crno geslo: „U križu je spas“.
Imenovan 1988. Umirovljen 2000.
Imenovan 1991.
![]() |
U crveno-srebrno šahiranom zlatna krilata kula. Štit nadvišen zlatnim dvostrukim križem. Geslo: Victoria sanctorum (Pobjeda svetih)
Imenovan biskupom splitsko-makarskim 1954. Od 1969 nadbiskup i metropolit. Umirovljen 1988. Pomoćni biskup splitsko-makarski i naslovni biskup Agathopolisa 1950. Doktorirao 1941. na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu.
Imenovan 1966., ranije od 1961. pomoćni biskup dubrovački, i od 1983. biskup kotorski.
![]() |
![]() |
Razdijeljen, gore raskoljen, prvo u plavom srebrni [kalež?…], drugo u zlatnom na zelenom brijegu drvo s crevnim plodovima [?], treće u crvenom srebrni križ u prstenu od zlatnih zvjezdica [?]. Nad štituom zlatni križ između zlatne mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u plavoj vrpci srebrno geslo: „[?]“.
Imenovan 1923. Umirovljen 1954, naslovni biskup Janjine (Ioannina). Doktorirao 1903. na Visokom znanstvenom zavodu Sv. Augustina za školovanje diocezanskih svećenika (Augustineum) u Beču.
Slika rekonstruirana prema mutnoj minijaturi - prilično nevjerodostojna!
Imenovan 1918. Od 1906. pomoćni biskup splitsko-makarski, naslovni biskup Kerama (Ceramus). Doktorirao 1891. na Visokom znanstvenom zavodu Sv. Augustina za školovanje diocezanskih svećenika (Augustineum) u Beču.
Imenovan 1911. Doktorirao 1880. na Sveučilištu u Beču.
Imenovan 1904.
Imenovan 1889.
Imenovan 1880.
Utemeljena u prvim stoljećima kršćanstva kao Epidaurska (Cavtatska) biskupija, u 7. st. Preseljena u Ragusu (Dubrovnik). Uzdignuta u nadbiskupiju i metropoliju 999. s nadležnosti od Neretve do Bojane u unutrašnjosti Bosne i Srbije. Nakon propasti Dubrovačke Republike, 1828. postaje biskupija podređena Zadarskoj nadbiskupiji, pripojene su joj tada ukinute biskupije Ston i Korčula. Od dijelova zaleđa 1846. ustrojen Apostolski vikarijat Hercegovina. Od 1969. sufraganska Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.
![]() |
U crvenom na plavom podnožju sa srebrnim valovima u kojima je riba stoji zlatni sv. Vlaho, desnicom blagosivlja, u ljevici drži srebrni grad i biskupski štap, gore desno srebrno glagoljsko slovo Ⰰ (Az) i lijevo srebrno glagoljsko slovo Ⱉ (Ot). Iza štita zlatni biskupski štap s trolisnim križem, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u zlatnoj vrpci crno geslo: „Od ljudi za ljude“ [Εξ ανθρωπων υπερ ανθρωπων, (Eks anthrópon hyper anthrópon), Ex hominibus pro hominibus, Ⱁⱅ ⱍⰾⱁⰲⱑⰽⱜ ⰸⰰ ⰾⱓⰴⰻ (Ot člověkь za ljudi)].
Imenovan 2011.
![]() |
U crvenom preko tri srebrne grede zlatno obrubljeni tropletni križ. Iza štita srebrni biskupski štap s trolisnim križem između ukrštene srebrne mitre i pastirskog štapa, nadvišeni zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci crno geslo: „Unitas Libertas Cartitas“ (Jedinstvo, Sloboda, Ljubav).
Imenovan 1989. Od 2010. nadbiskup zadarski.
Kao nadbiskup koristi isti grb uz primjereno promijenjene oznake časti.
Geslo: „In fide, spe et caritate“ (U vjeri, nadi i ljubavi)
Imenovan apostolskim administratorom 1988. kao biskup mostarsko-duvanjski (1980. – 1993.) zbog bolesti i kasnije umirovljenja biskupa Perneka, do zaređenja biskupa Puljića 1990. Ranije od 1970. biskup koadjutor mostarsko-duvanjski, naslovni biskup Edistijane.
