Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 2. siječnja 2020.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Primorsko-goranske županije. Legenda: M.-D. = Malinska - Dubašnica

Primorsko-goranska županija - gradovi

1. Rijeka
   • Rijeka, 2016.
   • Rijeka, 1998.
   • Rijeka, prijedlog 1996.
   • Rijeka, 1967 – 1998.
   • Sušak, oko 1936. – 1948.
   • Rijeka, 1924. – 1945.
   • Rijeka, oko 1900. – 1924.
   • Rijeka, 1870. – oko 1900.
   • Rijeka, 1835. – 1848.
   • Rijeka, oko 1813. – 1835. i 1858. – 1870.
2. Bakar
   • Bakar, kraj 19. st.
3. Cres
   • Cres, od XIV. stoljeća
4. Crikvenica
   • Crikvenica, zastava obilježavanja šestogodišnjice
   • Crikvenica, prijedlog 1995.
   • Crikvenica, 1978. – 1990.
5. Čabar
6. Delnice
7. Kastav
   • Kastav, 1995. – 2003.
8. Kraljevica
9. Krk
10. Mali Lošinj
11. Novi Vinodolski
12. Opatija
    • Opatija, 1995.
13. Rab
    • Rab, inačica
    • Rab, prijedlog
14. Vrbovsko

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Administrativnom reformom 1997. godine sedam dotadašnjih općina dobilo je status grada (Bakar, Cres, Delnice, Kastav, Kraljevica, Mali Lošinj, Vrbovsko).

• Primorsko-goranska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Grad Rijeka, 1918. – 1924. i talijanske provincije na istočnom Jadranu 1918. – 1943. o slobodnom gradu Rijeci 1918. - 1924. i o Provinciji Carnaro pod talijanskom upravom 1925. - 1943.

Rijeka

1:2

Grb grada Rijeke temelji se na grbu koji je 6. lipnja 1659. dodijelio hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. U crvenom ovalnom štitu desnom nogom stojeći na stijeni dvoglavi crni orao uzdignutih krila obiju glava gledajući u lijevo sa zlatnim kljunovima i nogama i crvenim jezicima, lijevom nogom drži vrč prirodne boje iz kojeg se obilno izlijeva voda koja se razlijeva oko stijene. Suvremena zastava je plava sa žuto uokvirenim grbom u sredini. Tradicionalna zastava Rijeke, crveno-žuto-plava vodoravna trobojnica zasnovana na bojama iz grba danas se još ponekad može vidjeti u neslužbenoj upotrebi, osobito privatnoj (nogometni navijači, tijekom karnevala i sl.). Zapravo je ta zastava 1998. prvotno prihvaćena za riječku zastavu, ali je Ministarstvo uprave odbilo dizajn. Iako je povijesno utemeljen taj dizajn, danas ga koristi iredentistička tzv. "Udruga slobodne riječke općine u izbjeglištvu" pa se ne smatra primjerenim, prema mišljenju Ministarstva. Ministarstvo je iniciralo i uklanjanje austrijske carske krune iznad orla i trake s motom "Indeficienter" (neiscrpan).
Grb simbolično prikazuje Rijeku, odnosno brzu, kratku i vodom bogatu Rječinu po kojoj je grad dobio ime.
Kroz povijest grad Rijeka (poznat i po talijanskom imenu Fiume) imao je poseban status u Austrougarskoj, a nakon prvog svjetskog rata proglašen je slobodnim gradom. Više o zastavama koje su se upotrebljavale vidi na ostalim stranicama ovdje.

Rijeka, 2016.

1:2

Gradsko je vijeće 14. srpnja 2016. usvojilo trobojnicu tamno karmin, zlatnožuta, ultramarin plava s grbom u sredini. Nakon 2 godine Ministarstvu upravu je odbilo zahtjev za promjenom službene zastave, nalazeći da "nema baš nikakve heraldičke/veksiološke osnove po kojoj bi se zastava odobrena 1999. godine mijenjala", te da predložena trobojnica "niti se može smatrati isključivo jedinom gradskom zastavom [... te da] nema povijesni kontinuitet i samo je jedna u nizu povijesnih zastava Rijeke". Nadalje Ministarstvo drži da je "isključivo je državna zastava trobojnica" te da "u interesu je Republike Hrvatske da je državna zastava jedinstvena".
Predmnijevajući odluku Ministarstva, grad je istaknuo svoju povijesnu zastavu, ukljčujući sve elemente svojeg povijesnog grba carksu krunu i vrpcu s natpisom; povodom proslave Dana riječkog grba i zastave, prvi puta proslavljenog 6. lipnja 2018., u spomen na datum kada je gradu originalno dodijeljen grb 1659.

