Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 13. siječnja 2023.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Krapinsko-zagorske županije.

Krapinsko-zagorska županija - općine

1. Bedekovčina
   • Bedekovčina, prijedlozi iz 2018.
   • Bedekovčina, prijedlog iz 1995.
2. Budinščina
3. Desinić
   • Desinić, 1994. – oko 2010.
4. Đurmanec
5. Gornja Stubica
   • Gornja Stubica, 1993. – 2000.
6. Hraščina
   • Hraščina, 1995. – 1996.
7. Hum na Sutli
8. Jesenje
9. Konjščina
10. Kraljevec na Sutli
11. Krapinske Toplice
    • Krapinske Toplice, 1994. – 2007.
12. Kumrovec
13. Lobor
    • Lobor: Janine
14. Mače
15. Marija Bistrica
    • Marija Bistrica, 1994. – 2004.
16. Mihovljan
    • Mihovljan, oko 1995. – oko 2006.
17. Novi Golubovec
18. Petrovsko
    • Petrovsko, ca. 199x.
19. Radoboj
20. Stubičke Toplice
21. Sveti Križ Začretje
    • Sveti Križ Začretje, inačica
    • Sveti Križ Začretje, 1999. – 2000.
    • Sveti Križ Začretje, 1994. – 1999.
22. Tuhelj
    • Tuhelj, – 1997.
23. Veliko Trgovišće
    • Veliko Trgovišće, 1994. – 2005.
24. Zagorska Sela
25. Zlatar-Bistrica

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobila odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim općinskim dokumentima.
Godine 1997 su ustrojene općine Jesenje, Kumrovec i Novi Golubovec.

• Krapinsko-zagorska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Grad Zagreb o simbolima jedinica ranije u sastavu Grada Zagreba

Bedekovčina

1:2

Grb Bedekovčine je razdijeljen vodoravno, gore u zlatnom srebrna kurija sa zlatnim elementima na plavom brijegu, dolje crveni vrč preko šest greda srebrno i plavo. Grb je usvojen nakon natječaja provedenog 1995. godine. Prikazuje dvorac-kuriju Bedekovčina (kurija obitelji Bedeković-Komorski), a vrč je simbol duge lončarske tradicije u kraju, koja je prije više od sto godina prerasla u industriju crjepova i opeke. Zastava je bijela s grbom u sredini.

Bedekovčina, prijedlozi iz 2018.

1:2

Općinska je uprava 2018. uočila da rb i zastava koji se rabe od 1995. nisu nikada prošli propisanu proceduru odobrenja u središnjim državnim tijelima, a kada su to pokušali učiniti, shvatili su da takav grb nije u skladu s prihvaćenim heraldičkom načelima i da se ne može odobriti. Stoga su pripemljene tri inačice novog rješenja, temeljenog na onom koje se rabilo od 1995. u svrhu javnog savjetovanja: U plavome smeđi vrč nadvisuje u podnožju tri srebrne grede; U plavome dva smeđa vrča nagnuta jedan prea drugome nadvisuju u podnožju tri srebrne grede; U plavome dva smeđa vrča isprepletenih rukohvata nadvisuju u podnožju tri srebrne grede. Uz svaku je inačica predložena orgovarajuća bijela zastava s grbom u sredini.

Bedekovčina, prijedlog iz 1995.

1:2

Na bijelom štitu četiri valovite grede, gornje dvije crvene, donje dvije plave, u dnu godina 1658. Crvene valovite grede svojim oblikom podsjećaju na biber crijep te time na keramičku industriju u Bedekovčini. Plave grede, kao i broj valova predstavlja sedam bedekovačkih jezera umjetno stvorenih dugogodišnjim iskapanjem materijala za crjepove i opeku. Godine upisana u grb je godina osnivanja samostalne župe u Bedekovčini. Štit grba ima isti oblika kao štit grba grada Zaboka, u čijem sastavu je kao jedna od mjesnih zajednica bila Bedekovčina do 1993. Zastava je zlatnožuta predstavljajući bogatstvo područja, s rubom u bojama hrvatske trobojnice - tradicionalnim ukrasom u ovom području.

Ovaj prijedlog, u nekoliko inačica na istu temo, prihvatilo je općinsko vijeće općine Bedekovčina 24. studenog 1995. kao drugonagrađeno idejno rješenje na natječaju za grb i zastavu općine. Prvonagrađeno rješenje kasnije je prihvaćeno za grb i zastavu Bedekovčine, koji su prikazani gore.

