Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. siječnja 2006. Posljednja promjena: 5. prosinca 2018.	Ova stranica je u izradi! Linkovi i slike mogu nedostajati! Podaci prikazani na ovoj stranici nisu nužno ispravni!
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Hrvatska - srenjovjekovne zastave na portolanskim kartama

• Dubrovnik
  • Dubrovnik, Vesconte, 1320.
  • Dubrovnik, De Cesanic, 1521.
  • Dubrovnik, Rosell, 1425.
  • Dubrovnik, Anonym (Vallseca?), oko 1440.
  • Dubrovnik, Vallseca, 1447.
  • Dubrovnik, Rosell, 1447.
  • Dubrovnik, Rosell, 1466.
  • Dubrovnik, Benincasa, 1473
  • Dubrovnik, Abenzara, 1505.
  • Dubrovnik, Russo, 1508
  • Dubrovnik, Pilestrina, 1511.
  • Dubrovnik, Maggiolo, 1512.
  • Dubrovnik, Pilestrina, 1533.
  • Dubrovnik, Giacomo Russo, 1550.
  • Dubrovnik, Oliva, 1555.
  • Dubrovnik, Olives, 1559.
  • Dubrovnik, Prunes, 1560.
  • Dubrovnik, Homem, 1561.
  • Dubrovnik, Homem, 1563
  • Dubrovnik, Oliva, 1563.
  • Dubrovnik, Homem, 1565
  • Dubrovnik, Martines, 1567.
  • Dubrovnik, Prunes, 1578.
  • Dubrovnik, Olives, 1580.
  • Dubrovnik, Doran, 1586.
  • Dubrovnik, Oliva, 1587.
  • Dubrovnik, Villarroel, 1589.
  • Dubrovnik, Oliva, 1590.
  • Dubrovnik, Oliva, 1594.
  • Dubrovnik, Oliva, 1599.
  • Dubrovnik, Teixeira, oko 1600.
  • Dubrovnik, Condina, 1615.
  • Dubrovnik, Cavallini, 1639.
• Metković, XIV. i XV. st.
  • Narent, Libro de Conosçimiento
  • Narent, Dalorto, 1330.
  • Narent, Dulcert, 1339.
  • Narent, Cresques, oko 1375.
  • Narent, Soler, oko 1385.
  • Narent, De Viladestes, 1413.
  • Narent, De Viladestes, 1423.
  • Narent, Beccario, 1426.
  • Narent, Vallseca, 1439.
  • Ulcinj, Rosell, XV. st.
• Senj, XIV. - XVII. st.
  • Senj, Libro de Conosçimiento
  • Senj, Dulcert, 1339.
  • Senj, Cresques, 1375.
  • Senj, Soler, oko 1385.
  • Senj, Anonim, kraj 14. st. (Napulj)
  • Senj, Anonim, kraj 14. st. (Pariz)
  • Senj, De Viladestes, 1413.
  • Senj, De Viladestes, 1423.
  • Senj, Rosell, 1425.
  • Senj, Beccario, 1426.
  • Senj, Vallseca, 1439.
  • Senj, Anonim (Vallseca), oko 1440.
  • Senj, Vallseca, 1447.
  • Senj, Rosell, 1447.
  • Senj, Anonim, sredina 15. st.
  • Senj, Rosell, sredina 15. st. (Yale)
  • Senj, Rosell, sredina 15. st. (Pariz)
  • Senj, Rosell, 1456.
  • Senj, Rosell, 1462.
  • Senj, Rosell, 1466.
  • Senj, Benincasa, 1473.
  • Senj, Russo, 1508.
  • Senj, Pilestrina, 1511.
  • Senj, Pilestrina, 1533.
  • Senj, Russo, 1535. i 1550.
  • Senj, Anonim, oko 1550. - 1560.
  • Senj, Olives, 1559.
  • Senj, Oliva, 1563.
  • Senj, Martines, 1567.
  • Senj, Martines, 1578.
  • Senj, Teixeira, oko 1600.
  • Senj, Condina, 1615.
• Šibenik, XIV. - XVI. st.
  • Šibenik, Dalorto, 1330.
  • Šibenik, Dulcert, 1339.
  • Šibenik, Cresques, 1375.
  • Šibenik, Soler, oko 1385.
  • Šibenik, Anonim, kraj 14. st. (Napulj)
  • Šibenik, Anonim, kraj 14. st. (Pariz)
  • Šibenik, De Viladestes, 1413.
  • Šibenik, De Viladestes, 1423.
  • Šibenik, Rosell, 1425.
  • Šibenik, Beccario, 1426.
  • Šibenik, Vallseca, 1439.
  • Šibenik, Anonim (Vallseca), oko 1440.
  • Šibenik, Vallseca, 1447.
  • Šibenik, Anonim, sredina 15. st.
  • Šibenik, Benincasa, 1473.
  • Šibenik, de Aguiar, 1492.
  • Šibenik, Abenzara, 1505.
  • Šibenik, Russo, 1508.
  • Šibenik, Giacomo Russo, 1550.
  • Šibenik, Homen, 1554.