![]() |
U crvenom šest srebrnih kosih greda, prva četvorina u plavom latinski srebrni križ. Nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u vrpci geslo: „Veritate in caritate“ ([Služiti] istini u ljubavi).
Imenovan 1967. Doktorirao 1960. na Papinskom sveučilištu Laterana u Rimu.
Imenovan 1950. Od 1938. biskup kotorski, od 1940. apostolski administrator Dubrovačke biskupije. Počasni doktorat Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu 1964.
Imenovan 1961., kasnije od 1966. pomoćni biskup splitsko-makarski, i od 1983. biskup kotorski. Umirovljen 1996.
Imenovan 1929. Umirovljen 1940. kao biskup emeritus dubrovački, naslovni biskup Aristiuma. Doktorirao na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu.
Imenovan 1894. Od 1893. apostolski administrator kotorski, naslovni biskup Tanisa. Doktorat teologije u Beču.
Imenovan 1923.
Utemeljena sredinom 12. st. kao Hvarska ili Otočka biskupija sa sjedištem u Starom Gradu na Hvaru, od 1278. u gradu Hvaru, obuhvaća otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otoka u akvatriju, a do 14. st. i otoke Korčulu, Mljet te Makarsko primorje. U 19. st. naziva se Hvarsko-bračka, a od kraja 19. st. nosi današnje ime, iako se uvijek čak i u formalnim prilikama nazivala i danas se naziva jednostavno Hvarska biskupija.
![]() |
U nebesko plavom zlatno slovo M iznad mora s tri zlatne šestokrake zvijezde (1, 2). Nad štitom zlatni trolisni križem između mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u nebesko plavoj vrpci crno geslo: „Neka je Bog prvi“.
Imenovan 1989.
![]() |
![]() |
U crno-srebrnom staklu ljiljanski križ u inverziji, glava u [plavom tri zlatne šestokrake zvijezde ?]. Iza štita biskupski štap s trolisnim križem između ukrštene mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u plavoj vrpci geslo: „[?]“.
Naslijedio 1970. Ranije pomoćni biskup hvarsko-brački-viški, naslovni biskup hadrumetski od 1956., biskup koadjutor hvarsko-brački-viški od 1967. Umirovljen 1989.
Geslo: Propter Christum usque ad mortem (Za Krista sve do smrti).
Imenovan 1926. Nadbiskup ad personam 1940. Administrator Zadarske nadbiskupije 1948. - 1950. Umirovljen 1970 kao naslovni nadbiskup buksentski.
Grb je u plavome zlatno srce okruženo trnovom krunom iz kjojeg izrasta plamen i križ. Geslo: Charitas Labor.
Imenovan 1918. Ranije od 1911 biskup šibenski.
Razdijeljen, gore u crnom kruna s palminom grančicom i ljiljanom između gore zlatne šestokrake zvijezde i dolje psa dalmatinca koji drži baklju, vladarsku jabuku i knjigu, i dolje u plavom hrast s likom Gospe. Geslo: Sub umbra illius sedi (Sjedim u njegovu hladu [Pjesma nad pjesmama, 2:3]).
Imenovan 1903.
Imenovan 1888. Ranije nadbiskup skopski od 1879.
Na ovom području je zabilježena barem od 6. st. Skradinska biskupija. Od 15. st. gubi na značaju i povremeno je pod upravom biskupa iz susjednih gradova: Nina, Zadra, Šibenika i Makarske. Skradinski biskupi imaju jurisdikciju na Kninskom i Bosanskom biskupijom u 17. st., a od 1673 biskupija je sufraganska Makarskoj, iako je šibenski biskup osporavao odluku. Nakon oslobođenja većeg dijela teritorija od Osmanlija 1700., ponovo je uspostavljena Skradinska biskupija. Trogirska biskupija osnovana je u 10. st., a Šibenska 1298. kao sufraganske Splitskoj nadbiskupiji. Područje Skradinske biskupije je 1828. uključeno u sastav Šibenske, kao i dijelovi ukinute Trogirske biskupije.
