Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 7. prosinca 2024.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Splitsko-dalmatinske županije. Bilješke: BV = Baška Voda, DR = Dugi Rat, Du. = Dugopolje, Le. = Lećevica, Lo. = Lokvičići, Ma. = Makarska, Ne. = Nerežišća, PD = Primorski Dolac, Po. = Podbablje, Pr. = Positra, Ps. = Podstrana, Pu. = Pučišća, So. = Solin, Su. = Supetar, Še. = Šestanovac, Tr. = Trogir, Tu. = Tučepi, Za. = Zadvarje

Splitsko-dalmatinska županija - općine

1. Baška Voda
   • Baška Voda, 1994. - oko 1996.
2. Bol
   • Bol, 1888.
3. Brela
   • Donja Brela, 1993. – 1997.
4. Cista Provo
5. Dicmo
   • Dicmo, oko 2010. – 2014.
6. Dugi Rat
   • Dugi Rat, 1996.
7. Dugopolje
8. Gradac
9. Hrvace
10. Jelsa
11. Klis
12. Lećevica
    • Kaštelska Zagora, 1993. – 1997.
13. Lokvičići
14. Lovreć
    • Lovreć, 2004. – 2007.
15. Marina
16. Milna
17. Muć
18. Nerežišća
19. Okrug
20. Otok
21. Podbablje
    • Podbablje, 2015.
22. Podgora
23. Podstrana
    • Podstrana, 199x. – ca. 2002.
24. Postira
25. Prgomet
26. Primorski Dolac
27. Proložac
    • Donji Proložac, 1993. – 1997.
28. Pučišća
29. Runovići
30. Seget
31. Selca
32. Sućuraj
33. Sutivan
34. Šestanovac
35. Šolta
    • Šolta, oko 2010. - 2022.
36. Tučepi
37. Zadvarje
    • Zadvarje, prijedlog 2009.
    • Zadvarje, oko 200x.
38. Zagvozd
39. Zmijavci
    • Zmijava-Runović, 1993. – 1997.

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim općinskim dokumentima.
Godine 1994. općina Donja Brela preimenovana je u Brela, a 1997. općine Kastelška Zagora, Donji Proložac i Zmijava-Runović preimenovane su u Lećevica, Proložac i Zmijavci. Istodobno novoustrojene su općine Dugopolje, Lokvičići, Okrug, Progomet, Primorski Dolac, Runovići, Sutivan, Tučepi i Zadvarje.

• Splitsko-dalmatinska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Baška Voda

1:2

Grb Baške Vode je u plavom zlatni brod s jednim srebrnim jedrom i crvenim plamencem na vrhu jarbola. Ova vrsta plovila naziva se leut. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Rješenje Ministarstva referira se na Odluku iz 1994., kojom je usvojen drugačiji dizajn. Čini se da današnje rješenje nije formalno usvojeno u općini.

Baška Voda, 1994. - oko 1996.

Originalnop usvijen grb prikazuje štelu - tradicionalni brod s jednim trokutastim jedrom, obojanim crveno-bijelim kvadratima, na bijelom valovitom moru (tri vala u dva reda), te u pozadini crkvica s preslicom i bijela planina s dva vrha. The originally adopted coat of arms shows a štela - a traditional boat with a single triangular sail, red-white chequy patterned, upon wavy white sea (three waves in two rows), and in the backgournd a small church with distaff belfry, and a two tops mountain. The community name is inscribed above the shield. The flag is bicolour of orange and blue, the latter being double width of the former, with the coat of arms golden bordered in the blue field and a golden border all around the flag. It is unclear if this describes a horizontal or a vertical flag.

Bol

1:2

Grb Bola je u plavom polju na zelenom podnožju stoji zlatni lav okrenut na lijevo glave u poluprofilu te u zaglavlju savijena ruka težaka odjevena u zlatni zavrnuti rukav i drži zelenu lovorovu grančicu. To je u biti povijesni grb Bola iz 1888. Zastava je tamno plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Bol, 1888.

bolu je grb dodijeljen 8. listopada 1888. godine. Iako je originalno podnožje grba opisano smeđe, navedena je boja lavljih očiju zelena, a ruka je odjevena u crveno porubljen smeđi rukav, držeći maslinovu grančicu, no tadašnji likovni prikaz je zapravo gotovo potpuno isti današnjem. Početkom XX. stoljeća Bol je koristio crveno-bijelo-plavu trobojnicu s općinskim grbom u sredini.