Ova stranica namjenjena je prvenstveno prikazu zastava korištenih na području suvremene Hrvatske i okolice u doba srednjeg vijeka, koje su sačuvane uglavnom u obliku crteža na starim zemljopisnim kartama i pomorskim mapama (tzv. portolanima).
Tekstovi i crteži na ovoj stranici izrađeni su u suradnji s Tomislavom Todorovićem iz Zrenjanina.

• Hrvatska - povijesne zastave
• Hrvatska
• Dubrovačka Republika, 1272. - 1808. o drugim srednjovjekovnim zastavama Dubrovnika

Dubrovnik

Najstarije portolanske karte izrađene u Italiji prikazuju poznate dubrovačke zastave s likom sv. Vlaha, no ubrzo na katalonskim mapama, iz za sada neutvrđenih razloga, moguće zbog neznanja i želje za jednostavnijim crtežom, Dubrovniku je pridružena pomaknuta ranije atribuirana zastava Neretvanske Kneževine. Vjerojatno kao rezultat kopiranja iz drugih mapa, i talijanski kartigrafi preuzimaju ovu zastavu za prikaz Duborvnika. S vremenom se njezine boje mijenjaju iz plavo-bijelih/srebrnih u crveno-bijele/srebrne, valjda prema tada već dobro znanom dubrovačkom grbu. Pojavljuju se i druge varijacije, neke sa prugama te s plamencima. No, nikoja od tih zastava ne nalazi se u dubrovačkih arhivima.

Dubrovnik, Vesconte, 1320.

Pravokutna bijela zastava (gonfanon) s četiri pravokutna repa s prikazom sv. Vlaha odjevenog u crveno, sa zlatnim nimbusom, desnice uzdignute u blagoslov, a u ljevici drži crni biskupski štap, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, De Cesanic, 1521.

Trokutasta plava zastava s prikazom sv. Vlaha odjevenog u žuto, sa žutim nimbusom, desnice uzdignute u blagoslov, a u ljevici drži crni biskupski štap.

Dubrovnik, Rosell, 1425.

Pravokutna zastava konkavnog slobodnog kraja s polukružnim urezima na slobodnim uglovima, raščetvorena plavo i bijelo.

Dubrovnik, Anonym (Vallseca?), oko 1440.

Pravokutna zastava s resama duž slobodnog kraja, raščetvorena plavo i bijelo, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Vallseca, 1447.

Pravokutna zastava konkavnog slobodnog kraja s polukružnim urezima na slobodnim uglovima, raščetvorena plavo i bijelo.

Dubrovnik, Rosell, 1447.

Pravokutna zastava konkavnog slobodnog kraja s polukružnim urezima na slobodnim uglovima, raščetvorena plavo i bijelo.

Dubrovnik, Rosell, 1466.

Pravokutna zastava s trapeznog slobodnog kraja s resama, raščetvorena plavo i bijelo.

Dubrovnik, Benincasa, 1473

Doga pravokutna raskoljena zastava raščetvorena srebrno-plavo.

Dubrovnik, Abenzara, 1505.

Zastava približno pravokutnog oblika, na kojem su gornji i donji rub blago konkavno povijeni, a slobodni kraj konveksan, s dva bijela repa uz gorni i donji slobodni kut u obliku ispusta lisnate krune i crni valoviti šiljasti rep u sredini. Polje zastave je raščetvoreno bijelo i plavo.

