Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 16. rujna 2000. Posljednja promjena: 27. prosinca 2023.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Varaždinske županije.

Varaždinska županija - općine

1. Bednja
2. Beretinec
   • Beretinec, prijedlog 1997.
   • Beretinec, 1994. – 1997.
3. Breznica
4. Breznički Hum
5. Cestica
6. Donja Voća
7. Gornji Kneginec
   • Gornji Kneginec, 1996. – 2004.
   • Gornji Kneginec, 1995. – 1996.
8. Jalžabet
9. Klenovnik
   • Klenovnik, 1994.
10. Ljubešćica
11. Mali Bukovec
12. Martijanec
    • Martijanec, svečana zastava 1997.
13. Maruševec
14. Petrijanec
15. Sračinec
    • Sračinec, 1995.
16. Sveti Đurđ
17. Sveti Ilija
    • Sveti Ilija, 2013. – 2017.
    • Sveti Ilija, 1994 – oko 2007.
    • Sveti Ilija, 1994. – oko 2007., inačica
18. Trnovec Bartolovečki
    • Trnovec Bartolovečki, nagrađeno rješenje 2017.
    • Trnovec Bartolovečki, prijedlog 2003.
19. Veliki Bukovec
20. Vidovec
    • Vidovec, 1997. – 1998.
21. Vinica
    • Vinica, inačica
    • Vinica, 1833.
22. Visoko

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim općinskim dokumentima.
Neke općine su 1997. godine administrativnom reformom dobile status grada, do 1997. Varaždin ne bio jedini grad u županiji. Do 1997. godine Breznički Hum zvao se Hum Breznički, a do 2006. Martijanec se zvao Donji Martijanec.

• Varaždinska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Beretinec

1:2

Grb Beretinca je zlatni jež na crvenoj podlozi. Statut tvrdi da je ovaj grb povijesni grb Općine, ali iako sadrži poduže objašnjenje zašto je izabran jež za simbol Općine, ne spominje kada je grb prvi puta dodijeljen/prihvaćen i kako je eventualno korišten. Zastava je zelena s općinskim grbom u sredini. Koriste se okomite stolne zastavice s grbom u sredini i žutim ispisanim imenom općine iznad i ispod koji slijedi oblik grba.

Beretinec, prijedlog 1997.

1:2

Likovno rješenje koje se razmatralo za odobrenje razlikovalo se u pojedinostima - štit je bio kvadratnog oblika a zastava je bila "petroleum boje". Na posljetku, odobren je i usvojen polukružni štit i zastava normalne zelene boje.

Beretinec, 1994. – 1997.

Grb usvojen prije današnjeg je bio u baroknom štitu razdijeljen, gore u plavom na zelenom brijegu barokni dvorac praćen s dvije srebrne zvijezde, i dolje u crvenom zlatni grozd između četiri ukrštena zlatna žitna klasa. Grb prikazuje dvorac Šaulovec, a zvijezde su iz grba obitelji Kiss de Savlovcz, vlasnika dvorca. Za plavu boju se kaže da predstavlja nebesko plavetnilo, a crvenu princip života. Plodovi su simboli obilja i marljivosti. Ispod štita se u nekim prilikama ističe vrpca s godinom prvog spomena Beretinca u dokumentima 1236. Bila je propisana plava zastava s grbom u sredini. Za sada nema informacija da je ova izrađena.

Breznica

Sjedište: Bisag

1:2

Grb Breznice je u plavom vatrogasna truba na panju iz kojeg izrasta mladica breze. Breza se, dakako, odnosi na ime općine. Zastava je zelena s grbom u sredini. Postoji i zastava, vjerojatno svečana, koja dodaje ime općine iznad i na žutoj vrpci iznad žuto obrubljenog grba, a ispod grba su grančice breze i prikaz povijesnog dvorca Bisag.
Dok je formalno sjedište općine u mjesto istog imena, stvarni uredi općinske uprave kao i druga infrastruktura su uglavom u mjestu Bisak, pored ruševina srednjovjekovnog dvorca, djelomično razrušenog nakon 1918. i konačno stradalog u požaru tijekom 2. svjetskog rata. Općinske simbole posvetio je župnik 22. lipnja 2016. na Dan Općine, blagdan Sv. Marije Magdalene, zaštitnice općine i župe.