Rijeka, 1998.

1:2

Grb koji je usvojen početkom 1998. godine razlikuje se od kasnije po tome što je vjerniji originalu iz XVII. stoljeća. Iznad orla bila je austrijska carska kruna s dvije plave trake koje vise vodoravno iz nje. Ispod štita bila je traka s natpisom "INDEFICIENTER" (nepresušan, misli se o bogatstvu vode u Rječini).
Zastava prihvaćena početkom 1998. godine vodoravna je trobojnica crvena (tamno karmin), žuta (zagasito zlatnožuta) i plava (ultramarin) s grbom u sredini.

Rijeka, prijedlog 1996.

1:2

Likovno rješenje koje je povjerenstvo predvođeno prof. Petrom Stčićem predložilo gradskom vijeću 26. veljače 1996. temeljem održanog javnog natječaja imalo je u konknavnom raščetvorenom štitu, 1. šahirano crveno-srebrno, 2. u srebrnom zlatna šestokraka zvijezda, 3. srebrno i 4. plavo i preko svega iz zlatnog vrča kroz 3. polje izlijeva se zlatna voda.Zastava je četvorena bijelo-plava s grbom u sredini. Likovno je rješenje usvojeno u vijeću minimalnom većinom, ali odluka nije nikada objavljena i na koncu je 1998. usvojeno drugo rješenje.

Rijeka, 1967 – 1998.

1:4

Grb usvojen 1967. godine zapravo je varijacija povijesnog grba Rijeke u stilu vremena. Habsburški orao je izbačen i ostavljen je samo stilizirani vrč iz kojeg istječe voda u more. Oblik grba podsjeća na siluetu broda. Istodobno usvojena zastava je svjetloplava s dva bijela trokuta uz koplje, predstavljajući tok rijeke Rječine i njezinu deltu. Zastava je isticana u Rijeci u Jugoslaviji zajedno s tadašnjim zastavama Jugoslavije, Hrvatske, talijanske narodnosti i Saveza komunista.
Ovaj grb koristi se ponegdje još i danas, npr. na autobusima riječkog gradskog autoprijevoznika, kao i u znaku N. K. "Rijeka". Njegovi navijači koriste plavo-bijele zastave kao i povijesne crveno-žuto-plave trobojnice te suvremene gradske zastave.

Sušak, oko 1936. – 1948.

Zastava nepoznata.

Grb Sušaka je u plavom srebrna kula na zelenom brijegu obrubljenom srebrnim strijenama i u dnu na valovitom plavom moru jedrenjak s bijelim jedrima..

Nakon 1. svjetskog rata dotadašnja općina Sušak, dio Rijeke istočno od Rječinem izdignuta je na status grada 1919. i postaje značajno lučki i industrijsko središte međuratne Jugoslavije. U 2. svjetskom ratu Sušak je okupiran i pripojen Italiji, a nakon njezine kapitulacije dolazi pod njemačku te partizansku upravu. Nakon 2. svjetskog rata gradske su općine Rijeka i Sušak formalno ujedinjene krajem 1947., a prva sjednica ujedinjenog Gradskog narodnog odbora Rijeka održana je 12. veljače 1948. Gradska općina Sušak nastavlja postojati kao III. rajon Gradske općine Rijeka do 1962.
Pojedinosti oko usvajanja gradskog grba nisu poznate, kao što nije jasno iz dostupnih dokumenata je li g. Mujadžić zaista idejni tvorac grba, ili je tek izradio jedan njegov prikaz za potrebe gradskog načelstva. Gradska općina izdaje biljege s prikazom tog grba, koji ostaju u uporabi, s odgovarajućim pretiscima imena i iznosa, kroz niz režima do ujedinjenja s Rijekom.

Rijeka, 1924. – 1945.