Dubrovnik, Russo, 1508

Zastava u obliku gonfanona s osam repova, raščetvorena plavo i bijelo.

Dubrovnik, Pilestrina, 1511.

Pravokutna zastava raščetvorena srebrno i plavo, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Maggiolo, 1512.

Kvadratna zastava trapeznog slobodnog kraja, bijela s tri plave ljevokose pruge.

Dubrovnik, Pilestrina, 1533.

Dubrovnik, Giacomo Russo, 1550.

Pravokutna zastava raščetvorena plavo i bijelo, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Oliva, 1555.

Kvadratna zastava raščetvorena srebrno i crveno.

Dubrovnik, Olives, 1559.

Pravokutna zastava raščetvorena plavo i bijelo, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Prunes, 1560.

Pravokutna zastava raščetvorena srebrno i crveno, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Homem, 1561.

Dugi trokutasti raskoljeni plamenac plavo-žutih okomitih pruga. Slične su zastave prikazane na kartama istog autora datirane u istu godinu koje se čuvaju u Beču i Parmi, iako je teško procijeniti točan broj okomitih pruga, koje se čini se razlikuju u tri prikaza.
Luetić identificira ove zastave kao dubrovačke, ali ih datira u 1559. i 1560., a pripisuje im (budući da nije imao pristup prikazima u boji) boje plavu i crvenu, što je gotovo sigurno pogrešno.

Dubrovnik, Homem, 1563

Dugi trokutasti plavi plamenac.

Dubrovnik, Oliva, 1563.

Pravokutna zastava raščetvorena plavo i bijelo, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Homem, 1565

Pravokutna zastava of sedam okomitih bijelo-crvenih pruga i ispod nje crveni trokutasti plamenac.

Dubrovnik, Martines, 1567.

Pravokutna zastava raščetvorena bijelo i crveno, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Prunes, 1578.

Pravokutna zastava raščetvorena bijelo i plavo i bijelo.

Dubrovnik, Olives, 1580.

Pravokutna zastava raščetvorena srebrno-plava, na karti prikazan revers s lijevim kopljem.

Dubrovnik, Doran, 1586.

Pravokutna zastava raščetvorena crveno-bijela.

Dubrovnik, Oliva, 1587.

Kvadratna zastava raščetvorena crveno i srebrno.

Dubrovnik, Villarroel, 1589.

Kvadratna zastava raščetvorena bijelo i crveno.

Dubrovnik, Oliva, 1590.

Kvadratna zastava raščetvorena srebrno i crveno.

Dubrovnik, Oliva, 1594.

Kvadratna zastava raščetvorena bijelo i crveno.

Dubrovnik, Oliva, 1599.

Kvadratna zastava raščetvorena srebrno i crveno.

Dubrovnik, Teixeira, oko 1600.

Kvadratna zastava raščetvorena srebrno i crveno.

Dubrovnik, Condina, 1615.

Kvadratna zastava raščetvorena srebrno i crveno.

Dubrovnik, Cavallini, 1639.

Kvadratna zastava raščetvorena crveno i bijelo.

Metković, XIV. i XV. st.

Područje oko ušća Neretve (rimska Narenta) zadržalo je značajan stupanj autonomije u srednjovjekovnom periodu, ponekad priznajući strane vladare, no uglavnom baveći se gusarstvom uvijek žive trgovine prema Orijentu. Na pmorskim se kartama pojavljuje naziv Narent, koji se dugo zadržao i nakon što je stvarna samostalnost odavno izgubljena. Zastave koje su prvotno bile prikazivane za taj Narent s vremenom se pomiču na jug i daju Dubrovačkoj Republici, koja je zauzela veći dio nekadašnjih područja Neretvanske Kneževine, možda i stoga što je četvorene zastave bilo lakše nacrtati nego složene dubrovačke s prikazom sv. Vlaha. Izvorno neretvanske zastave na nekim su portolanima prikazane pomaknute južno čak do Ulcinja u današnjoj Crnoj Gori. Najveći suvremeni grad u neretvanskim zemljama je Metković, iako postoji malo dokaza da je na njegovom mjestu bilo iole značajno naselje u vrijeme uporabe ovih zastava.

