Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 2. siječnja 2020.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Ličko-senjske županije.

Ličko-senjska županija - gradovi

1. Gospić
   • Gospić, 1994. – 1999.
   • Gospić, 1980. – 1990.
2. Novalja
   • Novalja, 1993. – 1995.
3. Otočac
   • Otočac, 1995.
   • Otočac, 1994. – 1995.
4. Senj
   • Senj, 17. stoljeće

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Novalja je dobila status grada 1997. godine.

• Ličko-senjska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Hrvatska - srenjovjekovne zastave na portolanskim kartama o zastavama Senja iz XIV. stoljeća

Gospić

1:2

Grb Gospića je u crvenome srebrni uspravljeni vuk u desnici drži srebrni mač zlatne drške. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamnoplava s grbom u sredini, s imenom grada u dva luka iznad, i s lipovom i hrastovom grančicom ispod završavajući trokutasto s resama. Stolne zastave su slične, ali samo s imenom grada i grbom. Zabilježene su i stolne zastavice istog sadržaja kao i svečana.

Gospić, 1994. – 1999.

1:2

Prije usvajanja današnjih simbola, grb Gosipća bio je ovakav: u srcolikom štitu u zaglavlju u zlatnom plavi obrisi planina, dolje raskoljen desno u zelenom srebrna crkva crnih detalja i krovišta zvonika koji ulazi u polje zaglavlja i lijevo šahirano crveno i srebrno. Prikazani su obrisi Velebita s vrhom Visočicom u sredini. Vidljivo je 14 polja povijesnog hrvatskog grba, a zeleno polje simbolizira osnovne gospodarske djelatnosti grada - poljodjelstvo i šumarstvo. Prikazana je fasada crkve Navještenja Marijina, tada gospičke župne crkve, danas je to katedrala. Zastava propisana uz taj grb bila je plava sa zlatnim obrubom (resama) s grbom u sredini.

Gospić, 1980. – 1990.

Bez zastave.

Gospić je 1979. raspisao natječaj za grb općine. Usvojen je pobjednički dizajn 1980. godine: u zelenom tri plave vodoravne grede prekinute srebrnim rotacionim simbolom, iznad crvena petokraka zvijezda, ispod crveni japodski šljem. Pruge predstavljaju tri gospičke rijeke - Novčicu, Liku i Bogdanicu. Rotacioni simbol predstavlja rotaciono magentsko polje i turbine generatora, u čast izumitelja Nikole Tesle, koji je rođen u Smiljanu pored Gospića. Crvena zvijezda predstavlja socijalizam i narodno-oslobodilačku borbu. Brončani japodski šljem prikazuje prastaru naseljenost kraja. Navodno se iz ovakvih šljemova mnogo kasnije razvila suvremena tradicionalna lička kapa. Zastava nije usvojena. Od 1990. godine ovaj grb se više ne koristi, iako je de jure bio važeći do 1994. godine.

Novalja

1:2

Grb Novalje je u plavom polju zlatni Kristov monogram. Križa kombiniran sa slovom P oblika je pronađenog u ranokršćanskim iskopinama u Novalji. P znači i PAX (mir). Zastava je bijela s grbom u sredini.
Svečana zastava nije bijela, već je tamno plava s grbom u sredini, imenom grada iznad, grančicama vinove loze i masline ispod i repovima u dnu (slika je rekonstrukcija prema opisu).

Do 1997. Novalja je imala status općine.

Novalja, 1993. – 1995.

1:2

Grb usvojen 1993. bio je razdijeljen zlatnom gredom s ornamentom kuka, gore u plavom zlatni Kristov monogram, dolje u srebrnom plavi grozd. Plavo polje predstavlja more, bijelo kameni krajolik, križ je kopija takvog iz zbirke Stomorica, a za grozd se kaže da predstavlja bogatstvo novaljskog, barbatskog, lunjskog i staronovaljskog polja. Središnja greda prikazuje starohrvatski motiv "kuka".
Zastava je bila bijelo-plava dvobojnica s grbom u sredini. Svečana inačica, za okomito isticanje, imala je i zlatni rub te pet uzubljena na slobodnom kraju.
Prikazi rekonstruirani!