3:5~

Kratkotrajnu Slobodnu Državu Rijeka anektirala je Italija 16. ožujka 1924. Gradska zastava koja je uspostavljana prije 1. svjetskog rata i koja je korištena kao zastava Slobodne Države, nastavila se koristiti. No, lokalni talijanski političari preferirali su "obezglavljanog" orla samo s jednom glavom, koji je obrzo uveden umjesto ranijeg dvoglavog orla, iako bez formalne dozvole i bez potvrde iz Rima (usprkos protivljenju kraljevskog heraldičkog povjerenstva, koje je smatralo da to nije ispravno). Ipak na posljetku, 24. srpnja 1941 predsjednik vlade dodijelio je novi grb s dodatim tzv. "liktorskim zaglavljm" (capo del littorio). Tada je podijeljena i trobojna crveno-žuto-plava zastava s tim grbom i tamnocrveni gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa s resama i trikutastim urezima između njih, također s tim grbom. Ovi su simboli formalno zadržani i tijekom njemačke okupacije od 1943. sve do ulaska jugoslavenskih pojstrojbi u grad 3. svibnja 1945.
Za sada nema naznake da su zastave točno ovog dizajna zaista i korištene. Čini se da je svaka pojedina trobojnica oslikana različitom jedinstvenom varijacijom grba, najčešće bez crvene pozadina tj. bez štita.

Rijeka, oko 1900. – 1924.

2:3~

Gradska trobojnica ustanovljen 1870. koristila se u mnogim varijacijama prikaza grba beznekog standardiziranog predloška, a do kraja stoljeća uglavnom se ustalio prikaz bez čuvara.

Rijeka, 1870. – oko 1900.

2:3~

Da bi se razriješila simbolička nedoumica, predloženo je 1849. da se na gradskom štandarcu ističe poseban gradski standard, temeljen na grbovnim bojama: karmine crvena, zlatno žuta i ultramarine plava. Ove su se boje već pojavile kao gradske boje na revolucionarnim kokardama 1848. No, odluka o zastavi nije donesena, a uskoro je gradska uprava raspuštena sve do 1857. pa tako i nije bilo potrebe za zastavom.Kada su ponovo dozvoljene gradske zastave, opet je uvedena stara austrijska zastava s gradskim grbom, a gradski su oci započeli dugotrajnu borbu za vlastitom zastavom, u kojoj su uspjeli tek 1870.

Rijeka, 1835. – 1848.

2:3~

S veremenom je grad Rijeka 1835. vraćen u status corpusa separatuma ugarske krune te je zastava na gradskom štandarcu zamijenjena ugarskom trobojnicom s gradskim grbom, pema izvješćima, bez čuvara grba.

Rijeka, oko 1813. – 1835. i 1858. – 1870.

2:3~

Nakon Napoleonskih ratova grad Rijeka je vraćen pod habsburšku upravu i dozvoljeno je isticanje posebne gradske zastave na gradskom štandarcu - austrijske crvenobijelo-crvene zastave s gradskim grbom u sredini, kakav je dodijelio kralj Leopold I. 6. lipnja 1659. s prikazom u crvenom štitu dvoglavog orla obiju glava okrenutih nalijevo nadvišenih carskom krunom, koji stoji na stijeni u moru i jednom nogom pridržava vazu i koje istječe voda. Ovalni štit ispod ima na vrpci ispisano "Indeficienter" (nepresušna). Do tada je već bio uobičajeno grbu dodavati kao čuvare likove gradskih zaštitnika sv. Vida i Modesta, odjevenih kao rimski vojnici, držeći palmine grančice.

Bakar

1:2

Grb je modernizacija povijesnog grba Bakra, kojeg je podijelila carica Marija Terezija 1799. godine: dvaput vodoravno razdijeljen, u glavi 5x2 crveno-srebrni šah, u sredini u plavom polju tri srebrne kule s kruništem s crnim prozorom i vratima koje stoje na tri zelena brijega, i u dnu u zlatnom crno koso sidro sa srebrnim užetom. (Crveno sidro iz Statuta 2009. očito je pogreška u prijepisu, koja je ubrzo ispravljena.) Zastava je vodoravna trobojnica bijelo-žuto-plava, zasnovana na bojama grba. Ovakav za hrvatske gradske zastave neobičan uzorak Ministarstvo je odobrilo, jer je povijesno potvrđena njezina upotreba u XIX. stoljeću.
Prije dobivanja gradskog grba 1799. Bakar se služio dvama pečatima, prvi iz XV. st. s likom sv. Andrije i frankopanskom zvijezdom te drugi iz 1681. godine s likovima Bogorodice s Djetetom i sv. Andrije.

Do 1997. Bakar je imao status općine.

Bakar, kraj 19. st.