Budinščina

1:2

Grb Budinščine je raskoljen plavo i zeleno s dva narančasta uspravljena lava koji zajedno drže srebrni latinski križ. Umjesto lavova opis govori o grifonima koji su navodno uzeti iz grbova starih obitelji Patačića i Gotala. No, ni jedni ni drugi nisu imali grifone u svojim grovima. Patačići su tek u svojem grofovskom grbu od sredine 18. stoljeća dodali uz starije oznake i prikaz uspravljenog lava. Grb Budinšćine čini se da je zapravo inspiriran starijim grbom Gotala iz Gotalovca, koji prikazuje dva uspravljena lava koji zajedno drže trostruki križ, a stoje na tri kune i prate ih dvije zvijezde. Takav grb, bez oznaka boja, pojavljuje se na obiteljskim pečatima do početka 18. stoljeća. Zastava je okomita, narančasta s grbom postavljenim u gornjem dijelu.

Općina se naziva Budinšćina u zakonu iz 1992., a Budinščina u zakonu iz 1997. i kasnijima.

Desinić

1:2 | 2:3

Grb koji rabi općina Desinića je u plavom srebrni Sv. Juraj na konju ubija zelenog zmaja. Čini se da nije formalno usvojen, ali se ipak koristi. Rabi se i siva zastava s grbom u sredini. Stolna zastavica je okomita s nešto većim grbom. Postupak ishođenja odobrenja za ove simbole je u tijeku.

Desinić, 1994. – oko 2010.

1:2?

Grb Desinića usvojen 1994. je u crveno-srebrnom šahiranom polju na zelenom brijegu srebrni dvorac. Dvorac u grbu prikaz je Velikog Tabora, srednjovjekovnog burga u blizini Desinića. Propisana je zastava trobojnica, zeleno, bijelo, crveno s grbom u sredini. Ovo rješenje gotovo sigurno je odbijeno od strane Ministarstva uprave i tako nikada nije bilo službeno (ali je barem grb zabilježen u uporabi).

Đurmanec

6:13~ | 1:2

Grb Đurmanec je u plavom sv. Juraj na srebrnom konju ubija zelenog zmaja i u zaglavlju raskoljenom na tri u crvenom zlatni list breze, crveno-srebrna 2×2 šahovnica i u crvenom zlatni grozd. Iznad štita obično je prikazana zlatna traka s imenom općine. Propisana zastava je okomita, svijetlo plava s grbom (bez trake) u sredini.
Zastava zabilježena u uporabi je isto okomita, ali tamnije plave boje od boje grba, s grbom u sredini većim od propisanog. Zabilježena je i vodoravna zastava tamnije plave boje s isto tako obojenim štitom grba.

Gornja Stubica

1:2

Grb Gornje Stubice je u srebrnom na zelenom brijegu zlatna kruna (bikovska brnjica) u crvenom plamenu. Jednostavna kruna u plamenu simbolizira vođu Seljačke bune 1573. Matiju Gubca. Bila je to najveća buna u ovom dijelu Europe, a središte joj je bilo upravo u Gornjoj Stubici uz drevno stablo lipe koje još uvijek stoji. Jednostavna željezna kruna korištena je u mučenju i pogubljenju Gupca nakon gušenja pobune. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini. Svečana zastava je svjetloplavi gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa s kićankama, s grbom u sredini, iznad njega u tri luka naziv općine i ispod dvije ukrštene lipove grančice, obrubljena zlatnim rubom.

Gornja Stubica, 1993. – 2000.

Bez zastave.

Grb koji je Gornja Stubica koristila 1990-ih koso je razdijeljen srebrnom gredom, gore u plavom srebrni sv. Juraj, dolje u crvenom iz zelenog brijega raste lipa u prirodnoj boji. Štit je okrunjen zidanom zlatnom krunom s plavo-srebrnim plaštem desno i crveno-zlatnim lijevo. U dnu je zlatna traka s imenom općine. Lipa u grbu je naravno slavna Gubčeva lipa. Zastava nije bila usvojena.

