Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 5. listopada 1996. Posljednja promjena: 1. lipnja 2017.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Grad Rijeka, 1918. – 1924. i talijanske provincije na istočnom Jadranu 1918. – 1943.

• Slobodna Država Rijeka, 1920. – 1924.
• Gonfanon Uprave nad Kvarnerom
• Ratna pomorska zastava Uprave nad Kvarnerom
• Provincija Carnaro, 1925. – 1943.
• Provincija Istria, 1923. – 1943.
• Provincija Zara, 1920. – 1943.

Hrvatska zastava istaknuta je u Rijeci 23. listopada 1918. godine, a službeno od 29. listopada 1918. (nakon proglašenja nezavisnosti od Austrougarske). Istog 29. listopada istaknuta je i talijanska trobojnica s balkona sjedišta Filharmonijskog društva, a Talijanski nacionalni savjet je objavio: "buduću da je Rijeka (Fiume) bila corpus separatum, predstavljajući talijansku zajednicu u Mađarskom kraljevstvu, izražavamo naše pravo samo-opredjeljenje. Prema tome pravu Talijanski nacionalni savjet proglašava ujedinjenje Rijeke s maticom Italijom". Od 13. studenog 1918. godine uvedena je zajednička talijanska i hrvatska vojna uprava. Istog dana su u Rijeku ušle srpske i francuske trupe, i istaknuta je i srpska zastava. Srbi su se 17. studenog morali povući na Sušak (Sussak) dok je upravu grada zadržao Saveznički odbor sastavljen od talijanskih, francuskih, britanskih i američkih vojnih snaga. U Rijeku je ušao 12. rujna 1919. godine G. D'Annunzio i izvjesio talijansku trobojnicu s balkona sjedišta vlade. D'Anunzio je 24. listopada zatražio od građana da maknu jednu glavu orla s gradskog grba, i tako od habsburškog orla naprave rimskog. D'Annunzio je proglasio talijansku upravu nad Kvarnerom (Reggenza Italiana del Carnaro) 8. rujna 1920. godine. Talijanke trupe su porazile D'Annunzijeve legionare 29. prosinca 1920. i 2. veljače 1921. proglašena je nova gradska vlada koja je trebala pripremiti slobodne izbore. Izbori su održani 24. travnja 1921. godine i autonomisti su dobili. Ponovo je uveden grb s dvoglavim orlom. Civilna zastava s grbom trebala je postati službena, ali nisu poznati dokumenti koji bi to potvrdili. Slobodna Država je ukinuta de facto 3. ožujka 1922., a de jure 16. ožujka 1924. godine, a Rijeku je anektirala Italija.

Kao dio Austrougarske, Rijeka je koristila crveno-žuto-plavu vodoravnu trobojnicu s grbom u sredini, koja je Rapalskim ugovorom postala 12. studenog 1920. postala zastava Slobodne Države Rijeka, s mnogim varijacijama u pojedinostima grba.

• Hrvatska - povijesne zastave
• Hrvatska
• Primorsko-goranska županija - gradovi o povijesnim i suvremenim zastavama Rijeke

Slobodna Država Rijeka, 1920. – 1924.

Stato libero di Fiume, Slobodna Država Rijeka, Fiumei Szabad Állam, Freistaat Fiume

Grad je počeo rabiti posebnu zastavu nakon napoleonskih ratova oko 1813. u obliku austrijske pomorske zastave s gradskim grbom u sredini. Kada je vraćen pod ugarsku upravu 1835. pruge su zamijenjene ugarskom trobojnicom. Tijekom 1848. predložene su posebne gradske boje temeljem starog grba koji je dodijelio 1659 car Leopol I., no gradske su vlasti ukoro raspuštene i nije korištena gradska zastava sve do 1858. kada je ponovo propisana crveno-bijelo-crvena zastava s gradskim grbom. Gradska je karmin-zlatan-ultramarin trobojnica propisana konačno 1870., a sveci zaštitnici se sve rjeđe pojavljuju kao čuvari gradskog grba i do kraja stoljeća uglavnom potpuno nestaju sa zastava. Stilizacija gradskog grba uvelike se razlikuje od zastave do zastave.