1:2

Takva je zastava prikazana na akvarelu matije Mažića, u zbirci Gradskog muzeja Bakar (Br. 7 u Oštrić, 1996 : 14) Oštrić (1996 : 11) također čini se tvrdi da je trobojnica (bez grba) prvo propisana 1896. gradskim statutom (Štatut slobodnoga i kraljevskoga grada Bakra, 4.11.1896.)

Cres

1:2

Grb Cresa pojavljuje se već u XIV. stoljeću u plavom trokutastom štitu zlatni uspravljeni hipopanter. Oblik štita u suvremenom prikazu zasniva se na povijesnim primjerima, najčešće sačuvanim uklesani u kamenu na više mjesta u Cresu. Heraldički hipopanter mitska je životinja sastavljena od konjske glave dugih ušiju s volovskim rogovima i savinutim labuđim vratom, s prednjim nogama kao u grifona (tj. orla) i stražnjim konjskim nogama s lavljim repom. U pravilu hipopanter je prikazan kako riga vatru. Prema legendi koju pričaju stanovnici Cresa hipopanter u grbu tumači se simbolički za njih same - lijepi i krotki (i spremni na težak rad) kao mladi konji, postaju opasni kao lavovi i pružaju kandže kada ih se dirne. Zastava plava je s žuto obrubljenim grbom u sredini. U uporabi su i tamno plava i svijetlo plava inačica. Zabilježena je i blijedo plava zastava okomitog oblika. Svečana zastava je u obliku gonfalona trokutastog kraja s grbom u sredini, imenom grada u dva luka iznad i dolje ukrašena graničicama masline i grozdom. Stolne zastavice su istog temeljnog dizajna, no ne prikazuju grozd.

Do 1997. Cres je imao status općine.

Cres, od XIV. stoljeća

Statut Grada Cresa tvrdi da tradicionalna "creska zastava izmjeničnih plavo-zlatnih boja u kojem središnje mjesto zauzima tradicionalni grb, u uporabi je već sedam stoljeća". Za sada se ne može naći neki drugi izvor koji bi podržavao ovu tvrdnju.

Crikvenica

1:2

Grb je u plavom štitu na mostu kuća s tornjem s kruništem desno i zvonikom lijevo sve srebrno/bijelo, iz koje izrasta zlatna palma. Zastava je žuta s grbom u sredini. Grb prikazuje crikvenički kaštel.
Koristi se i svečana zastava, viseći gonfanon s tri repa koji završavaju trokutasto, od kojih je srednji nešto duži. Grb je u sredini, ime grada iznad, a zlatni su ornamenti ispod u repovima.

Crikvenica, zastava obilježavanja šestogodišnjice

1:2~

Grad je 2012. obilježavao 600 godina od prvog pisanog spomena svojeg imena u nekom službenom dokumentu, u dorovnici kneza Nikole IV. Frankopana, kojom daruje samostan pavlinima. Zastava je bordo crveni goinfalon s tri pravokutna repa sa zlatnim resama. U sredini je logotip proslave, stilizirani grad s kulom i zvonikom iz gradskog grba, iznad mosta, okružen natpisom "600 godina Crikvenice". Ispod je u liniji natpis ponovljen glagoljskim slovima ".Ⱈ. ⰃⰑⰄⰋⰐⰀ ⰜⰓⰋⰍⰂⰅⰐⰋⰜⰅ". Zastava je postavljena u gradsku skupštinu na mjesto svečane zastave, i tako ju je učinkovito zamijenila te se i danas još tako koristi.
Za isticanje na jarbolima u vanjskim prostorima korištena je pravokutna inačica zastave.
Prvo slovo glagoljskog natpisa "Hjer" moralo bi se nalaziti između točke sa svake strane, kao interpunkcija koja označava da se slovo čita kao brojka, i ima numeričku vrijednost 600. Tako je i prikazano na nekim prikazima logotipa, ali su u većini prikaza točke izostavljene, pa tako i na zastavi.

Crikvenica, prijedlog 1995.

Likovno rješenje razmatrano neposedno prije usvajanja današnjih simbola razlikovalo se od njih time da je palma prikazana iznad zgrada kao nezavisan lik, a ne da izrasta iz njih. Svečana zastava zamišljena je kao žuti gonfalon s tri repa trokuastog kraja s resama uz donji rub, s bijelim ornamentima lovora u repovima, s grbom u sredini i bijelim imenom grada u luku iznad.

Crikvenica, 1978. – 1990.