Hraščina

1:2

Grb Hrašćine je u zlatno obrubljenom crvenom štitu zlatna osmokraka zvijezda. Zastava je plava s grbom u sredini.
Kada je 1996. usvojen novi grb, opis zastave nije promijenjen, pa je zastava ostala propisana nebesko plave boje, kao i ranije. U statutu iz 2001. i kasnijim navodi se samo plava boja. I zasista, u uporabi su zabilježene jedino zastave umjerene plave boje.

Općina sebe naziva Hraščina, dok se u državnom zakonu rabi ime Hrašćina. Prvi je naziv u skladu s lokalnim dijalektom.

Hraščina, 1995. – 1996.

1:2?

Grb Hraščine usvojen 1995. bio je raščetvoren crveno, zeleno, zeleno i crno i preko svega osmokraka zlatna zvijezda. Zastava je bila nebesko plava s grbom u sredini.
Hraščina je prije toga 1994. godine usvojila drugačiji grb, o kojem nema drugih informacija. Također je bio smješten u sredini nebesko-plave zastave.

Hum na Sutli

1:2

Grb Huma na Sutli je u plavom srebrna staklena posuda. Posuda ima okruglo tijelo i cilindričan vrat. Proizvodnja stakla ima dugu tradiciju u Humu, a laboratorijsko staklo je i danas jedan od najvažnijih proizvoda iz općine. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Počasna zastava je plavi gonfalon s tri repa koja završavaju trokutasto, zlatno obrubljen i sa zlatnim kićankama na vrhovima repova. U sredini je grb općine, iznad zlatnim slovima ispisano je ime općine, a ispod dvije ukrštene lipove grančice. Stolna zastavica istog je temeljnog dizajna, okomita trokutastog kraja sa žutim obrubom duž vanjskih stranica.

Jesenje

Sjedište: Gornje Jesenje

1:2

Grb Jesenja je u zelenom srebrna golubica raširenih krila sa zlatnim nimbusom i ispod iz zlatne posude istječe srebrna voda. Zdjelica s vodom simbol je zaštitnika općine, sv. Ivana Krstitelja, a golubica je simbol sv. Duha. Zastava je zelena sa grbom u sredini. Svečana zastava je zeleni gonfalon trokutastog kraja, obrubljen zlatnim resama, zlatno obrubljen grb je u sredini, iznad njega bijeli natpis "Općina Jesenje", a ispod ukrštene grančice vinove loze i pitomog kestena. Stolne su zastavice pojedonstavljenog izgleda svečane.

Općina jesenje 1997. se izdvojila iz Grada Krapina.

Konjščina

1:2

Grb Konjščine je u zelenom srebrna konjska glava krvari gdje je probodena strelicom u vrat. Zelena boja predstavlja Zagorje, konjska glava ime općine, ali je prisutna i u grbu obitelj grofova Konszky na čijoj zemlji se općina razvila. Crna strelica predstavlja borbe protiv Turaka, borbu za slobodu i nezavisnost. Zastava je tamno-zelena s bijelo obrubljenim grbom uz koplje. Zastava istkanuta s dvorca Kaštel obitelji Konszky istaknuta je bijela okomita viseća zastava s pravokutnim urezima duž donjeg ruba, s grbom u sredini iznad dvorednog natpisa imena općine, crnim i na zelenoj vrpci bijelim.

Kraljevec na Sutli

1:2

Grb Kraljevca prikazuje hrvatsko šahirano polje i križ s okom i golubom, kao simbole Presvetog trojstva te zelenu dolinu s rijekom Sutlom. Zastava je svijetlo zelena s natpisom "Općina Kraljevec na Sutli" iznad; u sredini je grb uronjen u dvije plave valovite pruge. Odluka iz 1995. spominje i treću prugu ispod grba, koja nije njime prekinuta, ali kasniji statuti navode samo dvije pruge, kao što prikazuju i zastave u uporabi. Zastava je obrubljena zlatnim resama. Stolna zastavica je okomita samo s grbom u sredini. Unatoč tvrdonji u ranijem Statutu da je grb povijesni, radi se o novo izrađenom grbu.

Krapinske Toplice

1:2

Grb Krapinskih Toplica je U zelenome iz drvenog vjedra istječe plava voda. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Stolna zastavica okomita je inačcia s grbom nadvišenim trorednim imenom općine.

Krapinske Toplice, 1994. – 2007.

