Stranica kreirana: 18. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 29. lipnja 2012.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne zanči da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.

^The Flags & Arms ^{of the} Modern Era

Simboli i Kratice

• Općenito o simbolima i kraticama na ovim stranicama
• Oznakame namjene zastava (FIS)
• O označavanju razmjera zastave
• O datumima odobrenja
• O citiranim blazonima i opisima
• Kratice

• O ovim Stranicama

Općenito o simbolima i kraticama na ovim stranicama

U svrhu što boljeg, jezgrovitijeg i konciznijeg pružanja informacija o zastavama i grbovima na ovim stranicama korišten je čitav niz simboličkih grafičkih oznaka, te kratica. Mnoge od tih oznaka standardizirane su i prihvaćene od Međunarodne federacije veksiloloških udruga (FIAV, Federation International de Associations Vexillologique) i redovito se upotrebljavaju u mnogim stučnim časopisima i publikacijama. Takve oznake omogućavaju brzu u jednostavnu identifikaciju različitih aspekata zastave (razmjer, namjenu i upotrebu, pouzdanost prikaza, identifikaciju boja u crno-bijelom prikazu i dr). Osim simbola prema FIAV, ovdje je upotrebljen i niz drugih simbola koji omogućuju slikovito i o jeziku nezavisno snalaženje u prikazanom matrijalu, od koji su mnogi uobičajeni među veksilolozima na Internetu i na njihovim Web stranicama, odnosno na stranicma Flag of the World (FOTW) veksilološke mailling liste.

Oznakame namjene zastava FIS

Nacionalne zastave mogu se podijeliti prema namjeni u šest osnovnih skupina, prema upotrebi na kopnu odnosno na moru, te prema tome tko zastave ističe (civili, država ili vojska). Sustav označavanja najene zastave zasnovan na ovoj podjeli popularizirao je W. Smitha u svojih nekoliko knjiga o zastavama (vidi popis literature), a sustav je prihvatio i FIAV. Među članovima FOTW taj sustav se često naziva sustav "šest tačaka u mreži" ili FIS - Flag Identification System (sustav identifikacije zastave). Originalni sustav W. Smitha sastoji se od skupine točaka od dva reda po tri točke. Gornji red označava korištenje na kopnu, a donji na moru. Prvi stupac slijeva prikazuje da se zastava koristi za privatnu upotrebu [C od engl. Civil], srednji da je za javnu upotrebu [S od engl. State], a desni označava vojnu upotrebu [W od engl. War]. U tekstualnim prikazima mogu se točke i mreža zamjeniti sa šest slova, tri i tri s analognim značenjem.

To daje osnovnu shemu ,
odnosno tekstalno CSW/CSW,

koja označava civilnu, državnu i ratnu zastavu na kopnu i civilnu, državnu i ratnu zastavu na moru (pomorsku zastavu). Ako je točka izostavljena (odnosno slovo zamjenjeno zvjezdicom), znači da se zastava ne upotrebljava u tu svrhu.

Neke osnovne kombincije su prikazane ovdje:

	C**/***	Civilna zastava	koristi je privatne osobe na kopnu
	*S*/***	Državna zastava	koristi je državne istitucije na kopnu
	**W/***	Ratna zastava	koristi je kopnena vojska
	***/C**	Civilna pomorska zastava	koristi se na privatnim plovilima (trgovačka zastava)
	***/*S*	Državna pomorska zastava	koristi se na plovilima u vlasništu države
	***/**W	Ratna pomorska zastava	koristi je mornarica
	CS*/***	Civilna i državna zastava	privatne osobe i državne službe na kopnu
	*SW/***	Državna i ratna zastava	državne služe i vojska
	CSW/***	Narodna zastava	za sve svrhe na kopnu
	***/CSW	Narodna pomorska zastava	za sve svrhe na moru
	CSW/CSW	Narodna zastava na kopnu i na moru	za sve svrhe i na kopnu i na moru

Kao proširenje ovog sustava (što nije usvojeno od FIAV-a) prikaz je dodatnog reda točaka iznad, za prikaz zrakoplovnih zastava. Npr:

**W/***/***

Zrakoplovna ratna zastava

koristi je ratno zrakoplovstvo

Osim "točaka u mreži" FIAV sustav oznaka (FIS) sadrži i oznake koje pokazuju još neke aspekte zastava:

	Normalna*: Zastava u normalnoj upotrebi, bez posebnih opaski. Ističe se vodoravno.
	Okomita*: Ističe se okomito ovješena o prečku.
	Prijedlog: Prijedlog za zastavu; dizajn koji nije nikad primjenjen u praksi.
	Rekonstrukcija: Slika konstruirana prema nedovoljno preciznom opisu ili drugom nepotpunom izvoru.
	Inačica: Jedna od dviju ili više inačica istog temeljnog dizajna.
	Alternacija: Jedna od dviju ili više zastava koje se mogu upotrijebiti simultano ili pod posebnim uvijetima za istu funkciju.
	De facto: Zastava u upotrebi, ali bez zakonskog odobrenja.
	Povijesna*: Zastava koja se ranije koristila, ali se više službeno ne koristi.
	Dvostrana: Naličje nije istog dizajna koa što je prikazani.
	Naličje: Dizajn prikazan s naličja zastave.
	Lijevo koplje: Naličje ili važnija strana zastave vidi se kad je zastavno koplje prikazano s promatračeve lijeve strane
	Tehnički crtež*: Tehnički crtež prikazuje relativne veličine pojedinih elemenata likovnog rješenja.
	Detalj*: Prikaz uvečanog detalja.
	U izradi*: U izradi, prikazana slika je privremena do zamjene s kvalitetnijom.

* Dodatni simboli koji nisu usvojeni od FIAV.

O označavanju razmjera zastave

Razmjer prikazanih zastava ispisan je masnim sans-serif fontom npr. 1:2. Približan razmjer označene je valovitom crticom 2:3~, ali nije uvijek označeno da li se radi o aprokisimaciji nekog poznatog složenijeg razmjera ili o aproksimaciji zansovanoj na uočenoj zastavi u upotrebi. Ponekad je prikazan razmjer koji nije siguran, označen upitnikom 3:4 ?.

Za određvianje razmjera korišten je princip da prva brojka označava stranicu uz koplje - u pravilu je to stranica uz lijevi rub slike, osim za zastave koje se ističu vertikalno - tada je stranica "uz koplje" gornja stranica. Druga brojka odnosi se na dužinu zastave, tj. udaljenost od koplja (odnosno mjesta učvršćivanja zastavnog polja) do slobodnog kraja.

O datumima odobrenja

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela (ovisno o ustroju državne uprave u raznim razdobljima to je bilo Ministarstvo uprave, Središnji državni ured za upravu ili Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave). Unutar tog tijela, od 1994. ustrojeno je "heraldičko povjerenstvo" (Povjerenstvo za davanje odobrenja grba i zastave jedinici lokalne samouprave), koje je oblikovalo čvrste smjernice i pravilnike o prihvatljivim likovnim rješenjima i drugim povezanim pitanjima. Grbovi i zastave mogu se legalno koristiti tek nakon dobivanja takvog rješenja o odobrenju. Ipak, određeni broj jedinica koristi svoje simbole bez odobrenja ili usprkos dobivanju negativnog mišljenja. Ukoliko je takva informacija dostupna, označeno je da dizajn nije odobren, ali se u nekoj razini koristi (ili se koristio).

Povjerenstvo za davanje odobrenja grba i zastave jedinici lokalne samouprave ne objavljuje javno popis odobrenih simbola, njihov izgled ni datume odobrenja. Ovdje navedeni datumi dobiveni su prema dobivenim rješenjima koje su objavile jedinice lokalne samouprave javno u lokalnim medijima ili su ih jedinice na traženje predločile autoru. Također, pojedini dizajneri povremeno objavljuju likovna rješenja koja su odobrena ili je činjenica da je odobrenje dobiveno spoimenuta u izvorima bez navođenja točnog datuma. U takvim slučajevima, označeno je da je poznato da je dizajn odobren, ali s nepoznatim datumom.

Dok bi odobrenje u pravilo trebalo slijediti nakon usvajanja simbola u nadležnim tijelima jedinica lokalne samouprave (županijska, gradska ili općinska skupština), ponekad jedinice formalno simbole usvajaju tek nakon pribavljanja odobrenja.

