Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 30. kolovoza 2021.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Zagrebačke županije. Bilješka: Sjedište uprave je u Zagrebu, koji sam nije dio Županije.

Zagrebačka županija - gradovi

1. Dugo Selo
   • Dugo Selo, 1996. – 1998.
2. Ivanić-Grad
   • Ivanić-Grad, 1994. – 2008.
3. Jastrebarsko
   • Jastrebarsko, 1990. – 1994.
4. Samobor
   • Samobor, 199x. – 2007.
   • Samobor, 1756.
5. Sveta Nedelja
   • Sveta Nedjelja, oko 1999. – 2013.
   • Sveta Nedjelja, inačica
6. Sveti Ivan Zelina
7. Velika Gorica
   • Velika Gorica, 1997.
   • Velika Gorica, 1990.
8. Vrbovec
   • Vrbovec, 1989. – 1990.
9. Zaprešić

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Do 1995. Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec imali su status općine, a Velika Gorica i Zaprešić bili su u sastavu Grada Zagreb, dok je Dugo Selo imalo status općine do 1997. godine. Ivanić Grad (tako pisan) je bio dio Sisačko-moslavačke županije do 1997., ranije i sa statusom općine. Od 1997. godine Zagreb opet ima poseban status jednak županiji. Od 2006. godine i Sveta Nedelja ima status grada.

• Zagrebačka županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Grad Zagreb o simbolima jedinica ranije u sastavu Grada Zagreba

Dugo Selo

1:2

Grb Dugog Sela je u plavom, iz podnožja štita izrasta zlatni pastoral, gore desno zlatna šestokraka zvijezda, a gore lijevo srebrni rastući mjesec. Biskupski štap odnosi se na sv. Martina Biskupa, a u njemu je prikazan i zvonik dugoselske crkve. Zvijezda i polumjesec elementi su "najstarijeg hrvatskog grba", koji se pojavljuju u mnogim gradskim i obiteljskim grbovima na u Hrvatskoj. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava netipičnog je izgleda, svijetlo plava s tamno plavim i zlatnim rubom, s grbom u sredini i vrpcom ispod njega te devet zlatnih kićanki duž donjeg ruba. Na crvenoj vrpci bijelim je ispisano ime grada. Svijetlo plavo polje bogato je damascirano svijetlo plavim ornamentom, a sadrži iznad grba ispisanu godinu 1209 i natpis "Terra sancti Martini" (Zemlja sv. Martina) ispod. Oba natpisa odnose se na povelju kralja Andrije II. izdanu te godine, kojom templarima daruje "zemlju sv. Martina" - područje na kojem se nalazi današnje Dugo Selo, a što je prvi pisani spomen ovog kraja u izvorima.
U uporabi je zabilježena i okomita zastava s ispisanim imenom grada ispod grba, kao i stolne zastavice sličnog izgleda s bijelim natpisom imena grada u dva reda.

Ranije jedna od općina koje su činile Zagreb, novom administrativnom podjelom 1993. Dugo Selo je dobilo status općine. Status grada dobilo je ponovo 1997.

Dugo Selo, 1996. – 1998.

Prvotno je usvojen grb ljubičasto-plave boje sa zlatnim osmertokutnim zvonikom zelenog "lukovičastog" krova između crvene mitre sa zlatnim križem i vrpcama te srebrne guske crvenog kljuna i nogu i u podnožju na zelenom brijegu srebrna valovita greda okružena dvijema nitima. Zastav a je bila svijetlo plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.

Ivanić-Grad

1:2

Grb Ivanić-Grada je u plavom srebrna kula s tri kruništa i po tri rogoza s obje strane. Zastava je plava s grbom u sredini.
Pečat Ivanić-Grad sačuvan je na povelji iz 1664. kružnog oblika u kojem se nalazi zidana kula s kruništem na proširenom temelju otvorenih vrata okužena s obje strane s po tri stabljike rascvjetalih ljiljana. Natpis na pečatu je "S COMMUNIT TATIS DE IVANICH" (pečat općine Ivanić). Ovo prikazuje grad kao utvrdu usred močvara Lonjskog polja.
Novi je grb i pečat uveden 1792. godine kada je osnovana gradska uprava, u početku s njemačkim natpisom "MILITAR-COMMUNITAT FESTUNG IVANIC" (Carsko-kraljevska vojna općina Ivanić). Nakon 1872. natpis je na hrvatskom.
Taj grb je sačuvan u mnogim pečatima na dokumentima te isklesan u kamenu na zgradi gradskog magistrata gdje još stoji. Zadržao je kružni oblik i središnju simboliku kule otvorenih vrata, no na nju je dodan hrvatski grb, nadvišen krunom i križem, kojeg čuvaju dva carska grifona. Natpis na pečatu je "POGLAVARSTVO GRADA IVANIĆ TVRĐE". Ovaj se koristio vjerojatno da pada Austrougarske.
U 20. stoljeću pojavljuje se grb u obliku štita temeljen na predlošku pečata iz 17. stoljeća (npr. Laszowski, 1936), obojan plavo s bijelim elementima. Na zastavi plave podloge taj se pojavljuje u drugoj polovici 20. stoljeća, što je i formalizirano 1994. godine. Odluka središnjeg ureda i novi Statut iz 2009. umjesto rogoza proisuje cvjetove ljiljana odnosno perunike.