Narent, Libro de Conosçimiento

Zastava opisana u "Libro del Conosçimiento de todos los Reynos" španjolskog redovnika rođenog 1305., koja se danas smatra da je napisana oko 1387. Autor opisuje raščetvorenu purpurno-bijelu zastavu Narenta, no takva je zapravo prikazana samo u tzv. rukopisu "N" u Britanskoj knižnici. Ostali sačuvani rukopisi na mjestu ove ilsutracije prikazuju grbove, a jedino onaj u rukopisu "Z" (danas u Bavarskoj državnoj knjižnici u Münchenu) odgovara tom opisu, prikazujući plavo-bijelo raščetvoreni štit. Prikaz plave umjesto purpurne, možda baš prema ovom rukopisu, kasnije je prihvaćen u svim portolanima.
Rukopis "R" (također u Britanskoj knjižnici) prikazuje grb u plavome srebrni ljiljanski križ između četiri srebrna križića, a rukopis "S" (u Španjolskoj nacionalnoj knjižnici) ima grb u crnome plosnati klinasti srebrni križizmeđu četiri zlatna križića. Prema Josipu Smodlaki, ovi grbovi bi mogli biti prikazani prema zastavi Stjepana Vukčića Kosače, hercega of sv. Save, dok drugi ukazuju na moguće veze sa srpskim vladarima.

Narent, Dalorto, 1330.

Pravokutna zastava koja završava šiljkom konkavnih rubova, raščetvorena plavo-bijelo.

Narent, Dulcert, 1339.

Karta Angelina Dulcerta iz 1339. godine (koja se čuva u nacionalnoj biblioteci u Parizu) prikazuje zastave najvažnijih sredozemnih luka. Za grad Narent - današnja Drijeva kraj Metkovića (iako su danas Drijeva s bosansko-hercegovačke strane gradnice) karta prikazuje plavo-bijelu raščetvorenu zastavu i vjerojatno se temelji na opisu i slici u knjizi "Libro del conoscimiento de todos los Reynos" španjolskog franjevca rođenog 1305., koja se smatra najstarijom knjigom koja sistematično obrađuje zastave svijeta.

Narent, Cresques, oko 1375.

Pravokutna zastava s resama duž slobodnog kraja, raščetvorena plavo i srebrno. Primijeti da često reproducirana replika Katalonskog Atlasa iz 19. stoljeća umjesto srebrne na mnogim zastavama prikazuje zlatnu, pa tako i na ovoj zastavi.

Narent, Soler, oko 1385.

Pravokutna zastava raščetvorena plavo i bijelo.

Narent, De Viladestes, 1413.

Pravokutna zastava s resama duž slobodnog kraja, raščetvorena plavo i srebrno, na karti prikazan reverse s lijevim kopljem.

Narent, De Viladestes, 1423.

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom, raščetvorena plavo i bijelo.

Narent, Beccario, 1426.

Pravokutna zastava raščetvorena bliže koplju srebrno i plavo, na karti prikazan reverse s lijevim kopljem.

Narent, Vallseca, 1439.

Pravokutna zastava s tri konkavna udubljenja (ureza) na slobodnom kraju, raščetvorena plavo i bijelo.

Ulcinj, Rosell, XV. st.

Pravokutna zastava s tri konkavna udubljenja (ureza) na slobodnom kraju s resama, raščetvorena plavo i bijelo. Prikazana pomaknuta daleko na jug kod Ulcinja (označen kao Dulcegno).

Senj, XIV. - XVII. st.