Brela

1:2

Grb Brela je u plavom dva drveta rastu iz srebrne stijene. Grb prikazuje tzv. Kamen Brela koji se uzdiže u moru ispred mjesta. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava (što treba još potvrditi) je plavi gonfalon s grbom u sredini, imenom općine iznad i dvije grančice bora.
Originalno je zastava usvojena s bijelim obrubom oko grba.

Do 1994. ime općine je bilo Donja Brela.

Cista Provo

1:2

Grb Ciste Provo je u crvenom ukršteni zlatni i srebrni ključ dvostrukih oštrica čije su drške u zaglavlju. Odnosi se na sv. Petra, zaštitnika Ciste Provo. Zastava je plava s grbom u uglu.
Općina je ranije usvojila drugačiji dizajn istog umjetnika, 26. travnja 1996., koji je sadržavao ključeve, ali i druge elemente, no Ministarstvo ga je odbilo odobriti. Općina nije dovršila postupak odobrenja ni za prikazano rješenje, koje se unatoč tome koristi.

Dicmo

Sjedište: Kraj

1:2

Grb Dicma je devet puta razdijeljen zlatno i plavo. Deset pruga odnosi se na antičko imena mjesta Ad Decimum Miliarium (Na deset milja), gdje je stajao miljkaz na cesti prema zaleđu od glavnog grada provinije Salone (Solin) i koji je bio najvažnija raskrsnica u zaleđu Dalmacije. Kaže se da zlatne pruge simboliziraju cestu, a plave more od kojeg se mjerila udaljenost. Zastava je plava s bijelo obrubljenim grbom u sredini.

Dicmo, oko 2010. – 2014.

1:2

Grb Dicma korišten do 2014. je bio u plavom zlatna crkva unutar zlatnog obruba sa srebrnim nitima. Prikazana je župna crkva Sv. Jakova Apostola u Dicmu. Zastava je bila plava s grbom u sredini. Grb se koristio sa i bez bijelih pruga u zlatnim obrubu, koje su simbolizirale istu ideju kao i današnji grb. Grb s nitima je bio prikazan i u stolnim zastavicma, gdje je još i u zaglavlju obruba ispisano DICMO.

Dugi Rat

1:2

Grb Dugog Rata je u crvenom polju iz dna izlazi jarbol sa srebrnim jedrom i plavim plamencem na vrhu. Zastava je tamnoplava sa žuto obrubljenim grbom u sredini (statuti redom ponavljaju tiskarsku grešku iz prvoga, gdje je grb u zastavi opisan obrubljen zelenim). Grb simbolizira braceru - tradicionalni tip jedrenjaka korišten na istočnom Jadranu, s jednim jarbolom s prečkom i jedrom latinskog tipa, a koja se mogla pokretati i veslanjem.

Dugi Rat, 1996.

1:2

Grb Dugog Rata usvojen 1996. bio je dvama zlatnim valovitim linijama razdijeljen grb na gornje bijelo polje sa sv. Jurjem na konju i donje plavo s bracerom. Tada je usvojena i bijela zastava s tim grbom u uglu. Grb je simbolizirao more (valovite linije), Poljičku Republiku (sv. Juraj) te primorska Donja Poljica (bracera). Ovaj dizajn nije dobi odobrenje Ministarstva uprave te je uskoro zamijenjen današnbjim.

Dugopolje

1:2

Grb općine Dugopolje je plavi štit sa srebrnom planinom s tri blago uzdignuta vrha i iznad nje mač srebrne nadolje okrenute oštrice i zlatnog drška te zlatna vaga. Planina predstavlja Mosor ispod kojeg se nalazi općina, a mač i vaga su simboli sv. Mihovila, zaštitnika općine. Zastava je modro plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Plava boja zastave izabrana je prema plavoj ženskoj narodnoj nošnji iz Dugopolja koja se naziva modrina.