Breznički Hum

1:2

Grb Brezničkog Huma je u plavom srebrna pumpa za vodu nadvišena zlatnom poštanskom trubom. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Oko 2013. općina je počela koristiti i svijetlo plavu zastava s grbum bez obruba. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri repa trokutastog završetka sa zlatnim resama, grbom u sredini obrubljenim pozamanterijskim tropletom, s nazivom općine iznad u dva luka i ukrasima od grančica lipe u repovima. Koriste se okomite plave stolne zastavice s grbom u sredini i zlatnim natpisima iznad i ispod. Osim toga, koriste se i bijele okomite trokutasto završavajuće zastavice s grbom i plavim natpisima.

Do 1997. godine službeni naziv bio je Hum Breznički.

Cestica

1:2

Grb Cestice je u plavom trs vinove loze sa zlatnim grozdom uvija se oko srebrnog latinskog križa na zelenom trobrijegu. Za simbole se kaže da predstavljaju borbu stanovnika općine za duhovna i materijalna dobra, konfiguraciju tla i poljoprivrednu proizvodnji i vinogradarsku tradiciju, a da križ simbolizira Cestičane kao o bogobojazne ljude, vjerne kršćane. Zastava je svjetloplava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
Stolna je zastavica zabilježena u više inačica, ili kao okomita varijacija službene zastave, ili uz dodan natpis imena općine, bilo u jednom redu iznad grba, ili u dva red iznad i ispod, kao što je prikazano ovdje.
Simboli su usvojeni nakon javnog natječaja održanog 1995., na kojem je pobijedio prijedlog župnika Ivana Košića, i koji je usvojen na skupštini 23. veljače 1996. Potom je 1997. usvojeno likovno rješenje Krunoslava Čole, koje se temelji na Košićevoj ideji.

Donja Voća

1:2

Grb Donje Voće je u plavom na zelenom podnožju zlatni snop uvezan crvenom vrpcom, iza njega srebrne grablje u koso, kosa i lopata ljevokoso između pluga i drljače. Temelji se na pečatu općine iz 1864, a u boji ga prikazuje već Laszowski, koji ga blazonira jednostavno kao u modrom zlatni snop, oko ovoga gospodarsko oruđe. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je crveni gonfalon s tri repa koji završavaju trokutasto sa žutim resama i kićankama, u sredini grb nadvišen imenom općine u dva luka i ornamentom vinove loze ispod njega. Grb i zastava blagoslovljeni su na proslavi Dana Općine, blagdan sv. Martina, 2010. godine.

Gornji Kneginec

Sjedište: Turčin

1:2

Grb općine Gornji Kneginec je u plavom zlatna vaga i iznad nje dvije zlatne krune. Zastava je tamnoplava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Simbol se odnose na događaje iz XI. stoljeća kada je Emerik naslijedio hrvatsko-ugarsko prijestolje. Emerik je bio u svađi sa svojim bratom Andrijom, poznatim kao herceg Andrija II Arpadović. Nakon bitke u kojoj je Emerik odnio pobjedu zatvorio je Andriju u kulu u Knegincu 1204. godine. No, Emerik je ubrzo umro, ali prije toga je okrunio svojeg malodobnog sina Ladislava, oslobađajući Andriju da mu bude skrbnik i upravitelj države. Vagu je Knegincu kao simbol dodijelio Andrija kao simbol pravde za ljude koji su o njemu brinuli i pomagali mu tijekom njegovog zatočeništva. Dvije krune odnose se na dva brata kraljevske krvi.
Nedavno usvojeni simboli pojednostavljene su ranije korištenog neslužbenog grba. Središnje su vlasti dale pozitivno mišljenje o simbolima, tražeći jedino da se središnji plavi dragulj u krunama oboji crveno umjesto plavo. Takav promijenjeni dizajn je kasnije i formalno odobren 2005., ali općina u praksi koristi originalno likovno rješenje s plavim središnjim draguljima u kruni.

Gornji Kneginec, 1996. – 2004.