Senj, Libro de Conosçimiento

Najstariji portolani prikazuju istu zastavu kao što je prikazana i opisana u "Libro del Conosçimiento de todos los Reynos", španjolskog redovnika rođenog 1305., koja se smatra najstarijom knjigom koja sistematično obrađuje zastave svijeta. Knjiga se tradicionalno datira oko 1350., dok neka novija istraživanja smatraju da je možda tek iz 1387. Poznata su četiri rukopisa, koji se nazivaju "Z" (danas u Bavarskoj državnoj knjižnici u Münchenu), , "N" i "R" u Britanskoj knjižnici, i "S" u Španjolskoj nacionalnoj knjižnici, koji se smatra najpotpunijim. Objavljeno je nekoliko pretisaka i prijevoda, koji u pravilu prikazuju zastave u standardiziranom ogivalnom obliku. Autor opisuje dolazak u luku "Sena" (Senj) u zemlji koju naziva "Esclavonia" (Slavonia), čiji kralj koristi "zastavu podijeljenu u dvije okomite pruge: crvena uz koplje u kojoj je bijela zvijezda, dok je druga pruga žuta." Crtež u rukopisu "Z" prikazuje zastavu zaobljenog slobodnog kraja u znatno grubljem prikazu. Zastava prikazuje heraldičke likove knezova Frankopanskih koji su vladali Senjom između 1271. i 1469.

Senj, Dulcert, 1339.

Pravokutna zastava raskoljena u crveno i žuto sa žutom osmokrakom zvijezdom u prvom polju.

Senj, Cresques, 1375.

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom i resama duž slobodnih rubova, raskoljena bliže koplju u crveno i zlatno, sa zlatnim diskom u prvom polju.

Senj, Soler, oko 1385.

Pravokutna zastava raskoljena bliže koplju u crveno i zlatno s bijelom osmokrakom zvijezdom u prvom polju.

Senj, Anonim, kraj 14. st. (Napulj)

Pravokutna zastava s trapeznim repom, raskoljena u crveno i zlatno, sa zlatnim diskom u prvom polju.

Senj, Anonim, kraj 14. st. (Pariz)

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom i resama duž slobodnih rubova, raskoljena u crveno i zlatno, s bijelim diskom u prvom polju. Moguće je da je ilustrator jednostavno zaboravio obojiti disk, no ne možemo biti sigurni.

Senj, De Viladestes, 1413.

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom i resama duž slobodnih rubova, raskoljena bliže koplju u bijelo i zlatno, sa zlatnim diskom u prvom polju. Čini se da je kartograf zaboravio dodati crvenu boju, kao i na nekim drugim zastavama na toj mapi.

Senj, De Viladestes, 1423.

Kao prethodna, ali uobičajena crveno-zlatna zastava, bez resa.

Senj, Rosell, 1425.

Pravokutna zastava konkavnog slobodnog kraja s polukružnim urezima na slobodnim uglovima, raskoljena bliže koplju u crveno i zlatno, s bijelom izduženom osmokrakom zvijezdom, koja doseže gotovo do rubova crvenog polja.

Senj, Beccario, 1426.

Kratka pravokutna zastava (viša nego dugačka) raskoljena u žuto i crveno s bijelom šestokrakom zvijezdom u tom polju.

Senj, Vallseca, 1439.

Pravokutna zastava s tri konkavna udubljenja (ureza) na slobodnom kraju, raskoljena u crveno i zlatno, s bijelom tankom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Anonim (Vallseca), oko 1440.

Pravokutna zastava raskoljena u crveno i zlatno, s bijelom tankom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Vallseca, 1447.

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom, raskoljena u crveno i zlatno, s bijelom tankom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Rosell, 1447.

Gotovo identična zastava kao kod Vallsece, 1439.: Pravokutna zastava s tri konkavna udubljenja (ureza) na slobodnom kraju, raskoljena u crveno i zlatno, s bijelom tankom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Anonim, sredina 15. st.

Pravokutna zastava s trokutastim repovima na slobodnom kraju, raskoljena u bijelom zlatni disk i u zlatnom crveni križ.

Senj, Rosell, sredina 15. st. (Yale)

Gotovo identična zastava kao kod Rosella, 1425.: Pravokutna zastava konkavnog slobodnog kraja s polukružnim urezima na slobodnim uglovima, raskoljena bliže koplju u crveno i zlatno, s bijelom izduženom osmokrakom zvijezdom, koja doseže gotovo do rubova crvenog polja.

Senj, Rosell, sredina 15. st. (Pariz)

Pravokutna zastava s tri konkavna udubljenja (ureza) na slobodnom kraju s resama, raskoljena bliže slobodnom kraju u crveno i zlatno, s bijelom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Rosell, 1456.