Općina Dugopolje izdvojena je 1997. iz općine Klis.

Gradac

Zastava nepoznata.

Grb Gradca prikazuje kuće uz more između šahirane vrpce i grozda u dnu, nadvišen golubicom koja drži maslinovu grančicu. Nije formalno usvojen, ali se upotrebljava. Općinsko je vijeće donijelo odluku o raspisivanju natječaja za dizajn simbola, ali natječaj na koncu nije održan.

Hrvace

1:2

Grb Hrvaca je u plavom na zlatnoj peki stoji zlatni slavoj koji u kljunu drži grančicu vinove loze s grozdom i listom. Peka je poseban pribor za pripremu jela koje se stavlja ispod nje te se prekriva žarom, što je temelj tradicionalne kuhinje u ovom području. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.

Jelsa

1:2

Grb Jelse je u srebrnom plavi kaštel s kutnom dvokatnom kulom sa žutom dvostruko presavijenom zastavom na vrhu krovišta, desno su zidine s kosim krovom, a lijevo zidine s kruništem iznad kojih se uzdiže crkveni toranj. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečani oblik grba uključuje ime općine iznad štita i zelene grančice vinove loze i masline ispod.

Klis

1:2

Grb Klisa je u crvenom na srebrnoj stijeni zlatna tvrđava s plavom zastavom. Prikazana je, naravno, tvrđava Klis. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa s resama, gore u luku i u liniji ime općine, u sredini žuto obrubljeni grb i u repovima po jedan žuti tropleti ornament.

Lećevica

1:2

Grb Lećevice je u crvenome na zelenom trobrijegu srebrno oklopljena povijena ruka koja drži sablju, nadvišena zlatnim križem i praćena srebrnim polumjesecom. Općina je od druge polovine 19. stoljeća (1865.) rabila ovalni pečat s prikazom povijene ruke sa sabljom nadvišene križem i praćene polumjesecom. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je svijetloplavi gonfalon s tri repa u kojima su ornamenti loze i masline, s grbom u sredini i imenom općine u dva reda iznad njega.

Do 1997. ime općine bilo je Kaštelska Zagora (pisano i Kaštelska zagora) sa sjedištem u Lećevici.

Lokvičići

1:2

Grb Lokvičića je u srebrnom crveni orao raširenih krila sa zlatnim kljunom, nogama i kandžama te u dnu tri plave lokve, 2-1. Lokve se naravno odnose na ime općine. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Do 1997. područje Lokvičića bilo je eksklava (dio koji nije fizički povezan s ostatkom teritorija) grada Imotskog, kad je izdvojena i s dijelom dotadašnje općine Donji Proložac (danas Proložac) ustrojena kao zasebna općina.

Lovreć

1:2

Grb općine Lovreć je u crvenom zlatna biljka vrisak sa sedam pari cvjetića (1,3,2,1). Vrijesak odnosno vrisak (Saturea Illirica odnosno S. montana) raste u ovom kraju, a poznat je po svojim ljekovitim svojstvima. Ovo je heraldički ispravnija varijanta grba usvojenog 2004. godine. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Izrađena je i svečana zastava, u obliku svijetlo žutog gonfalona koji završava trokutasto, obrubljenog zlatnim i sa zlatnim resama uz donji rub. U sredini je zlatno obrubljen grb općine, iznad njega zlatnim slovima ime općine u dva red, gornji red u luku, i u dnu zelene grančice masline i vinove loze. Stolne zastavice istog su izgleda pojednostavljenog oblika.

Lovreć, 2004. – 2007.

1:2

Prvotno usvojen grb općine Lovreć bio je u crvenom polju grančica vrijeska u prirodnoj boji postavljena ukoso. Zastava je bila okomita, crvena s bijelo obrubljenim grbom u sredini.

Marina

1:2

Grb Marine je u plavom srebrna kula crvenog krova izrasta iz bijelih valova, prikazuje karakterističnu kulu koja se nalazi na ulazu u marinsku luku. Zastava je svjetloplava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamnije svijetlo plavi gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, u sredini iznad grba je žuti naziv općine u dva luka, a ispod zlatne grančice masline i vinove loze.