Ivanić-Grad je do 1997. u sklopu Sisačko-moslavačke županija, prvo nakratko (do sredine 1993.) sa statusom općine.

Ivanić-Grad, 1994. – 2008.

1:2

Grb Ivanić-Grada propisan 1994. bio je praktično istovjetan današnjem. Zastava je bila propisana plava s bijelim grbom u sredini te obrubljena bijelom i crvenom trakom.

Jastrebarsko

1:2

Grb Jastrebarskog je u plavom stoji zlatni jastreb. Jastreb po kojem je grad dobio ime nalazi se i u gradskom grbu. Lik se pojavljuje na gradskim pečatima od XVI. stoljeća, a pojavljuje se obojan barem od XVIII. stoljeća. Taj grb obrubljen žutim nalazi se u sredini plave zastave. Plava boja zastavnog polja varira u uporabi, od duboko tamno plave do svijetlo plave slične boji koja se koristi u grbu.
Zabilježeno je i više vrsta stolnih zastavica. Neke su jednake izgledom službenoj zastavi (iako se ističu okomito), dok druge imaju primjereno zakrenuti grb postavljen iznad natpisa imena grada. Boje i ovdje znatno variraju.

Ime grada često se skraćuje u Jaska. Ta praksa je uobičajena još od srednjeg vijeka.

Jastrebarsko, 1990. – 1994.

Grb općine usvojen 1990. prikazuje jastreba na bijeloj marami, slovo J iznad imena općine i šahiranim 5×5 crveno-bijelim poljem u uglu. Zastava je bila plava s tim grbom u sredini, razmjera 5:11. Moguće da je ovaj dizajn zamijenio istovjetan koji je na mjestu šahovnice imao petokraku u statutu iz 1985.

Samobor

1:2

Grb Samobora je u crvenom na srebrnom pečinastom tlu srebrna kula s kuništem između dva crna trnova grma. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Samoborski grb zasniva se na gradskom pečatu koji je sačuvan iz 16. stoljeća, okrugao istog sadržaja okružen natpisom S(igillum) COM(m)V(n)ITATIS DE ZAMOBOR. Pečat je 1525. godine potvrdio kralj Ljudevit II, a isto i Ferdinand I. 1528. godine. Pečat iz 18. stoljeća tek je u pojedinostima drugačiji. Godine 1909. kraljevski je zemaljski arhiv izdao potvrdu o izgledu grba, prema kojoj je: Pozadina štita crvena; na gromadi pećina kula od bielog kamena sa svodjenim ulazom i otvorenim vratima. Nad vratima su 3, a u I. katu 4 prozora. Lievo i desno uz kulu je grana sa zlatnim i zelenim grančicama. Na vrhu kule je razdieljeno krunište. U nekim povijesnim prikazima grb ima i plavu boju štita.
U uporabi su stolne zastavice okomitog oblika s grbom u sredini.

Za vrijeme karnevala, koji u Samoboru ima dugu tradiciju, u Samoboru se ističe zastava na kojoj je prikazana svraka, simbol samoborskog karnevala. Svraka se ponekad vidi i ukomponirana u samoborski grb tijekom karnevala.
U drugoj polovici XX. stoljeća, do 1993. godine, Samobor je bio općina u sastavu Grada Zagreba.

Samobor, 199x. – 2007.

1:2

Grb Samobora zasniva se na starom gradskom pečatu koji prikazuje kulu između razlistanih grana. Iznad kule je naziv grada, a ispod godina 1242. kada je grad dobio status slobodnog i kraljevskog grada. Zastava je bijela s grbom u sredini. Korištena je i u vertikalnoj inačici.

Samobor, 1756.