1:2

Novi simboli usvojeni su već 1996. Grb je bio u crnom ruka drži zlatnu vagu i u desnom gornjem uglu zlatna kruna. Zastava je bila crvena s tim grbom u sredini. Čini se da ovi simboli nisu (mnogo?) korišteni, a prijašnji su ostali u de facto upotrebi sve do usvajanja današnjih simbola.
Prikazi rekonstruirani!

Gornji Kneginec, 1995. – 1996.

1:2

Raniji grb Gornjeg Kneginca je u crvenom polju na zelenom brijegu srebrna kula s crnim prozorom s rešetkama iz kojeg izlazi šaka koja drži zlatnu vagu, iznad u glavi zlatna kruna i preko svega zlatni vijenac desno tri klasa žita i lijevo vinova loza. S njim je usvojena i zastava s pet crveno-bijelih pruga temeljno na županijskoj zastavi, s bijelim poljem uz koplje, dužine 3/7 dužine zastave, s grbom u njegovom središtu.

Jalžabet

1:2

Grb Jalžabeta je raščetvoren, prvo i četvrto polje crveno-srebrno šahirano, drugo i treće u plavom iz brijega izrasta drvo u prirodnoj boji, u štitiću u plavom srebrni prikaz sv. Elizabete sa zlatnom krunom drži kiticu crvenih ruža. Sv. Elizabeta Mađarska zaštitnica je Jalžabeta. Zastava je razdijeljena kosom rastućom dijagonalom u crveno i bijelo s grbom postavljenim uz koplje. Simboli su blagoslovljeni na Dan sv. Elizabete 17. studenog 1993. Koriste se plave (?) stolne zastavice sa svečanim grbom u sredini, koji ima barkoni žuto-crveni plašt u koje je upisano ime općine i godina 1334. Iznad i ispod grba bijelim je goticom ispisano u luku ime općine.
Prema informaciji iz općine 2017. formalna odluka o grbu i zastavi općine nije donesena.

Klenovnik

1:2

Grb Klenovnika je u crvenom zeleni list klena s dva para smeđih perutki. Šuma klena (Acer campestre) dala je ime općini. Zastava je plava s grbom u sredini. Koristi se i u okomitoj inačici. Obznanjen je i dizajn (prijedlog) tvrtke Cosmos Design Varaždin, koji prikazuje i list i perutke zlatne. Nijedan dizajn još nije formalno usvojen, a prvi se koristi neslužbeno.

Klenovnik, 1994.

Zastava nepoznata.

Na prigodnom poštanskom žigu pošte u Klenovniku iz 1994. prikazan je grb vodoravno razdijeljen gore dva lista klena s plodovima, dolje prikaz dvorca Draškovića. Boje nepoznate.

Ljubešćica

1:2

Grb Ljubečćice je u crnome zlatno obrubljenom srebrna kapljica. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je bijeli gonfalon obrubljen žutim trokutastog kraja as zlatnim resama, u sredini zlatno obrubljeni grb, iznad njega u luku i liniji zelenim ime općine, ispod ukrštene zelene grančice lipe i hrasta. Stolna zastavica inačica je svečane bez obruba i s crnim natpisom u dva reda.
Grb i zastavu blagoslovio je mons. Anđelko Koščak prilikom poslave Dana Općine, 5. kolovoza 2006.

Mali Bukovec

1:2

Grb Malog Bukovca je u crnom zlatni sv. Florijan stoji na stupu. Sv. Florijan je zaštitnik općine. Za crnu se kaže da predstavlja postojanost, razboritost i čvrstinu, a žuta plemenitost, darežljivost i svjetlost. Zastava je zelena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Za zelenu se kaže da simbolizira radost i prirodna bogatstva općine. Svečana zastava je zeleni gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama s grbom u sredini, imenom općine iznad i ukrštenom hrastovom grančicom i snopom žita ispod.

Martijanec

1:2

Grb Martijanca je u crvenom polju iza srebrne mitre zlatno porubljene i sa zlatnim križem, koso položeni srebrni mač sa zlatnom drškom i u dnu zeleni brijeg. Zastava je žuta s grbom u sredini. Oznake u grbu odnose se na sv. Martina, biskupa Toursa, rođenog u Panoniji, svecu zaštitniku općine po kojem je i nazvana. Zeleni brijeg predstavlja lokalitet Gomila, željeznodobni tumul (grobni humak), najveći u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Svečana zastava, izrađena nakon 2006., žuti je gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa sa zlatnim kićankama, u sredini grb, iznad ime općine a ispod zelene grančice vinove loze sa zlatnim grozdovima.