Milna

1:2

Znak u obliku plavog štita prikazuje braceru - vrstu broda koja potječe s Brača barem od 15. stoljeća; koju nadvisuje zvijzeda Sjevernjača, iznad slova "M" koje podsjeća na grede dokova u kojoj je izgrađena. Zastava je bijela sa znakom u gornjem uglu uz jarbol. Simboli ne slijede načela suvremene hrvatske heraldike i vjerojatno nemaju odobrenje središnjih tijela.

Nerežišća

1:2

Grb Nerežišća je u plavome izrasta srebrna crkvica sa zvonikom na preslicu i apsidom iz koje izrasta ulijevo stablo bora. Zastava je plava s bijelo obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s dva ogivalna repa sa zlatnim kićankama, s grbom u sredini, imenom općine u luku i liniji iznad, ukrštenim grančicama masline i loze, a u desnom repu bijelo janje i lijevom ukršteni dlijeto i čekić.

Okrug

Sjedište: Okrug Gornji

1:2

Grb Okruga je u plavom zlatni morski konjić u zaglavlju dva cvijeta buvara. Cvijet buvara (ili buhača; Lat. Tanacetum cinerarifolium) poznat je i kao piretrum odnosno dalmatinska krizantema, a prirodni je izvor insekticida koji se danas industrijski eksploatira. Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je svijetlo žuti gonfalon trokutastog kraja sa žutim resama, grbom u sredini nadvišenim imenom općine i grančicama masline i loze u dnu. Koristi se i stolna zastavica u obliku svečane zastave, ali plave boje podloge i zlatnim ornamentima.

Općina Okrug ustrojena je 1997. godine izdvajanjem iz grada Trogira.

Otok

1:2

Grb Otoka je u crvenom srebrni krilati vol drži knjigu i u dnu zlatni krug s pet koncentričnih kružnica i križem u sredini. Ispod štita je plava vrpca s bijelim natpisom imena općine. Krilati vol (zapravo bik) simbol je sv. Luke Evangelista, zaštitnika Otoka. Kružna ploča je "nebeska zvijezda", dio kamenog pluteja, jedinog ostatka starohrvatske crkve u Gali kraj Otoka. Danas se kružnice interpretiraju kao simbol pet naselja u općini i njihovog jedinstva. Plava boja vrpce predstavlja rijeku Cetinu i njezine pritoke. Zastava je bijela s grbom u gprnjoj polovici, a obrubljena je zlatnim pleterom, kao onom na križu pluteja iz nekadašnje starohrvatske crkve iz Udovičića.
Prema informacijama dobiveim od općinskih službenika, "autor ranijeg rješenja" je slikar Damir Jenjić, koji je navodno autorski zaštitio dizajn i sprječava njegovu slobodnu uporabu - no nije jasno radi li se o ovom rješenju predstvljenom ovdje ili nekom drugom.

Podbablje

Sjedište: Kamenmost

1:2

Nakon dostavljanja usvojenih rješenja na odobrenje izvedene su stilske korekcije, vjerojatno po uputama Povjerenstva za odobravanje grbova i zastava iz Ministarstva uprave, a zadržani su svi raniji elementi grba.Ovaj dizajn grba je u uporabi, zastave još nisu zabilježene, stoga vjerojatno još nije dovršen postupak ishodovanja odbrenja.

Općina Podbablje imala je sjedište u Drumu do 2006.

Podbablje, 2015.

1:2

Podbablje je objavilo javni natječaj za dizajn općinskog grba i zastave, s rokom 18. ožujka 2015. Već 24. ožujka 2015. odlučeno je da niti jedno od pristiglih 8 rješenja "ne simbolizira znamenitosti i posebnosti općine" te da se natječaj ponavlja s rokom 13. rujna. Usvojen je prijedlog s drugog natječaja koji prikazuje ispred bijelog neba zelene planine iznad tamnoplavog mosta s tri luka nad svijetloplavom vodom i u dnu tamnoplava čovječja ribica pliva ulijevo te u zaglavlju između dva žuta grozda plavi natpis "1705L" kakav se pojavljuje iznad vrata crkve sv. Luke u Kamenmostu. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon trokutastog kraja sa žutim resama s grbom u sredini, imenom općine u red i u luku iznad te ornamentom grančica loze i grozdova ispod. Simboli su dostavljeni Ministarstvu na odobrenje.