Uz datume odobrenja naznačeno je priznaju li se rješenja da se radi o povijesnom grbu:
(P) - rješenje potvrđuje povjesni grb
[P] - rješenje spominje da je grb povijesni, izdano prije uspostave Povjerenstva, prepisuje tvrdnju iz lokalnih odluka, nije nužno vjerodostojna
[N] - rješenje izdano prije uspostave Povjerenstva ne spominje da je grb povijesni
[?] - nepoznat sadržaj tog dijela rješenja
(/P) - rješenje odobrava grb "na temelju povijesnog grba"
bez oznake - rješenje ne spominje je li grb povijesni (što uvijek ne znači da je novi, u nekim jasnim primjerima postojanja povijesnog grba to jednostavno nije navedeno)

Pravilnici o grbovima i zastavama jedinica lokalne samouprave::
- Pravilnik o postupku za utvrđivanje grba i zastave jedinica lokalne samouprave, 11. listopada 1994., Narodne novine, br. 80/1994, 2. studenog 1994.
- Pravilnik o dopuni Pravilnika o postupku za utvrđivanje grba, i zastave jedinice lokalne samouprave, 11. travnja 1995., Narodne novine, br. 26/1995, 20. travnja 1995.
- Pravilnik o postupku davanja odobrenja grba i zastave jedinici lokalne samouprave, 29. lipnja 1998., Narodne novine, br. 94/1998, 10. srpnja 1998.
- Pravilnik o izmjenama Pravilnika o postupku davanja odobrenja grba i zastave jedinici lokalne samouprave, 21. svibnja 2004., Narodne novine, br. 68/2004, 26. svibnja 2004.

O citiranim blazonima i opisima

Odnedavno (2014.) sam započeo uključivati na stranice i citate opisa grbova i zastava iz službenih dokumenata (odluka, statuta, rješenja itd.), za sada samo za hrvatske jedinice lokalne samouprave. Opisi su citirani na hrvatskom (i/ili drugim jeziku na kojem se originalno nalaze u dokumentima) i njihovi se doslovni prijevodi ne donose na engleskim inačicama stranica, jer takvo prevođenje, naravno, ne bi imalo mnogo smisla.

Stručni heraldički opis grba naziva se blazon, dok za opis zastave ne postoji poseban termin u veksilologiji. Blazoni i opisi zastava u službenim dokumentima ne mogu se smatrati stručnim, jer ih, uglavnom, nisu izrađivali stručnjaci, već su proizvod političko-birokratskih spisa, ponekad pomiješanih s tehničkim detaljima grafičkog dizajna. Vrlo često je očito da su ih prepisivale i uređivale (pa i "lektorirale") osobe koje ih ne razumiju, pri čemu dolazi do pogrešaka i "tipfelera" koji ponekad mijenjaju smisao opisanog.

U Hrvatskoj, "heraldičko povjerenstvo" (vidi gore) odobrava službene opise, koji su, uglavnom, vrlo stručno napisani i ovdje se smatraju jedinim relevantnim službenim opisima. Drugi opisi koji se pojavljuju u dokumentima, uglavnom, odstupaju od njih, ali i daju neke dodatne zanimljive informacije.

Kada postoje različiti opisi u slijedno usvajanim dokumenima, čak i kad su razlik sasvim neznatne, svi su navedeni, uključujući i razilike u kapitalizaciji pojedinih riječi, te interpunkcijskim znakovima. Zanemarene su jedino razlike u razmacima između interpunkcija, koje se od dokumenta do dokumenta znatno razlikuju, a jednak su ignorirane i razlike u grafičkim varijacima istog interpunkcijskog znaka (npr. crtice različite dužine ili različite varijante navodnih znakova). "Tipfeleri" koji se pojavljuju, osim onih najočitijih, ostavljeni su u navodu kao u originalu. Ponekad su, kao i neke druge neobičnosti koje bi se mogle interpretirati kao greška pri citiranju označeni usklikom sic!. Radi izbjegavanja ponavljanja navoda, ponekad se koristi uputa ut supra (kao gore). Dijelovi nerelevantnog teksta preskočeni su, označeni s tri točke […] Rijetko, kada je poznat samo dio opisa, izostavljeni dio označen je trima točkama bez zagrada … , a dio navoda koji se dokumentom briše iz ranijeg nepoznatog teksta označen je precrtano.

Kratice

Pošta, reackije, prijedlozi, ispravke, dodaci, prilozi su dobrodošli na zheimer@public.carnet.hr