Do 2006. ime općine bilo je Donji Martijanec.

Martijanec, svečana zastava 1997.

1:2

Odlukom kojom su usvojeni općinski simboli propisuje se i svečana zastava jednakog izgleda kao i službena zastava, ali slobodnog kraja u obliku lastavičjeg repa i s grbom okrenutim okomito na užu stranicu zastave. Navodi se da je oblik lastavičjeg repa "karakterističan za stare zastave Panonske Hrvatske". Čini se da ovakva svečana zastava nije izrađena, a kasnije je izrađen gonfalon drugačijeg izgleda.

Maruševec

1:2

Grb Maruševca je u zlatnom polju stabljika đurđice u prirodnoj boji s dva zelena lista i pet bijelih cvjetova. Zastava je zelena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. U uporabi su i zastave s bijelim obrubom i bez obruba oko grba. Đurđica ili đurđevak (Convallaria majalis L.) cvjeta u rano proljeće, a kao što ime nagovještava povezuje se s Jurjevom. Legedna kaže da je mjesto nastalo oko dvorca istog imena koje je izgradila plemkinja Maruša, koja je navodno ovdje došla iz Češke. Prvi poznati vlasnik dvorca je Grgor od Maruševca, koji spominje mjesto kraj crkve Sv. Jurja u dokumentu koji je izdao 1351. godine.
Svečana zastava je zeleni gonfalon s trokutastim završetkom i zlatnim resama, s bijelo obrubljenim grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i hrastovom i lipovom grančicom ispod. Koristi se i stolna zastavica istog temeljnog dizajna.

Petrijanec

1:2

Grb Petrijaneca je crveno-srebrno šahiran u devet polja na kojem je ovalni štit obrubljen zlatnim hrvatskim pleterom u polju kojega se nalazi bijela crnim obrubljena općinska vijećnica na zelenom tlu i u dnu plavi izvor s dva zlatna kružna vala. Zastava je plavo-bijelo-plava s grbom u sredini. Svečana zastava jednakog je izgleda sa zlatnim resama duž tri ruba. U statutima nakon 2002. više nisu opisani, no potvrđeni su novom odlukom 2018. godine.

Sračinec

1:2

Grb Sračinca je u crnom zlatni sv. Mihovil raširenih krila, u desnoj ruci drži vagu, a u lijevoj koplje kojim probada crvenog zmaja na kojem stoji. Grb prikazuje zaštitnika općine i župe. Zastava je crvena s grbom pomaknutim prema koplju.

Sračinec, 1995.

1:2

Prvotno usvojeni grb Sračinca imao je i zmaja obojenog zlatno.

Sveti Đurđ

1:2

Grb Svetog Đurđa prikazuje sveca zaštitnika na konju kako ubija zmaja. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini.

Sveti Ilija

1:2

Grb je općine Sveti Ilija u plavom srebrna ruka izrasta s lijeva i drži dva puta prekinutu zlatnu gredu. Zlatna munja simbol je svetog Ilije Gromovnika, a ruka koje je steže simbolizira ukroćenu snagu prirode. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Ovi su simboli prvi put uporabljeni u svezi s proslavom Svetog Ilije proroka, Dana Općine, 20. srpnja 2016. i prije nego su formalno usvojeni.

Sveti Ilija, 2013. – 2017.

1:2

Kasnije je Sveti Ilija usvojio osuvremenjenu inačicu: raščetvoren, u prvom i četvrtom crvenom polju zeleni grozd, u drugom i trećem zelenom polju po jedna valovita plava greda, preko svega okomito zlatna munja i dvije srebrne ruke u stisku koje izlaze svaka sa svoje strane. Zlatna munja simbol je svetog Ilije Gromovnika, ruke koje je stežu simboliziraju ukroćenu snagu prirode i simbol su zajedništva i dobrodošlice, crvena polja simbol su vatre i krvi, grozd je simbol obilja, marljivosti, zeleno polje poljoprivredu, a plava pruga rijeku Bednju. Zastava je bila plava s grbom u sredini. Kaže se da je plava boja neba i mora, povjerenja, odanosti, mudrosti, pobožnosti i vjere. Ovi simboli modifikacija su ranije korištenih, usklađeni s važećim pravilnicima. Rabila se i stolna zastavica okomitog oblika s grbom i imenom općine u liniji iznad i luku ispod grba.