Podstrana

1:2

Grb Podstrane je u plavom srebrni ljiljan kojeg optače zlatna kruna. Kruna je prikazana u stilu starohrvatskih kruna i po svoj prilici predstavlja kneza Mislava (oko 835. - 845.). Godine 839. Mislav je potpisao mir s Mlečanima u Podstrani nakon neuspjelog mletačkog napada na istočnojadransku obalu. Pretpostavlja se da je Mislav imao svoj posjed u Podstrani. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je, neuobičajeno, tamno crveni gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa sa zlatnim resama uz donje rubove, s grbom u sredini, žutim imenom općine u dva luka iznad i ornamentima grančica smokve i loze ispod. (Ornamenti prikazani približno, jer nije nađen njihov oštar prikaz u izvorima.) Stolna zastavica je plava okomita zastavica trokutastog kraja obrubljena žuto, sa žuto obrubljenim grbom u sredini, imenom općine iznad i vijencem od grančica smokve i loze ispod.

Podstrana, 199x. – ca. 2002.

Zastava nepoznata.

Grb Podstrane korišten prije usvajanja današnjeg prikazuje župnu crkvu Gospe od Začeća, općinskog zaštitnika sv. Antu Padovanskog i šahirani grb iznad valova, sve okruženo crvenom linijom i natpisom imena općine i godine ustrojavanja.

Postira

1:2

Grb Postira je u plavom na plavo-srebrnom valovitom podnožju smeđi jedrenjak s tri jarbola i zlatnim jedrima i zastavicama ispred s lijeva izlazeće zelene hridi na kojoj je srebrni utvrđeni grad s kulama. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa s kićankama, u pokrajnjima zlatni ornamenti, u srednjem dvije srebrne ribe (sardine), u sredini grb nadvišen imenom općine. Originalni prijedlog svečane zastave sadržavao je svijetlo žute sardine i drugačije ornamente grančica masline i loze ukrštene ispod grba, no prvospomenuti dizajn je na kraju izrađen.

Primorski Dolac

1:2

Grb Primorskog Dolca je u plavom zlatni grm smilja s korijenom i pet stabljika, svaka sa cvijetom. Smilje (Helichrysum arenarium) je mediteranska biljka poznata po svojim ljekovitim svojstvima, ali i česta u narodnoj predaji zbog svojih cvjetova kao ideala mladenačke ljepote. Zastava je žuta s grbom u sredini obrubljenim bijelim rubom. Svečana zastava je žuti gonfalon s repovima i resama uz donji rub, s grbom u sredini, imenom općine iznad i zelenim grančicama kadulje (žalfija, Salvia officinalis) s cvjetovima ispod.

Općina Primorski Dolac ustrojena je 1997. godine izdvajanjem iz općine Kaštelanska Zagora (Lećevica).

Proložac

Sjedište: Donji Proložac

1:2

Grb Prološca je u plavom prikazuje srebrni zidani most ispred ruševina tvrđave desno i stijene lijevo. Zabilježeno je nekoliko inačica umjetničkog rješenja grba. Zastava je svijetlo plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.

Do 1997. ime općine bilo je Donji Proložac

Pučišća

1:2

Grb Pučišća na otoku Braču je u crvenom štitu trinaest srebrnih kula; 3, 2, 3, 2 i 3. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je svjetlo žuti gonfalon s tri pravokutna repa i resama uz donje rubove, s grbom u sredini imenom općine u dva luka iznad i motom u luku ispod njega. U repovima su ornamenti od grančica vinove loze, masline i hrasta. Moto je "Česta kaplja kamen dube."