1:1~

Samoborske zastave spominju se u dokumentima još u XVII. stoljeću, kada su korištene dvije zastave, jedna za isticanje na gradskom trgu i druga za "koja se nosila u rat". Sačuvana je zastava iz 1756. godine, za koju se smatra da je izrađena prema ovim ranijima.
Zastava je izrađena od crvene damascirane svile posuta zlatnim ružama. Na aversu prikazan je dvoglavi crni orao, obje su mu glave okrunjene, sa zlatnim kljunovima, nimbusima i kandžama u kojima drži u desnoj žezlo, a u lijevoj mač, a između glava je zlatna vladarska jabuka. Na prsima je grb grada u zlatnoj kartuši: u crvenom srebrna kula izrasta iz stijne i u zaglavljau srebrni inicijali "MT" (Marija Terezija). Pred vratima kule stoji stražar u oklopu. Štit je nadvišen krunom i okružen plavom ovalnom vrpcom u kojoj je zlatni natpis "Sigillum Communitatis Szamobor" (Pečat Općine Samobor". Duž koplje je u plavoj kartuši ispisano u četiri reda. "Vexillvm privilegiati oppidi / oppidanorvm expensis ivdex / 17. Civivm Szamobor 56. / F. F." (Zastava građana privilegiranog grada troškom sudca Grada Samobora, 1756, F. F.) Zastava je obrubljena s tri vanjske strane nizom crvenih i bijelih polja. Reverse također sadrži ruže u polju, a prikazuje raspetog Isusa, s natpisom uz koplje "Salvator Mvndi salva nos" (Spasitelju svijeta spasi nas). Zastava se čuva u gradskom muzeju Samobor.
Ovo je bila svečana zastava koja se vješala za vrijeme izbora, drugih značajnih događaja i crkvenih godova (kako je dokumentirano 1830.), a čini se da se koristila sve do 1918. pa i kasnije.
Samoborski muzej čuva i još nekoliko zastava, kao što je zastava Kraljevine Hrvatske korištena na instalacijskoj svečanosti bana Levina Raucha 1869. godine i nekoliko cehovskih zastava.

Sveta Nedelja

1:2

Grb Svete Nedelje je u plavom tri isprepletena srebrna prstena, jedan i dva. Ova tri prstena, poznati kao trikvetra (trolisni čvor), simbol su Presvetog Trojstva, a tumače se i kao simboli raskrsnice puteva, gospodarstva, ljudi, veza i suradnje. Zastava je bijela s grbom u sredini.
Odobrena zastava je plava, moguće kao pogreška u prijepisu. No, u uporabi su konzistentno bijele zastave. Prvotno objavljeno likovno rješenje imalo je manju pogrešku u preplitanju prstenova (najdonji preplet je bio obrnut), no kasnije je to ispravljeno i rabi se ovdje prikazana inačica.
Stolne su zastavice okomite s grbom u sredini i imenom grada u jednom redu iznad i dva ispod njega.

Sveta Nedelja dobila je status grada 2006. godine, prije toga ime općine pisalo se Sveta Nedjelja.

Sveta Nedjelja, oko 1999. – 2013.

1:2

Grb Svete Nedelje prikazuje župnu crkvu Presvetog Trojstva i Oko Stvoriteljevo. Zastava je bijela s grbom u sredini.

Sveta Nedjelja, inačica

1:2

Grb istog temeljnog dizajna uz manje umjetničke razlike i s ranijim oblikom imena "Sveta Nedjelja" se još ponekad koristi - nije jasno radi li se o ranijem službenom grbu prije 2006. kada se koristilo ovakvo ime općine, ili je ovo neslužbena inačica koja se koristi samo zato što je bila dostupna.

Sveti Ivan Zelina

1:2

Grb Zeline je u crvenom zlatna šestokraka zvijezda iznad srebrnog polumjeseca. Grb se pojavljuje neobojen 1848. u gradskom pečatu, iako je grad dobio prava već 1328. godine, ranija uporaba grba nije zabilježena. U boji se pojavljuje tek 1936. u knjizi Laszowskog. Ponovo je usvojen 2005. godine iako je i prije toga neslužbeno korišten. Alternativna inačica grba pojavljuje se (neslužbeno?) tijekom 90-ih, grb raskoljen s likom Svetog Ivana desno i lijevo sa zvijezdom i polumjesecom. Zastava je usvojena 2005., bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
U uporabi je zabilježena i okomita zastava s crveno ispisanim imenom grada iznad i ispod grba.