Otočac

1:2

Grb je u srebrnom štitu stoji zlatnom krunom okrunjen crveni lav, iznad tri crvena položena polumjeseca. Grb je postavljen u sredinu tamno crvene zastave. Svečana zastava je tamno crveni gonfalon s tri repa trokutastih krajeva s kićankama. U sredini grb, iznad zlatnožuti natpis s imenom grada u dva lika i ispod dvije zlatno-žute graničice hrasta i jele.
Grb koristi elemente obiteljskog grba knezova Frankopana iz 1430. (u srebrnom štitu stoje dva jedan prema drugom okrenuta uspravljena crvena lava sa zlatnim krunama iznad glava, između prednjih i zadnjih šapa drže zlatan kruh; Frankopani su inače puno poznatiji po svojem grbu iz 1330. vodoravno razdijeljen u crveno i zlatno polje, u crvenom polju zlatna šestokraka zvijezda), a polumjeseci su iz grba drugih vlasnika Gacke, obitelji Vilić (u zlatnom štitu ispod vodoravne grede s tri crvena polumjeseca crni okrunjeni orao raširenih krila, u grbovniku Korjenić-Neorića, 1595.) Dvije grančice kojima je ukrašen gonfalon predstavljaju dvije najzastupljenije vrste drveća koje se može naći u Gackoj. Stolna zastavica sadrži iste elemente u pravokutnoj formi obrubljena zlatnožutim.

Otočac, 1995.

Svečana zastava korištena od usvajanja ovih simbola do polovine prvog desetljeća 21. stoljeća bila je različita: tamno crveni gonfalon s tri repa ravnih krajeva sa zlatnožutim resama. U sredini isti grb i grančice kao na današnjem gonfalonu, ali je natpis iznad bio "Otočac u Gackoj". Nije poznato kada je i zašto ova zastava zamijenjena novom.

Otočac, 1994. – 1995.

1:2

Prvotno usvojeni grb Otočca uključivao je već elemente koji su zadržani i u današnjim simbolima. Osim toga, prikazivao je Forticu, utvrdu s tri kružne kule izgrađenu 1819., devastiranu u XX. stoljeću, na zelenom brujegu koji simbolizira otok koji je gradu dao ime. Valovita greda u dnu predstavlja rijeku Gacku. Zastava je bila bijelo-crvena dvobojnica sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
Prikazi rekonstruirani!

Senj

1:2

Grb prikazuje zaštitnika grada svetog Juraja koji ubija zmaja. U pozadini vidi se silueta grada Nehaja, prikazana tako da podsjeća na hrvatski grb. Grb je okružen okvirom od floralnih i pomorskih motiva. Zastava je trobojnica u skladu sa srednjoevropskom tradicijom prema bojama iz grba, prema gradskoj trobojnici iz 17. stoljeća. Ni grb ni zastava nisu sasvim u skladu s općim pravilima o izgledu lokalnih simbola prema Ministarstvu uprave, ali zbog njihovog ranog usvajanja i povijesnog utemeljenja upotreba im je ipak dozvoljena.

Senj, 17. stoljeće

Grad Senj koristio je pečate s ikonografskim prikazom Sv. Jurja koji ubija zmaja barem od 1268., a to je heraldizirano u grb do 17. stoljeća. hrvatski kralj Rudolf I. (Rudolf II. car Svetog Rimskog Carstva) potvrdio je 1607. gradska prava i dodijelio ponešto modificirani grb, koji je od tada korišten naizmjenično s povijesnim grbom. Rudolfov se prikaz nalazio odtada na gradskoj zastavi sastavljenoj od crvene, zelene i pave pruge: sv. Juraj u oklopu stoji jednom nogom na zmaju koji izlazi iz vode, drugom na zmiji na kopnu, drži buzdovan u desnoj i u lijevoj ruci raskoljenu zlatnu zastavu s prikazom Bogorodice.
Ovdje prikazana rekonstrucija je upitne vjernosti, koristeći Ströhlov prikaz Rudolfovog grba, budući da nisu poznati drugi iole detaljniji opisi zasave, koja već do početka 20. stoljeća više nije sačuvana.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World