Runovići

1:2

Grb Runovića je u crvenom polju srebrni križ između vijenca od zelenih stabljika vinove loze i kukuruza sa zlatnim plodovima. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.

Općina Runovići izdvojena je 1997. iz općine Zmijava-Runović.

Seget

Sjedište: Seget Donji

1:2

Grb Segeta je razdijeljen i gore raskoljen, u prvom srebrno-crveno šahirano, u drugom u plavom srebrni starohrvatski križ, u trećem u plavom koso srebrno sidro i preko svega u zelenoj gredi srebrni grad crvenih krovova praćen grančicama hrasta i loze sa zelenim listovima i plodovima u prirodboj boji. Zastava je bijela sa šest plavih pruga u donjem dijelu i s grbom u sredini. Šest pruga simbolizira šest naselja općine.

Selca

1:2

Grb Selca je u plavome preko srebrnog sidra prekriženi zlatna motika i mlat. Sidro je jasna referenca na pomorske tradicije, motika se odnosi na poljoprivredu koja je bila glavni način preživljavanja na otoku, dok kamenoklesarski čekić - mlat simbolizira vađenje svjetski poznatog kvalitetnog bračkog kamena.
Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, u sredini je žuto obrubljeni grb, iznad njega ispisan naziv općine, a ispod grančice masline i vinove loze.
Odlukom iz 2004. propisano je da su drške motike i mlata srebrne (bijele), no ispravkom iz 2005. to je promijenjeno u zlatno (žuto). Nije jasno radi li se zaista o promjeni namjeravanog likovnog rješenja ili o ispravku pogreške u slaganju originalnog teksta glasnika.

Sućuraj

1:2

Grb općine Sućuraj je u plavom zlatni vitez na konju (sv. Juraj) kopljem probada zmaja. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Usvojen je i gonfalon kao svečana zastava. Iako u Hrvatskoj već postoje mnoge općine i gradovi koji u grbu imaju lik Sv. Jurja, ali je općina dobila odobrenje za ovaj dizajn u prvom redu zahvaljujući tome što se u njezinoj arhivi čuva suhi pečat s likom sveca, što datira još iz doba Napoleonove vladavine u Sućurju.

Sutivan

1:2

Grb Sutivana prikazuje svojeg imenjaka sv. Ivana i svojeg zaštitnika sv. Roka: na srebrnom polju, desno sv. Ivan Krstitelj, smeđe kose i brade, sa zlatnim oreolom, u crvenom devinom krznu, s polu-uzdignutom desnom rukom, u lijevoj ruci drži zlatni križ s bijelim plamencem, lijevo sv. Roko, smeđe brade i kose, sa zlatnim oreolom, lijevom rukom pokazuje ranu na nozi, u desnoj drži zlatni štap, na nogama zlatno/žute sandale. Iako službeni opis propisuje žute sandale, svi likovni prikazi u uporabi prikazuju Sv. Roka u smeđim čizmama. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno plavi trokutasto završavajući zlatno obrubljeni gonfalon sa zlatnim resama uz donji rub, sa žuto obrubljenim grbom u sredini, žutim imenom općine u dva luka iznad i žutim grančicama smokve i masline te grozdom ispod njega. Izrađena zastava razlikuje se od dizajna (nacrta) u manjim detaljima odnosa elemenata, najočitije u manjem ornamentu ispod grba te nedostatku segmentiranog rukava gore.
Općina Sutivan prvotno je osnovana 1823. godine, a uključena u veću općinu Brač tek 1944. godine. U tom periodu koristila je pečat koji je već sadržavao likove dvaju svetaca u sličnom položaju kao i na suvremenom grbu.

Općina Sutivan na otoku Braču izdvojena je 1997. iz općine Milna.

Šestanovac

Grb Šestanovca je u plavom kapelica sa zvonom izrasta iz dvije valovite vrpce između kojih je kosi križ sve srebrno na sivom. Likovno rješenje nije odobrilo Ministarstvo te zastava nije u uporabi.

Šolta

Sjedište: Grohote

1:2

Grb Šolte je u plavome zltani sv. Stjepan Prvomučenika koji drži tri kamena i palmovu grančicu. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je crveni gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa u kojima su zlatni ornamenti, maslinove grančice u srednjem i vinove loze u krajnjima, a u sredini je grb navišen imenom općine u dva luka.