Gonfanon Uprave nad Kvarnerom

25:21~

Dokumentacija: Fotografije gonfanona i opis kojeg je sačinio autor zastave G. D'Annunzio.
Točnost: Potvrđen izgled i upotreba prema suvremenim izvorima.
Slika: Mario Fabretto

Ratna pomorska zastava Uprave nad Kvarnerom

1:2?

Dokumentacija: Skica autora zastave G. D'Annunzia. Točnost: Potvrđena upotreba prema suvremenim izvorima, izgled rekonstruiran prema originalnim skicama G. D'Annunzia u dokumentu s nadnevkom 27. kolovoza 1920. (Rim - Narodna knjižnica). Slika: Mario Fabretto

Provincija Carnaro, 1925. – 1943.

Provincia del Carnaro (Provincija Kvarner)

Nakon aneksije Rijeke talijanski su vladari već 1925. godine organizirali to područje u Provinciju Carnaro (tj. Kvarner). Provincija je dobila grb i zastavu - gonfalon od kralja Viktora Emanuela III. 1929. godine (prema hrvatskim izvorima, Ufficio aralidico navodi dva ranija dekreta). Prekrasno oslikana grbovnica čuva se u Muzeju u Rijeci. Grbovnicu su potpisali istodobno i Kralj i Mussolini. Grb je raskoljen u crnom zlatne rimske fascije i u crvenom sedam zlatnih peterokrakih zvijezda raspoređenih poput zviježđa Veliki Medvjed. Štit je nadvišen provincijskom krunom s grančicama masline i hrasta. Grb se pojavljuje i kao glavni element provincijskog pečata koji je dodijeljen istodobno.
Gonfalon (svilenac) je od plave svile s tri repa sa zlatnim resama i kićankama, te je obrubljen zlatim ornamentom na preostale tri strane. U sredini se nalazi provincijski grb te naziv provincije u luku iznad njega. Nema dokaza da je gonfalon ikada zaista i izrađen i upotrebljavan, no osim akvarelom oslikanih crteža grba i zastave u grbovnici muzej čuva i nekoliko tehničkih crteža tušem. Ovi prikazuju zastavu u svim detaljima potrebnim za njezinu izradu, iako je izgled grba tu ponešto drugačiji od onog propisanog u grbovnici - naime sadrži i crveno zaglavlje štita u kojem se nalaze zlatne fascije u vijencu od masline i hrasta povezanih trobojnom vrpcom, tzv. liktorsko zaglavlje. Dekret iz 1926. dodijeljuje grb bez zaglavlja, jednostavan pravokutni gonfalon bez drugih ukrasa te zastavu s četiri pravokutna dugačka repa, a onaj iz 1928. vjerojatno dodaje liktorsko zaglavlje. Akvareli su potpisani imenom Luigi Bangori Machiavelli (?), koji je vjerojatno dizajner likovnog rješenja.

Provincija Istria, 1923. – 1943.

Provincia dell'Istria (Provincija Istra)

Zastava nepoznata.

Temeljem Rapalskog ugovora Istra je definitivno pripala talijanskom Kraljevstvu te je 1923. ustrojena Provincija Istra ili Pula. Istarski povijesni grb dodijeljen je Provinciji nadvišen provincijskom krunom, sukladno talijanskim municipalnim heraldičkim načelima. Od 1933. u grb je dodano tzv. liktorsko zaglavlje. Zastava nije zabilježena u ovom periodu, a za gonfalon se zna da je bio plave boje, no više detalja nije za sada dostupno.

Provincija Zara, 1920. – 1943.

Provincia di Zara (Provincija Zadar)

Po Rapalskom ugovoru, grad Zadar i najuža okolica, kao i otok Lastovo (Lagosta), pripali su Italiji. Povijesni grb Dalmacije dodijeljen je 1931. provinciji nadvišen provincijskom krunom, u skladu s talijanskim municipalnim heraldičkim običajima. Od 1933. u grb je dodano tzv. liktorsko zaglavlje. Gonfalon je plave boje s tri repa trokutastog kraja i ureza među njima, s grbom u sredini, imenom provincije u luku iznad i zlatnim floralnim ornamentom uokolo.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World