Bez zastave.

Grb Općine Crikvenica usvojen 1978. je u svijetlo plavom štitu siva kula između dva bijela jedra na kojima je po jedno zeleno drvo iznad sivog mosta s tri luka iznad plave rijeke i u dnu smeđi brod gore obrubljen zelenim s crvenim otvorima za vesla te u zaglavlju crvena petokraka zvijezda. Otvori za vesla oblikuju slova C za Crikvenicu, most je onaj preko rječice Dubračine pored koje je u 15. stoljeću podignuta Frankopanska kula. Smještena je između dva "jedra" koja predstavljaju susjedna naselja tada u sklopu općine, Novi Vinodolski i Selca, a drva simboliziraju šume u zaleđu. Zastava nije usvojena.

Čabar

1:2

Grb Čabra je zeleno polje razdijeljeno vodoravnom srebrnom gredom, iznad srebrni utvrđeni grad i ispod zlatna jelenja glava. Zastava je zelena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
U Odluci grb je opisan s valovitom srebrnom gredom, ali se konzistentno koristi ravna greda. Na zastavi je propisano da ispod grba bude ispisano zlatnim ime "Grad Čabar", no zastave bez natpisa su u uporabi. Ove pojedinosti možda su ispravljene na prijedlog Ministarstva, ali odluka o tome nije izdana u službenim novinama.
Svečana zastava je tamno zeleni gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama i s dva ureza koja tvore tri repa, u polju je zlatno ime grada iznad grba i zlatnih grančica jele u repovima.

Delnice

1:2

Grb Delnica je u plavom polju na zelenom brijegu stoji šumski radnik oslonjen na kramp. Radnik je odjeven u tradicionalnu lokalnu nošnju, zelene hlače, bijelu košulju, zlatno porubljeni crni prsluk i crni šešir sa zlatnom vrpcom. Grb je povijesni i potječe s pečata iz 1805. godine, Laszowski ga prikazuje u obliku štita, no čini se da nije bio osobito često korišten do suvremenog usvajanja za gradski grb.
Zastava je zelena s grbom u sredini obrubljenim zlatnim rubom.

Do 1997. Delnice su imale status općine.

Kastav

1:2

Grb Kastva modernizacija je povijesnog grba: u plavom polju sv. Jelena Križarica (carica majka Konstantina Velikog) odjevena u bijelo i ogrnuta crvenim plaštem, okrunjena zlatnom krunom i sa zlatnim nimbusom, drži zlatni križ. zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno crvena s grbom iznad kojeg je natpis GRAD KASTAV ispisan rimskom kapitalom s karakterističnim ukošenim slovom S. Stolne zastave istog su sadržaja pojednostavljenog oblika trokutasog kraja.

Do 1997. Kastav je imao status općine.

Kastav, 1995. – 2003.

Drugačiji simboli su usvojeni 1995. Grb je bio na crvenoj podlozi dvije srebrne kule povezane zidinama s otvorenim gradskim vratima Voltica, iznad zvonik crkve Sv. Jelene, ispod zidina dvije grančice bršljana sa zlatnim plodovima. Zastava je bila dvobojna - srebrna i crvena vodoravno razdijeljena, s grbom u sredini. Propisan je bio i svečani gonfalon crvene boje s grbom i imenom općine iznad i listovima bršljana i zlatnim plodovima u tri repa u dnu.

Kraljevica

1:2

Kraljevica, ili u talijanskoj inačici Porto Re, ima grb koji slikovito dočarava ime koje znači kraljevska luka: U plavom štitu zlatno sidro provučeno kroz kraljevsku krunu. Žuto se obrubljeni grb nalazi u sredini plave zastave. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri repa, srednji duži od krajnjih, s resama na dnu i sa žutim ornamentom u svakom. U sredini je grb nadvišen imenom općine, a ispod su grančice smokve.

Do 1997. Kraljevica je imala status općine.

Krk

1:2

Grb grada Krka je povijesni grb, u ovalnom štitu sova na zelenom trobrijegu. Zastava je crvena s grbom u sredini. Crvena svečana zastava prilično je jednostavna, crveni gonfalon s grbom u sredini i imenom grada iznad njega. Grb se koristi i ukrašen s maslinovom i hrastovom grančicom ispod štita.