Pravokutna zastava s raskoljenog slobodnog kraja s resama, raskoljena bliže slobodnom kraju u crveno i zlatno, s bijelom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Rosell, 1462.

Pravokutna zastava s trokutastog slobodnog kraja s resama, raskoljena bliže slobodnom kraju u crveno i zlatno, s bijelom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Rosell, 1466.

Pravokutna zastava s trapeznog slobodnog kraja s resama, raskoljena bliže slobodnom kraju u crveno i zlatno, s bijelom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju.

Senj, Benincasa, 1473.

Pravokutna zastava s trokutastog slobodnog kraja, raskoljena bliže slobodnom kraju u crveno i zlatno, sa srebrnom kombinacijom križa i Andrijinog križa u crvenom polju i crvenim diskom u zlatnom.

Senj, Russo, 1508.

Zastava u obliku gonfanona s osam repova, raskoljena bliže koplju u crveno i bijelo, sa zlatnim Andrijinim križem u crvenom polju.

Senj, Pilestrina, 1511.

Pravokutna crvena zastava sa zlatnom kombinacijom križa i Andrijinog križa.

Senj, Pilestrina, 1533.

Pravokutna crvena zastava sa zlatnom osmokrakom zvijezdom cijelom površinom zastave koja tako tvori kombinaciju križa i Andrijinog križa koji se usžavaju prema rubovima.

Senj, Russo, 1535. i 1550.

Pravokutna zastava raskoljena u crveno i bijelo sa zlatnim Andrijinim križem u crvenom polju.

Senj, Anonim, oko 1550. - 1560.

Pravokutna plava zastava sa zlatnim raskriljenim dvoglavim orlom.

Senj, Olives, 1559.

Pravokutna zlatna zastava sa crvenom kombinacijom križa i Andrijinog križa.

Senj, Oliva, 1563.

Pravokutna crvena zastava sa srebrnim diskom.

Senj, Martines, 1567.

Kvadratna žuta zastava s crvenom osmokrakom zvijezdom.

Senj, Martines, 1578.

Kvadratna žuta zastava s crvenom šestokrakom zvijezdom.

Senj, Teixeira, oko 1600.

Kvadratna crvena zastava sa žutom šestokrakom probušenom zvijezdom.

Senj, Condina, 1615.

Posljendnje pojavljivanje zastave Senja na portolanima, gotovo kvadratna pravokutna zastava, pojedinosti koje nisu raspoznatljive na dostupnim izvorima.

Šibenik, XIV. - XVI. st.

U 14. stoljeću Šibenik (napisan u raznim oblicima, npr. Sinbichon i Sebenico) se spominje u izvorima kao važna luka zemlje Slavonije (Esclavonia). Njegova je zastava redovito prikazana u portolanima u 14. i 15. stoljeću, a ponekad još i u 16. stoljeću, konzistento u istom obliku s manjim varijacimama - koje su uglavnom rezultat umjetničkog stila ilustratora. Zastava je žuta/zlatna s bijelim/srebrnim diskom u kojem se pruža crveni križ. Varijacije su u obliku same zastave, relativnim dimenzijama diska i ukupnog razmjera, relativnoj širini križa, koji može imati ravne krakove, ili se oni mogu širiti prema rubovima diska tvoreći tzv. plosnati križ. Tek u nekoliko primjera prikazane su sasvim drugačije zastave.
Bijeli je disk s crvenim križem atribut sveca zaštitnika grada - sv. Mihaela Arkanđela, koji se u lokalnoj ikonografiji prikazuje stojeći en face s raširenim krilima iza sebe, držeći u desnici koplje (kojim može probadati vraga ispod) i u ljevici kuglu u kojoj je ucrtan križ. Ta kugla simbolizira Kristovu vlast nad cijelom Zemljom.

Šibenik, Dalorto, 1330.

Pravokutna zastava koja završava šiljkom konkavnih rubova, žuta s bijelim diskom u kojem je crveni križ, čiji kraci se zakrivljeno šire prema obodu diska.

Šibenik, Dulcert, 1339.

Pravokutna žuta zastava s bijelim diskom u kojem je crveni križ, čiji kraci se zakrivljeno šire prema obodu diska.

Šibenik, Cresques, 1375.

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom i resama duž slobodnih rubova, zlatna s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, Soler, oko 1385.