Sveti Ilija, 1994 – oko 2007.

2:3 ?

Grb korišten od prve polovice 90-ih godina prikazivao je u kartuši iste elemente kao i današnji grb tek s neznatno drugačijom umjetničkom stilizacijom i bojama. Zastava usvojena u isto vrijeme vodoravna je trobojnica plavo-žuto-zeleno s grbom u sredini. Stražnja strana zastave prikazuje u istoj kartuši lik sv. Ilije u plamenoj kočiji, uz vrpce s imenom općine i godinom 1247.
Bijela zastava s grbom također je bila uočena u upotrebi, ali njezin status nije potvrđen. Ove simbole Ministarstvo uprave vjerojatno je odbilo potvrditi.

Sveti Ilija, 1994. – oko 2007., inačica

1:2

Osim dvostrane zastave, zastava koja prikazuje jednaki grb na obje strane također je korištena, ponekad s ponešto drugačijom stilizacijom prikaza grba.

Trnovec Bartolovečki

1:2

Simboli Trnovca Bartolovečkog bilježe se u uporabi od Dana općine 2017. Grb je u srebrnom šest crvenih cvjetova kockavice (3, 2, 1) i u zelenom zaglavlju srebrna valovita greda. Kockavica (Fritillaria) je samonikla biljka koja u prirodi ima cvjetove crveno-bijelog šahiranog uzorka koji podsjeća na hrvatski grb. Šest cvjetova u grbu predstavlja šest naselja općine. Valovita greda predstavlja rijeku Dravu. Zastava je tamno plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Izrađena je i svečana zastava, plavi gonfalon trokutastog kraja obrubljen žutom vrpcom s resama duž donjeg ruba, s grbom u sredini, imenom općine u tri reda izda i zelenom biljkom maka s dva crvena cvijeta, dva pupoljka i tri velika zelena lista.

Trnovec Bartolovečki, nagrađeno rješenje 2017.

1:2

Općina Trnovec Bartolovečki usvojila je 2017. simbole nakon natječaja provedenog 2012. godine. Nagrađeni rješenje originalno je imalo ponešto drugačije stilizirane cvjetove kockavice.

Trnovec Bartolovečki, prijedlog 2003.

1:2

Općina je 2003. objavila službenu kuvertu s prijedlogom svojih simbola u svrhu njihove promidžbe. Prikazan je grb: u crvenom zlatna trnova kruna između srebrne valovite grede gore i srebrne valovite uske grede dolje. Zastava je plava s grbom u sredini. Ti simboli na kraju nisu usvojeni i ne pojavljuju se kasnije. Trnovi predstavljaju ime općine, a njih šest simbolizira šest naselja u općini. Trnova kruna predstavlja mučenike kojima su povećene crkve u tim naseljima. Valovita greda gore predstavlja Dravu, a donja potok Zbel.
Isto je likovno rješenje predložio na natječaju 2012. Volić te je nagrađen trećom nagradom.
"Spomenica" navodi da je općinsko vijeće na 12. sjednici 14. rujna 1998. usvojilo prijedlog likovnog rješenja grba i zastave općine, no nije poznato radi li se o ovom istom dizajnu.

Veliki Bukovec

1:2

Grb Velikog Bukovca je u plavome raskriljena bijela golubica sjedi na bijelom cvijetu pelargonije. Golubica simbolizira zaštitnika Župe sv. Franje Asiškoga u Velikom Bukovcu, a cvijet proizvodnju cijeća na području Općine. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon s tri repa trokutastog kraja u kojima su zlatni ornamenti od grančica bukve, s grbom u sredini i nazivom općine u tri reda iznad. Grančice bukve odnose se na ime Bukovec.