Velika Gorica

1:2

Grb je na crnom štitu srebrno propinjuće govedo koje drži zgradu skupštine s crvenim krovom, praćen u vrhu desno s tri zlatne zvijezde, 1:2, i lijevo srebrnim polumjesecom. Govedo je danas izumrle vrste tur (Bos primigenius) koje je živjelo u Turopolju (području oko Velike Gorice), i po kojem je područje dobilo ime. Turopoljska vijećnica, danas muzej, prepoznatljiv je simbol grada. Tri zvijezde i polumjesec preuzeti su iz grba Plemenite općine Turopoljske koji je dodijelio 1737. kralj Karlo III. Zastava je crvena, s grbom u sredini uokvirenim zlatnožutim rubom. Crvena boja zastave izabrana je kao podsjećanje na crvene zastave turopoljskog plemstva.
Grb i zastava su usvojeni 22. srpnja 1997. u ponešto drugačijem dizajnu, te kratko vrijeme korišteni, ali su ubrzo promijenjeni u ovaj današnji izgled. Prvo službeno isticanje zastave bilo je održano 13. prosinca 1997. na Sv. Luciju, dan zaštitnice grada, kada je već možda korišten današnji izgled.
Stolne zastavice su okomite s grbom u sredini i imenom grada bijelim u dva reda ispod ili žutim u dva luka iznad.

Velika Gorica bila je općina u sastavu grada Zagreba. Od 1993. zasebna općina, a 1995. godine dobiva status grada.

Velika Gorica, 1997.

1:2

Prvousvojeni izgled grba i zastave Velike Gorice sastojao se od istih elemenata. Grb je raskoljen, desno u crvenom uspravljeni bik, lijevo u plavom vijećnica nadvišena s tri zlatne zvijezde i srebrnim polumjesecom te sa srebrnom gredom u dnu. Zastava je tamno crvena sa zlatno-žuto obrubljenim grbom u sredini.

Velika Gorica, 1990.

1:2

Općina je 1990. godine, još uvijek u sastavu Grada Zagreba, zamijenila svoj grb i zastavu iz 1970-ih i usvojila novi grb i zastavu, temeljene na povijesnim simbolima Plemenite općine Turopoljske: u plavome na zelenom brijegu između dva stražara u crvenim odorama srebrni toranj s kruništem i crvenim krovom na vrhi kojega je srebrno oklopljena povijesna ruka koja drži sablju; gore desno tri zlatne zvijezde (1, 2) i lijevo zlatni polumjesec. Na kackgi nakit: crni orao zlatn okrunjen drži u kandžama desno grbovnu zastavu Hrvatske i lijevo Slaovnije. Plašt plavo-zlatno i crveno-srebrno.
Zastava je plava s grbom u sredini na aversu i likom sv. Lucije na reversu, sa zlatnim resama.

Vrbovec

1:2

Grb Vrbovca je u plavom na zelenom brijegu zlatna kula crvenog krovišta između dva crna krila. Rješenje se temelji na prijedlogu koje je na natječaj održan u studenom 1995, a kombinira elemente obiteljskih grbova dvije najznačajnije vrbovačke velikaške obitelji (koje su bile značajne i šire u Hrvatskoj) - Zrinskih i Patačića od Zajezda. Oba grba sadrže crna krila, a kula je daljnja modifikacija grba Zrinskih. Zastava je bijela s grbom u sredini. Stolna zastavica je okomita s nešto većim grbom i nad njim crno ispisanim imenom grada.

Vrbovec, 1989. – 1990.

Grb je prikazivao u bijelom polju plavu kulu i krila, okružena crvenim i plavim prikazima razvoja privrede, crvenim klasjem koje izrasta iz plavog hrastvog lista, u zaglavlju zaobljeni crveni zid/zupčanik i crveno-bijela šahirana polja. Među njima crvena petokraka zvijezda s podlogom čini jugoslavensku zastavu. Iznad svega ispisano plavim ime općine i sve obrubljeno plavom linijom.

Zaprešić

1:2

Grb Zaprešića opisuje se heraldičkim jezikom ovako preko raščetvorenog plavog i srebrnog (polja) križ u izmijenjenim bojama odnosno u ne baš najsretnije odabranom službenom blazonu kao srebrno-plavi koso inverzni križ. Zastava je žuta s grbom u sredini. Prema nepotvrđenoj priči, na izbor žute boje zastave utjecala je posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. Koriste se i okomite inačice zastave, a kao stolne zastavice zabilježene su s grbom pomaknutim prema gornjem dijelu. Grb je na zastavama u pravilu bez plavog obruba, no na nekim jeftinijim tiskanim ručnim zastavicama zabilježen je i grb s orbubom.

Zaprešić je bio općina u sastavu grada Zagreba. Od 1993. zasebna općina, a 1995. godine dobiva status grada.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World