1:2

Grb Krapinskih Toplica usvojen 1990-ih bio je u crveno obrubljenom srebrnom polju plavo "srce-vodoskok". Zastava je bila plava s grbom u sredini. Srce predstavlja licitarsko srce, tradiciju Hrvatskog zagorja, a vodoskok liječenje i izlječenje. Ovi simboli nisu dobili odobrenje za uporabu Ministarstva uprave, ali su ipak bili upotrebljavani.

Kumrovec

1:2

Grb je Kumrovca koso razdijeljen u crveno i srebrno srcolikim rezom. Ovaj ornament u obliku lipovog lista ili simbola karteške boje pik, čest je u folkloru ovog područja, osobito u drvenim ukrasima, a u Kumrovcu se nalazi etno-selo muzej na otvorenom izgrađen oko rodne kuće Maršala Tita. Zastava je tamno-plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava tamno je plavi gonfalon obrubljen zlatnim s dva trokutasta ureza na slobodnom kraju sa zlatnim resama duž njih, u sredini grb iznad ornamenta od vinove loze i grožđa te u vrhu ime općine u dva luka. Stolne su zastavice okomite plave trokutastog kraja s grbom iznad bijelog imena općine. Unatoč tvrdonji u Statutu da je grb povijesni (koja je doduše kasnije izostavljena), radi se o novo izrađenom grbu.

Općina Kumrovec izdvojena je 1997. iz općine Tuhelj.

Lobor

1:2

Grb Lobora je na crvenom polju u srebrnom šiljku crveni ponovljeni križ. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno plavi gonfalon obrubljen žutim s tri trokutasto završavajuća repa i sa zlatnim resama uz donji rub, u sredini je zlatno obrubljeni grb, iznad njega naziv OPĆINA u luku i LOBOR u liniji te su u repovima zlatni ornamenti od grančica vinove loze, tropleta i grančica hrasta. U uporabi je stolna zastavica trokutastog kraja s ornamentima grančica vinove loze i hrasta.

Lobor: Janine

Proslava Dana sv. Ane

1:2

Proslava Janina (Dana sv. Ane) tradicionalno se obilježava 26. srpnja. Za manifestaciju se rabi zastava posebnog izgleda.

Mače

1:2

Grb Mača je u plavom srebrnim mačem zlatne drške ukoso proboden zeleni brijeg iz kojega istječe voda. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Marija Bistrica

1:2

Grb Marije Bistrice je u plavom štitu Crna Madona s Djetetom, oboje okrunjeni starohrvatskom krunom, stoji na srebrnom polumjesecu vrhova nadolje. Kip Crne Madone iz XV. stoljeća najvažnija je ikona u glavnom hrvatskom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici, povezuje se s mnogim čudotvornim događajima. Dvije zlatne krune u obliku krune narodnih vladara poklonio je za kip 1935. godine zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Zastava je žuta s grbom u sredini. Stolne zastavice su okomite s imenom općine ispisanim u dva red, jedan iznad i drugi ispod grba u sredini.

Marija Bistrica, 1994. – 2004.

Zastava nepoznata.

Znak korišten 1990-ih prikazuje hrvatsku šahovnicu i lokalnu crkvu.

Mihovljan

1:2

Grb Mihovljana je u plavom na zelenom podnožju srebrna crkva crvenog krova nad kojom stoji sv. Mihovil odjeven u plavo, bijelih krila i uzdignutog mača i iza svega se uzdiže zlatno sunce, te u podnužu dva crna rudarska čekića. Koristi se trobojna zastava plavo, zeleno, crna s grbom u sredini. Boje simboliziraju rudarsku tradiciju mihovljanskog kraja - nebo, zemlju i ugljen. Sv. Mihovil zaštitnik je Mihovljana.

Mihovljan, oko 1995. – oko 2006.

1:2

Ranije je korišten sličan znak u kojem je podloga štita bila šahovnica, a bio je nadvišen trobojnom vrpcom s nazivom općine. I taj je korišten na trobojnoj plavo-zeleno-crnoj zastavi bez vrpce s natpisom.

Novi Golubovec

1:2

Grb Novog Golubovca je u zelenom je polju srebrni golub raširenih krila i ispod njega dva ukrštena crna rudarska čekića. Golub svakako dočarava ime mjesta, dok čekići podsjećaju na rudnike ugljena koji su donijeli prosperitet u Golubovec, iako su danas već preko 30 godina zatvoreni. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava je žuti gonfalon s tri pravokutna repa koji sadrže zeleni hrastov ornament, u sredini je općinski grb, a iznad njega zelenim slovima naziv općine. Unatoč tvrdonji u Statutu da je grb povijesni, radi se o novo izrađenom grbu.
Iako službeno odobreni blazon propisuje da golub gleda ulijevo, u uporabi je inačica u kojoj gleda udesno.