Do 1997. bila je u sastavu općine Mali Bukovec.

Vidovec

1:2

Grb općine Vidovec je u zlatnom zelena glavica kupusa s korijenom. Zastava je plava s grbom u sredini. Stolne zastavice su njezine okomite inačice, neke i s imenom općine ispisanim u redu iznad i u luku ispod grba.
Novinski članak izvještava o javnom predstavljaju grba i zastave 1996. tijekom proslave Sv. Vida, no nije jasno radi li se o istim simbolim koji su kasnije usvojeni 1998. godine. Statut iz 2006. tvrdi da je grb povijesni, što naravno nije, i to je kasnije uklonjeno.

Vidovec, 1997. – 1998.

1:2

Natječaj za simbole Vidovca održan je 1994. i izrabrani simboli predstavljeni su u vijeću 1996. Nije sigurno radi li se o istom temeljnom dizajnu koji je pripremljen je tijekom 1997. i formalno usvojen kao prijedlog do kraja godine. Na posljetku je zamijenjen današnjim likovnim rješenjem, koje odgovara istom opisu. Likovno rješenje zastave zabilježeno je u uporabi još 2011.

Vinica

1:2

Grb općine Vinica prikazuje u plavom zeleni trs vinove loze s pet zlatnih grozdova. Simbol je odabran po nazivu općine, a nalazi se već na srednjovjekovnom pečatu trgovišta Vinica iz 1532. godine. Grb je prikazan u boji već u Valvazorovom "Opus Insignorium 1689.", tvrdi Laszowski, koji ga prikazuje 1930-ih. Taj njegov prikaz poslužio je kao grafički uzorak za današnji dizajn. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. U uporabi su zabilježene i zastave bez žutog obruba oko grba. Stolne zastavice u uporabi su okomite s grbom i žutim imenom općine u dva red, iznad u liniji, ispod u luku.
Svečana zastava propisana je 2009. godine, jednostavno opisana kao plavi gonfalon trokutastog kraja s grbom u sredini, ali je kasnijom odlukom izbačena iz teksta Statuta. Gonfalon je ipak u uporabi, završava trokutastim repom, s grbom u sredini, imenom općine gore i dvama grančicama vinove loze dolje.

Vinica, inačica

1:2

Inačica grba prikazuje ponešto drugačije obojan vinski trs te tamniju nijansu plave podloge. Isto u uporabi na zastavama, možda češće u 1990-im.

Vinica, 1833.

~10:9

Zastava trgovišta Vinica iz 1833., čuva se u zbirci Gradskog muzeja Varaždin (inv. br. GMV KPO 1408). Sastoji se od vodoravno položene četiri crveno-žute pruge s obostrano oslikanim ovalom obrubljenim floralnim vijencem: na aversu Kraljica Marija Terezija drži dva ovalna portreta svojih sinova Josipa II. i Leopolda (prikazano prema fotografiji u izvoru), a na reversu Bogorodica s Djetetom (ispušteno iz crteža iznad). Natpisi na aversu "VEXILLUM OP[P]IDI VINICENSIS" (Zastava trgovišta Vinica), godina "1833.", i naslov "MARIA THERESIA REGINA" (Kraljica Marija Terezija), na reversu "SANTA MARIA ORA PRO NOBIS" (Sv. Marija moli za nas).
Original je restauriran u Odjelu za tekstil, papir i kožu Hrvatskoga herstauratorskog zavoda za izložbu "Varaždin pod habsburškom krunom" koja je održana 2015. u Gradksom muzeju Varaždin.

Visoko

1:2

Grb općine Visoko je u zlatnome na zelenom brijegu, ptica kos u kljunu drži dvije šljive. Šljive se odnose na sitno plemstvo, tzv. šljivare, koji su dobili povlastice u XII. stoljeću. Kaže se da je u grbu prikazana lokalna autohtona sorta šljive Bistrica. Zastava je plava s grbom u sredini. Stolne su zastavice okomite inačice sa žutim natpisom imena općine ioznad i ispod grb u luku koji slijedi krivulju štita.
Statuti iz 2006. i 2009. godine opisuju zastavu s razmjernom 1:3, ali to je vjerojatno tiskarska greška.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World