Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 28. siječnja 2018.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Osječko-baranjske županije.

Osječko-baranjska županija - gradovi

1. Osijek
2. Beli Manastir
3. Belišće
4. Donji Miholjac
5. Đakovo
   • Đakovo, inačica
   • Đakovo, 1986. – 1992.
6. Našice
7. Valpovo
   • Valpovo, oko 199x.

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Godine 1997. su općine Belišće i Donji Miholjac dobile status grada, dok je grad Našice izdvojen iz Požeško-slavonske županije i uključen u Osječko-baranjsku.

• Osječko-baranjska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Osijek

1:2

Grb se temelji na onome koji je gradu podijelio 1809. godine kralj Franjo I., danas u vrlo pojednostavljenom obliku: u plavom štitu srebrni most s kulom iznad koje je srebrni štitić sa crvenom savinutom rukom koja drži srebrnu sablju. Savinuta ruka sa sabljom je grb stare Bosne (Rame), ali je početkom XIX. st. taj grb nakratko korišten u habsburškoj heraldici kao simbol tada tek oslobođene Slavonije. Zlatno obrubljeni grb grada nalazi se u sredini bijelo-plave dvobojnice, u stilu landesfarben - gdje boje proizlaze iz temeljnih boja grba. Dvobojna plavo-bijela zastava s gradskim grbom ima tradiciju barem od početka XX. stoljeća, kada se pojavljuje na zastavama građanske garde. Koristi se i vrlo duga okomita inačica zastave, ponekad čak i bez grba.

* Napomena: službeni opis grba u rješenju Ministarstva jednostavno prepisuje odredbe iz gradskih odluka; rješenje je izrađeno prije uspostave Povjerenstva za odobravanje grbova i zastava i za razliku od kasnijih rješenja, ne sadrži stručno izrađen heraldički blazon.

Beli Manastir

1:2

Grb Belog Manastira je u plavom sv. Martin u odori rimskog vojnika stoji na srebrnoj kamenoj utvrdi, u desnici drži zlatni križ, a u ljevici odrezani dio svojeg crvenog ogrtača. Sveti Martin zaštitnik je grada. Zastava je plava s grbom u sredini. Postoji i okomita inačica zastave.

Belišće

1:2

Grb je u crvenom polju dva srebrna lista iznad tri srebrne grede. Grb dočarava ime grada prikazujući lišće topole, koje su nekad prevladavale u području, a koje karakterizira upravo njihovo bjelkasto lIšće. Simboliziraju također i industriju papira koja je osigurala napredak grada. Tri grede predstavljaju tri rijeke koje okružuju grad: Drava, Karašica i Vučica. Zastava je žuta s grbom u sredini. Iako je jasno opisana kao žuta, zastava se najčešće rabi u crvenkastoj nijansi, kao bi se lako mogla opisati i kao narančasta. Zabilježena je u uporabi i okomita inačica s nešto manjim grbom.

Do 1997. Belišće je imalo status općine.

Donji Miholjac

1:2

Grb Donjeg Miholjca je u plavm arkanđel Mihovil sa srebrnim mačem zlatnog rukohvata u desnoj i s crvenim štitom sa srebrnim križem u lijevoj ruci, stoji na i probada zelenog zmaja crvenih kandži i jezika. Sv. Mihovil Arkanđel zaštitnik je grada. Današnji grb temelji se na pečatu trgovišta Donji Miholjac iz 1906. godine. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Zabilježena je i uporaba okomite inačice. Svečana zastava je bijeli gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, s grbom u sredini, zelenim natpisom u dva luka iznad i dvije zelene hrastove grančice sa zlatnim žirovima ispod. Stolne zastavice su istog temeljnog dizajna, okomite, pravokutne, sa žutim obrubom.

Do 1997. Donji Miholjac je imao status općine.