Općina Novi Golubovec izdvojena je 1997. iz općine Mihovljan.

Petrovsko

Zastava nepoznata.

Grb Petrovskog je u plavom dva zlatna ukrštena ključa s percima nadolje unutra između dvije zlatne šestokrake zvijezde i u dnu zeleni brijeg. Rješenje se temelji na ranije korištenom dizajnu, koji je likovno usklađen sa suvremenim stilom hrvatskih municipalnih grbova. Ključevi u grbu se, naravno, odnose na sv. Petra, zaštitnika općine po kojem je i nazvana.

Petrovsko, ca. 199x.

Zastava nepoznata.

Grb Petrovskog korišten ranije je bio u plavom dva zlatna ukrštena ključa s drškama nagore između dvije zlatne šestokrake zvijezde i u zaglavlju natpis PETROVSKO. Ovo rješenje je Ministarstvo uprave odbilo.

Radoboj

1:2

Grb Radoboja je raščetvoren zlatno i crno. Ove boje izabrane su da predstavljaju dvije najvažnije rude koje su nekada bile glavni proizvod Radoboja - ugljen i sumpor. Zastava je zelena s grbom u sredini, predstavlja poljoprivredu ovog kraja. U uporabi su potvrđene i okomite inačice zastave. Svečane zastavice su u obliku svečanog gonfalona okomite trokutastog kraja, zelene sa žutim orbubom, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i ukrštenim grančicama vinove loze ispod.

Stubičke Toplice

1:2

Grb prikazuje u plavom izvor ispod bijele kapelice ispred zelenih brda. Izvor predstavlja termalne ljekovite toplice, a kapelica je posvećena sv. Katarini. Stubičke Toplice su se do 1960-ih zvale Kapelšćak, a moderna kapelica prikazana na grbu izgrađena je 1814. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini, propisanih dimenzija 150×300 cm s grbom okomitim na os zastave u sredini veličine 50×60 cm. Zabilježena u upotrebi u 90-ima češće u okomitoj nego vodoravnoj inačici, a kasnije uglavnom u vodoravnoj inačici s većim grbom. Unatoč tvrdnji u Odluci da je grb povijesni (koja je doduše kasnije izostavljena), radi se o novo izrađenom grbu. Ipak, grb se temelji donekle na sličnom prikazu parne Dijanine kupelji u znaku Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, koji se koristi vjerojatno od sredine 70-ih.

Sveti Križ Začretje

1:2

Grb je u plavom zlatni križ, te u srebrnom zaglavlju kaciga okrunjena zlatno s crveno-zlatnim plaštem desno i plavo-srebrnim lijevo. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Kaciga s plaštem, tvrdi se, detalj je iz grba Vranicani - Dobrinović, ali tamo je svakako bila iznad štita, a ne u njemu.
Svečana zastava bijeli je gonfalon trokutastog završetka sa zlatnim resama, s grbom u sredini, nazivom općine u dva luka iznad i ornamentom ispod grba koji se sastoji od šest klasova pšenice i grančica vinove loze.

Sveti Križ Začretje, inačica

1:2

Za razliku od propisanog, inačice koje su uglanom u uporabi imaju grb obrubljen crvenom linijom, a desni plašte kacige obojan je crveno i srebrno (bijelo).

Sveti Križ Začretje, 1999. – 2000.

1:2

Grb usvojen 1999. razlikovao se u detaljima od današnje inačice - kaciga je bila siva, a plašt s desna crveno-bijeli, tj. u plavom zlatni križ, te u srebrnom zaglavlju siva kaciga, obrubljena i okrunjena zlatno sa zlatnim vizirom te crveno-srebrnim plaštem desno i plavo-srebrnim lijevo. Nije bio propisan žuti obrub oko grba u zastavi.
Grb i zastava su blagoslovljeni 14. rujna 1999.

Sveti Križ Začretje, 1994. – 1999.