![]() |
Razdijeljen, gore raskoljen, prvo u srebrnom zlatni kristogram nadvisuje zlatnu osmerokraku zvijezdu, drugo crveno-srebrno šahirano, treće u plavom srebrna školjka. Iza štita biskupski štap sa zlatnim trolisnim križem s Jaganjcem pobjednikom u sredini, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci geslo: „Sve i u svemu Krist“.
Imenovan 2016.
![]() |
U srebrnom ljevokosa dva puta povijena plava greda između grančice masline i crvenog jednojarbolnog broda s bijelim trokutastim jedrom, glava štita valovita u crvenom srebrna šestokraka zvijezda, podnožje valovito u plavom srebrna riba. Iza štita srebrni križ između ukrštene srebrne mitre i srebrnog pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci crno geslo: „Da imaju život u izobilju“ ([ut vitam habeant et abundantius habeant] [Iv 10:10].
Imenovan 1997. Umirovljen 2016. Ranije od 1996. dijecezanski upravitelj Šibenske biskupije.
Grb sadrži lik Tau križa kao znak franjevaca trećeredaca. Geslo: "On je mir naš".
Imenovan 1987. Doktorirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrbeu 1965.
Imenovan 1986. Kasnije od 1987. nadbiskup koadjutor riječko-senjski, naslijedio 1990. Formalno je nakratko 2000. prvi nadbiskup i metrolpolit riječki. Doktorirao na Papinskome sveučilištu Gregoriani i Liturgijskom intstitutu na Papinskome Ateneju sv. Anzelma 1966.
Imenovan 1961. Umirovljen 1986.
Grb sadrži lik uskrsnog Jaganjca pobjednika, kako stoji na gori iz koje ističe rijeka, iznad Biblija, loza i klasje. Geslo: „Opus Dommini operare" (Činiti djelo Božje).
Imenovan 1960. Ranije od 1951. apostolski administrator šibenski, naslovni biskup koronski.
![]() |
Dva puta razdijeljeno, u srebrnome franjevački znak (ispred križa ukrštene ruke Isusa i sv. Franje), u plavome desno zlatni okrunjeni marijanski monogram i lijevo ukršteni papinski ključevi, i u crvenome pelikan u milosrđu. Iza štita biskupski štap s trolisnim križem između ukrštene mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u vrpci geslo: „Charitas Christi urget nos“ (Ljubav nas kristova podžiže) [2 Kor 5:14].
Imenovan 1922.
Grb je u plavome zlatno srce okruženo trnovom krunom iz kjojeg izrasta plamen i križ. Geslo: Charitas Labor.
Imenovan 1911. kasnije od 1918. biskup hvarsko-bračko-viški.
Imenovan 1903. kasnije od 1910. metropolit i nadbiskup zadarski od 1922., onda naslovni nadbiskup Cezareje Kapadokijske.
Imenovan 1895.
Kotorska biskupija zauzima sjeverni dio obalnog pojasa Crne Gore, a sufraganska je Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Kotorski se biskup spominje 787 na Nicejskom koncilu, a 925 na splitskim crkvenim saborima. U 11. stoljeću spominje se kao sufraganska nadbiskupiji Canosa-Bari, pa dukljansko-barskoj i dubrovačkoj nadbiskupiji te opet kanosko-barijskoj sve do 1828. kada je podređena Zadarskoj nadbiskupiji do 1932. Od tada je izravnom upravom Svete Stolice do uključivanja u Splitsko-makarsku metropoliju 1969.
Imenovan 1996.
Imenovan 1983. Ranije od 1961. pomoćni biskup dubrovački, naslovni biskup Bonuste, a od 1966. pomoćni biskup splitsko-makarski. Umirovljen 1996.
Imenovan 1981.
Imenovan apostolskim administratorom kotorskim 1937. – 1938. te ponovo 1950. – 1981.
Imenovan 1938., od 1940. i apostolski administrator Dubrovačke biskupije. Kasnije od 1950. biskup dubrovački. Počasni doktorat Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu 1964.
Imenovan 1895. Prije od 1894. apostolsi administrator kotorski, naslovni biskup bendski.
![]() |
![]() Primi e-mail kada su ove stranice osvježene? |
![]() [vexicro] |
![]() Flags of the World |