Zastave i Grbovi Suvremenog Doba
| | The Flags & Arms of the Modern Era
|
Posljednja izmjena:
Željko Heimer
Hrvatsko Stjegoslovno Nazivlje
Veksilološki pojmovnik i rječnik
Predgovor
Stjegoslovlje (veksilologija) je znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata zastava i njihove upotrebe. Stjegoslovlje spada u grupu pomoćnih povijesnih znanosti, zajedno s grboslovljem (heraldikom), pečatoslovljem (sfragistikom), diplomatikom (isprave, povelje), numizmatikom (kovanice), genealogijom (rodoslovlje), paleografijom (pismo), kronologijom (datumi) i drugim disciplinama, iako je mlađa od njih, to se nikako ne može reći za predmet njizina proučavanja kojeg se početak upotrebe gubi u maglama rane povijesti čovječanstva. Ipak, zastave u današnjem smislu riječi - one koje predstavljaju države, narode i druge veće ili manje ljudske zajednice, pojavljuju se relativno kasno, tek krajem XVII. stoljeća, odnosno pojavom nacionalnih država i pokreta (osobito je godina 1848. značajna kao godina pojave mnogih Evropskih nacionalnih zastava). Prije toga zastave i veksiloidi u pravilu su označavali glavare država - kraljeve i kneževe, odnosno druge velikaše feudalnog sustava, odnosno jedinice njihovih vojnika. Proučavanje zastava počinje tek početkom ovog stoljeća, a njihova sustavna obrada postaje priznata kao zasebna znanost 60-ih godina, poglavito zaslugom dvojice velikana veksilologje - Whitneya Smitha, osnivača Centra za istraživanje zastava (Flag Reaserch Center), u Winchesteru, Massachusets, SAD i Williama Cramptona, osnivača Instituta za zastave (Flag Institute), Chester, Engleska. U Hrvatskoj je stjegoslovlje u povojima, ali svakako valja istaknuti pionirske radove Jelene Borošak-Marijanović iz Hrvatskog povijesnog muzeja.
Ovaj rječnik i popis hrvatskog stjegoslovnog nazivlja napravljen je u svrhu standardizacije veksilološke terminologije u hrvatskom jeziku, a potakunut je osobito pripremom mojih stjegoslovnih stranica na Word Wide Web-u, nazvanih Zastave i Grbovi Suvremenog Doba, odnosno The Flags and Arms of the Modern Era u kojima su, koliko ja znam, po prvi put u Hrvatskoj obrađene mnoga područja veksilologije za koja nije postojala razvijena hrvatska terminologija.
Često upotreba određenog pojma na hrvaskom ne odgovara u potpunosti upotrebnoj vrijednosti njegovog engleskog prijevoda, pa to treba imati na umu. Primjerice, hrvatska riječ zastava prevodi se na engleski kao flag, međutim u određenim prilikama (npr. pomorske zastave, zastave institucija i slično) prikladniji izraz na engleskom je ensign. S druge strane, engl. Rank flag se prevodi na hrvatski kao Položajni plamenac. Hrvatske riječi za vrste zastava nisu standardizirane, a nerijetko ista riječ označava i zastavno koplje, odnosno sveukupnost predmeta načinjenog od tkanine i njegovog nosioca. Za utjehu je da ni u ostalim jezicima ovakve pojedinosti nisu čvrso definirane.
Neki izrazi iz ovog rječnika nisu potvrđeni u hrvatskoj literaturi (koja je vrlo oskudna), pa su jednostavno pohrvaćeni, prijevodom ili hrvatskom transkripcijom. Mnogi izrazi koji su srodni u heraldičkoj primjeni preuzeti su iz hrvatskog heraldičkog nazivlja. U rijetkim slučajevima posegnuo sam za stvaranjem novih kovanica, kao što je i sam naziv stjegoslovlje.
Ovaj rječnik nije zamišljen kao "dogma", nego je ponuđen kao skica za razvoj nazivlja jedne, u Hrvatskoj, mlade discipline, i vrlo rado ću saslušati sve primjedbe, kako u vezi sa samom stjegoslovnom materijom, tako i s jezikoslovnog stanovišta.
Osnova ovog popisa je popis engleskog veksilološkog nazivlja u W. Smith, 1975, a za potvrdu upotrebe mnogih izraza poslužile su dvije od malobrojnih hrvatskih veksiloloških knjiga J. Borošak-Marijanović, 1996 i W. Smith, 1982. Na kraju se nalazi potpuni popis literature.
Pojmovi su obrađeni na ovaj način:
- pojam, sinonim
- srodan (izvedeni) pojam
- 1. objašnjanje.
- engleski
- 2. objašnjanje.
- engleski
Uz osnovni pojam navedeni su sinonimi, osim arhaizama i ostalih inačica koje se "ne preporučuju" u upotrebi. Opis/objašnjenje pojma dat je uz najprihvatljiviji izraz, dok su kod ostalih inačica u rječniku navedene samo reference na osnovni pojam. Ukoliko se nekoliko srodnih ili izvedenih pojmova nalazi neposredno jedan uz drugoga po abecednom redu, opis je dan zajedno, iako su oba pojma ispisana kao osnovni pojmovi.
Objašnjenje je pisano što je moguće jednostavnijim jezikom, koji bi trebao biti shvatljiv bez neprestanog traženja drugih referenci u rječniku. Ukoliko neki pojam ima više značenja, ona su dana posebno, i označena brojevima.
Uz svako objašnjenje, osim u slučajevima kada se samo upućuje na osnovni pojam, dat je engleski prijevod.
Kratice
- arh.
- arhaizam
- engl.
- engleski
- itd.
- i tako dalje
- lat.
- latinski
- npr.
- na primjer
- turc.
- turcizam
- v.
- vidi