Đakovo

1:2

Grb Đakova je u plavom na zelenom podnožju srebrni klasicistički portal crkve Svih Svetih crvenog krova ispred kojeg stoje desno sv. Petar koji drži knjigu u desnici i ključ u ljevici i lijevo sv. Pavao koji drži mač u desnici i knjigu u ljevici, obojica sa zlatnim nimbusima i u zaglavlju grba sa svake strane po jedna zlatna šestokraka zvijezda. Grb se temelji na pečatu s kraja 18. stoljeća. Korišten je u obliku grba već početkom 19. stoljeća. Zastava je bijelo-ljubičasta dvobojnica s grbom u sredini usvojena je 1992. Zastava je inspirirana vatikanskom dvobojnicom (inačicom), pri čemu ljubičasta ("karminlila") pruga simbolizira Đakovo kao sjedište biskupije.

* Napomena: službeni opis grba u rješenju Ministarstva jednostavno prepisuje odredbe iz gradskih odluka; rješenje je izrađeno prije uspostave Povjerenstva za odobravanje grbova i zastava i za razliku od kasnijih rješenja, ne sadrži stručno izrađen heraldički blazon.

Đakovo, inačica

1:2

Službeni opisi propisuju da su linije u grbu zlatne boje, no i inačice koje ih prikazuju crne su u širokoj upotrebi.

Đakovo, 1986. – 1992.

Bez zastave.

Povijesni grb Đakova nakon 2. svjetskog rata nije više službeno korišten, da bi tek 1986. bio usvojen novi grb, koji sadrži taj povijesni grb, okružen elementima socijalističke izgradnje. U tom okviru prikazana je silueta katedrale i suvremenih zgrada, valovite trake simboliziraju rijeke Vuku i Savu. Na vrhu je petokraka zvijezda, od koje se pružaju dvije uvijene trake. Na desnoj je povijesni naziv DYAKO i godina 1239. kada je izdana povelja koja određuje teritorij grada, a na lijevoj suvremeni naziv i godina oslobođenja 1945. U dnu su simboli poljoprivrede, industrije, šumarstva i vinogradarstva. Boje grba nisu bile određene. Isti grb s godinom 1989. na lijevoj traci i dodatnom trakom s natpisom "750. obljetnica grada" korišten je te godine povodom te proslave.

Našice

1:2

Grb Našica je u plavom na dva zelena brijega dvije srebrne crkve sa crvenim krovima jedna prema drugoj. Temelji se na pečatu trgovišta Našice iz 1880. godine, koje Laszowski prikazuje u bojama. Uz manje umjetničke razlike u prikazu, pečat sadrži i prirodni crveni cvijet ljiljana na dugoj stabljici uz lijevi rub. Zastava je tamno plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Stolna zastavica je okomita plava s grbom u sredini i bijelim nazivom grada ispod.

Grad Našice su bili u sastavu Požeško-slavonske županije do 1997.

Valpovo

1:2

Grb Valpova je u zelenom zlatna kružna kula sa satnim tornjem na mostu s tri luka. Kružna valpovačka kula iz XV. stoljeća u grbu je kombinirana sa baroknim satnim tornjem iz 1873. dvorca Prandau-Normann i predstavlja valpovačku povijest, a simbolična tri luka mosta Malta preko Karašice, tri rijeke - Dravu, Karašicu i Vučicu. Zelena boja grba i zastave predstavlja poljoprivredu i valpovački park. Zastava je zelena sa žuto ubrubljenim grbom u sredini. Zastave zelenog polja s takvim (ili vrlo sličnim) grbom korištene su barem od 1970-ih godina, nepoznatog statusa.

Valpovo, oko 199x.

Zastava nepoznata.

Grb koji je Valpovo koristilo prije usvajanja današnjeg, prikazivao je u bijelom polju između zelenog hrastovog lista i zlatnog žitnog klasa smeđi toranj s kruništem i hrvatskim šahiranim grbom koji izrasta iz mosta s četiri plava luka na kojem je ispisano VALPOVO.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World