Šolta, oko 2010. - 2022.

5:11~ | 1:2~

Grb Šolte prikazuje u svojem povijesnom obliku u ovalnom štitu u kartuši lik sv. Stjepana (Prvomučenika) koji stoji i drži palmovu grančicu. Koristi se u jednobojnom prikazu smeđom bojom. Zastava je crvena, okomita, s tim grbom u sredini i s pet žutih segmenata rukava uz gornji rub. U uporabi je i crvena okomita zastava bez žutih segmenata, kao i takva stolna zastavica. Ovi simboli nisu službeno usvojeni.
Koprivnička je trtka Pikant Marketing dobila zadaću pripreme moderniziranog rješenja 2011. godine, koje je poslano središnjim vlastima na odobrenje. Traženi su naeki popravci, ali je, čini se, postupak stao na tome. Konačno, čini se da je usvojeno rješenje riječke tvrtke Heraldic Art.

Tučepi

Grb Tučepa je u plavom polju srebrna kapelica i u dnu srebrna valovita greda. Prikazana je romanička crkva sv. Jure iz 14. stoljeća u Tučepima. Zastava je svijetlo plava s bijelo obrubljenim grbom u sredini.

Općina Tučepi osnovana je 1997. godine izdvajanjem iz grada Makarske.

Zadvarje

1:2

Grb Zadvarja je u zelenom srebrni vodopad i u plavom zaglavlju zlatna otvorena vrata. To je heraldizacija ranije korištenog znaka, prikazuje "dveri" i vodopad Veliku Gubavicu, 48 m viosok, najveći u ovom dijelu Europe. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je svijetlo plavi gonfalon trokutastog kraja s resama, u sredini grb nadvišen imenom općine, a ispod njega dvije grančice kostele. Ulice Zadvarja krase višestoljetni drvoredi stabla košćele crne (lokalno: kostela, drugdje također i koprivić, ladonja ili pelegrinka te mnogi drugi nazivi, Lat. Celtis australis L.)

Općina Zadvarje osnovana je 1997. godine izdvajanjem iz Općine Šestanovac.

Zadvarje, prijedlog 2009.

1:2

Likovno rješenje koje se razmatralo nakon što je prethodni dizajn odbijen bilo je njegovo pojednostavljenje, koje se sastojalo od bijelo obrubljenih zlatnih zatvorenih vrata iznad niza bijelih linija u plavom polju. Zastava je bila svjetlo plana s bijelo obrubljenim grbom. To je na posljetku dovelo do današnjih simbola.

Zadvarje, oko 200x.

Zastava nepoznata.

Znak koji je Zadvarje koristilo ranije prikazuje bijele planine iznad mora prikazanog nejednakim plavim i bijelim nitima, između planina izvire potok u dolinu, a na vrhu je žuta kula, sve između dva crna trapezoida uz bokove štita. Prikazane su planine Mosor i Biokovo, potok Gubavica, a kula predstavlja srednjovjekovnu tvrđavu Duare (= dveri - vrata) koja je čuvala prolaz iz unutrašnjosti prema moru. Suvremeno ime općine može se interpretirati kao "iza vrata", crni bokovi stoga predočuju otvorena vrata.

Zmijavci

1:2

Grb Zmijavaca je u plavom stoji srebrni golub praćen na lijevo srebrnim latinskim križem. Motiv je preuzet s reljefa iz VI. stoljeća. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini. Svečana zastava je svijetlo plavi gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i ornamentom vinove loze ispod. Osim toga, u uporabi je i slična okomita pravokutna zastava istog sadržaja kao i svečana, uz manje razlike u prikazu (crni obrub elemenata, drugačiji font).
U službeno odobrenom blazonu položaj križa opisan je, čini se greškom, na neheraldički način "desno gore", iako se svuda prikazuje u heraldički lijevom kutu.

Do 1997. ime općine bilo je Zmijava-Runović (ili prema drugom izvoru Zmijavci-Runović).

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World