Pravokutna zastava s bijelim diskom s crvenim križem smještenim bliže koplju.

Šibenik, Anonim, kraj 14. st. (Napulj)

Pravokutna zastava s trapeznim repom, zlatna s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, Anonim, kraj 14. st. (Pariz)

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom i resama duž slobodnih rubova, zlatna s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, De Viladestes, 1413.

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom i resama duž slobodnih rubova, zlatna s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, De Viladestes, 1423.

Kao prethodna, bez resa.

Šibenik, Rosell, 1425.

Pravokutna zastava konkavnog slobodnog kraja s polukružnim urezima na slobodnim uglovima, zlatna s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, Beccario, 1426.

Ogivalna (štitolika) nesimetrična zastava (različita crivulja gornjeg i donjeg ruba šiljka), žuta s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, Vallseca, 1439.

Pravokutna zastava s tri konkavna udubljenja (ureza) na slobodnom kraju, zlatna s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, Anonim (Vallseca), oko 1440.

Pravokutna žuta zastava s bijelim diskom u kojem je crveni križ.

Šibenik, Vallseca, 1447.

Pravokutna zastava s konkavnim trapeznim repom, zlatna s bijelim diskom i tankim crvenim križem.

Šibenik, Anonim, sredina 15. st.

Pravokutna zastava s trokutastim repovima na slobodnom kraju, zlatna s bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, Benincasa, 1473.

Pravokutna zastava s trokutastog slobodnog kraja, zlatna velikim bijelim diskom s crvenim križem.

Šibenik, de Aguiar, 1492.

Kvadratna zastava šahirana 7×7 plavo i srebrno (prikazano kao tirkizno i bijelo).

Šibenik, Abenzara, 1505.

Zastava približno pravokutnog oblika, na kojem su gornji i donji rub blago konkavno povijeni, a slobodni kraj konveksan, s dva bijela repa uz gorni i donji slobodni kut u obliku ispusta lisnate krune i crni valoviti šiljasti rep u sredini. Polje zastave je obojano srebrno (danas potamnjela do tamnosive), u njemu crno orlovo krilo. Čini se da se radi o grbovnom barjaku knezova Bribirskih, samo sa srebrnim poljem umjesto uobičajenog crvenog, što bi mogla biti i intervencija ilustratora koji je izvorni podatak o kombinaciji boja, kao izuzetak od heraldičkih pravila, smatrao greškom. U vrijeme izrade potolana Bribirski su već odavno izumrli, tako da nije jasno zašto se njihov simbol pojavljue ovdje, iako je zastava zaista ispravno postavljena u područje iz kojeg oni potječu i gdje im je bilo sjedište.

Šibenik, Russo, 1508.

Zastava u obliku gonfanona s osam repova, zlatna s bijelim polukružnim štitom s crvenim križem.
U XVI. stoljeću, prikazi zastave Šibenika se još više prorjeđuju, a greške umnožavaju. Tako je Pietro Russo ne samo postavio zastavu kod Zadra (ime grada je nečitko), već je izmijenio i njen nacrt zamijenivši disk štitom.

Šibenik, Giacomo Russo, 1550.

Pravokutna žuta zastava s bijelim diskom u kojem je crveni križ.

Šibenik, Homen, 1554.

Kratka zlatna pravokutna zastava sa srebrnim diskom s crvenim križem.
Ovo je posljednji poznati prikaz šibenske zastave u portolanima. Na ovoj mapi, to je jedina zastava na obali Jadrana, ali je pomaknuta daleko na sjever od svoje prvobitne lokacije – prema Senju, ili čak Rijeci (trenutno raspoloživi izvori ne omogućuju precizno lociranje) – a izdvaja se i po obliku (pravokutni, širine nešto veće od dužine), kao i po bojama: disk je srebrn (danas potamnio do gotovo crne), dok je u svim ranijim primjerima bijele boje. To bi mogao biti jedini slučaj kombiniranja srebrne i zlatne boje na portolanima uopće – po pravilu, zlatna/žuta se kombinirala s bijelom, a ako se srebrna boja pojavljuje na istoj mapi, korištena je samo za zastave na kojima nema zlatne/žute.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World