5:8 | 1:2

Grb Sv. Križa Začretja usvojen 1994. je raščetvoren latinskim križem ukrašenim križem od pletera, 1. u plavom zlatna kruna s pet šiljaka iznad podnožja crveno-srebrno šahirano, 2. u plavom srebrna barkona kupola, gore lijevo zlatna šestokraka zvijezda, a u podnožju srebrna sablja, 3. u plavom srebrni plug sa zlatnim točkom brazda zeleno podnožje, 4. u plavom zlatno izlazeće sunce sa zrakama iznad zelenih brjegova, u podnožju kroz 3. i 4. sivi vijadukt trobojnog crveno-srebrno-plavog luka. Zastava je bila okomita, bijela s grbom pomaknutim u gornji dio i plavim natpisom imena općine u luku ispod njega, te sa zlatnim resama uz donji rub. Kupola predstavlja kupolu dvorca Vranicany (Vranyczany, Vranjican) u Sv. Križu. Zastava je prvo propisana u omjeru 5:8, a od 1995. u 1:2.
Grb i zastava su blagoslovljeni 14. rujna 1994.

Tuhelj

1:2

Grb Općine Tuhelj je u plavom polju zlatna kruna okružena s dvanaest zlatnih zvijezda te u srebrnom zaglavlju tri plave kapljice. Kruna u grbu je prema kruni sa kipa Djevice Marije, zaštitnice općine, koju predstavljaju i dvanaest zvjezdica. Kapljice vode simboliziraju Tuheljske Toplice po kojima je Tuhelj poznat. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini.
Stolna zastavica je također svijetlo plava, okomita zastava koja završava trokutasto, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i dvije lipove grančice ispod njega.

Tuhelj, – 1997.

Zastava nepoznata.

Grb koji je koristila općina Tuhelj prikazuje obelisk sa spomenika hrvatskoj himni u Zelenjaku, na mjestu gdje je prema tradiciji napisana. Od 1997. to mjesto više nije u Općini Tuhelj (nego u općini Kumrovec), pa se ovaj znak više i ne koristi.

Veliko Trgovišće

1:2

Grb Velikog Trgovišća je u plavom zlatna kesa. Kesa je referenca na trgovište pa tako grb indirektno oslikava ime mjesta. Zastava je zelena s grbom u sredini obrubljenim žuto. Stolne zastavice su okomite zelene s grbom u gornjem dijelu i dvorednim žutim imenom općine ispod njega.

Veliko Trgovišće, 1994. – 2005.

8:13 | 1:2

Prvotno usvojen grb Velikog Trgovišća okomito je raskoljen srebrnom gredom koja se u vrhu spaja sa srebrnim zaglavljem, desno šahirano crveno i srebrno i lijevo zeleno polje. Okomita bijela greda i zaglavlje zajedno sačinjavaju inicijal T za Trgovišće, ali i za Tuđman. Prvi predsjednik Republike Hrvatske rođen je u Velikom Trgovišću. Zastava je istodobno usvojena, bijelo-plava dvobojnica s grbom u sredini prve polovice, prvo u razmjeru 8:13, a od 1995. u uobičajenijem razmjeru 1:2. Ministarstvo uprave odbilo je odobriti ovaj dizajn, pa je korištenje zastave prestalo.

Zagorska Sela

1:2

Grb Zagorskih Sela je u plavome zlatni puknuti kotač sa srebrnim oštricama nadvišen zlatnom krunom. Prikazuje puknuti kotač sv. Katarine Aleksandrijske, kao njezine atribut i instrument mučeništva, nadvišen zlatnom trolisnom krunom. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon s tri repa trokutastih krajeva sa zlatnim kićankama, s grbom u sredini, imenom općne u tri reda iznda i zlatnim ukrštenim grančicama vinove loze s grožđem ispod.

Zlatar-Bistrica

1:2

Grb Zlatar-Bistrice prikazuje u zelenom crni kotač na kojem je zlatni puran, u podnožju srebrna valovita greda. Područje je poznato po tradicionalnoj proizvodnji purana, kotač označava prometni značaj općine, a valovita linija rijeku Krapinu. Ponekad se kotač prikazuje sa samo četiri žbice, no čini se da je to rano rašireni pogrešan prikaz, koji se polako izbacuije iz uporabe. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

U zakonu iz 1997. ime općine bilo je navedeno Zlatar-Bistrica. Ponekad se koristi u obliku s dvije riječi Zlatar Bistrica, no samo je prvo gramatički ispravno.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World