Mali Lošinj

1:2

Grb Malog Lošinja koristi se barem od početka XX. stoljeća: u plavom štitu smeđi trojarbolni jedrenjak sa zlatnim punim jedrima. Zastava je svjetloplava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Zastave bez žuto obruba oko grba zabilježene su u uporabi kao i nekoliko varijacija. Stolne zastavice su okimite s grbom pomaknutim gore.
Zastave brodarskih kompanija iz Malog Lošinja često se mogu naći u međunarodnoj veksilološkoj literaturi pod talijanskim nazivom grada Lussinpiccolo.

Do 1997. Mali Lošinj je bio općina.

Novi Vinodolski

1:2

Grb Novog Vinodolskog je: u plavom polju srebrna zidana kula s grudobranima i crnim otvorima koja izrasta iz zlatne šestokrake zvijezde i kaže se da je povijesni (iako za sada poznati izvori to ne potvrđuju). Simbolično prikazuje grad kao utvrdu Frankopana, jedne od najvažnijih hrvatskih feudalnih obitelji čiji znak je bila zvijezda. Zastava je azurno plava s grbom u sredini.

Opatija

1:2

Grb Opatije prikazuje bijelog galeba s crvenim kljunom i kandžama koji stoji na vrhu srebrne kule na stijeni na plavoj podlozi i plavo-bijelim valovima u dnu. U svečanijoj varijanti grb je okružen zlatnim rubom i na zlatnoj vrpci ispod njega crnim slovima ispisan je naziv grada. Grb se temelji na povijesnom grbu nekadašnje općine Volosko. Zastava je plava (atlas tamnoplava) sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri repa ukrašena ornamentima od lovora i hrasta i s imenom grada iznad.

Opatija, 1995.

1:2

Grb je usvojen 1995. uz jednu razliku, ptica na vrhu kule bila je orao koji gleda ulijevo. Nakon nekoliko mjeseci on je zamijenjen galebom koji gleda udesno. Usvojena je i zastava s tim grbom, kao i svečana zastava ukrašena ornamentima od lovora i hrasta u repovima.

Rab

1:2

Grb Raba prikazuje gradskog zaštitnika sv. Kristofora koji prenosi malog Isusa preko rijeke. Grad koristi nekoliko povijesnih varijanti grba: u plavom polju srebrni grad s četiri zvonika iznad valova preko kojih je polumjesec i zlatna zvijezda i uz kojeg stoji sv. Kristofor koji drži Dijete Isusa i palminu grančicu. Zastava je koso razdijeljena na bijelo i plavo, a u njoj se nalazi grb nadvišen zlatnom krunom sv. Kristofora, okružen maslinovim i hrastovim vijencem, iz krune se spušta dvobojna bijelo-plava vrpca koja se sedam puta ovija oko vijenca s natpisom Felix Arba. To je naziv grada na latinskom s počasnom titulom Felix koja se dodjeljivala u rimsko doba samo osobito zaslužnim gradovima.
Opisi grba i zastave u statutima nisu dobili odobrenje središnjih vlasti, ali se koriste.
Drugo prikazano likovno rješenje temeljeno na povijesnom uzorku (Laszowski), ali usklađeno s državnim propisima, vlasti Raba ne koriste, a nepoznatog je statusa.

Rab, inačica

1:2

Koristi se i drugačija inačica grba, koja je jasno ralikuje po obliku likovnog prikaza vijenca. Ta se koristi i u svečanoj zastavi u obnliku gonfalona s tri pravokutna repa oivičena zlatnim resama, obrubljena okomitim žutim prugama, koso razdijeljena u bijelo i pavo s grbom u sredini.

Rab, prijedlog

Još jedno likovno rješenje temelji se na povijesnom uzorku (Laszowski), ali je usklađeno s državnim propisima. Njega vlasti Raba ne koriste, a nepoznatog je statusa.

Vrbovsko

1:2

Grb Vrbovskog modernizacija je povijesnog grba koji je 1785. dodijelilo car Josip II. vodoravno razdijeljen, gore u zlatnom crni raskriljeni orao sa crvenim kljunom i kandžama, dolje u plavom dvije srebrne stijene spojene mostom na stupovima koji izrastaju iz vode. Zastava je zelena s grbom u sredini.
Svečana zastava je zeleni gonfalon koji završava trokutasto, obrubljen zlatnim i sa zlatnim resama duž donjeg ruba. U sredini je grb, iznad njega u dva reda ime grada, a ispod ukrštene grančice hrasta i jele.

Do 1997. Vrbovsko je bilo općina.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World