Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 18. studenog 1996. Posljednja promjena: 8. srpnja 2017.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid slovenskih općina s ounačenim općinama prikazanim na ovoj stranici. Gradske općine označene su masnim slovima.

Slovenija - općine, 8. dio (Kri-Ljub)

• Križevci +
• Krško °
• Kungota *
• Kuzma *
  • Kuzma, 1999.
• Laško °
• Lenart °
  • Lenart, 1989. – 1997.
• Lendava °
  • Lendava, 198x. – 1996.
• Litija °
  • Litija, 1992. – 2004.
  • Litija, 1977. – 1992.
• Ljubljana * ^M
  • Ljubljana, 2008. – 2012.
  • Ljubljana, 1998. – 2008.
  • Ljubljana, 1996. – 1998.
  • Ljubljana, 1979. – 1996.
  • Bežigrad, 196x. – 1995. °
  • Center, 196x. – 1995. °
  • Moste-Polje, 196x. – 1995. °
  • Šiška, 196x. – 1995. °
  • Vič-Rudnik, 196x. – 1995. °
  • Ljubljana, kasno XIX. st. – sred. XX. st.
• Ljubno *

Tumač:
° općine ustrojene prije 1990-ih
* općine ustrojene 1995.
+ općine ustrojene 1998.
M gradske općine od 1998.

• Slovenija - općine
• Slovenija

Križevci

2:5

Grb je vodoravno podijeljen u zlatnom crni konj u trku i u zelenom izrastaju dva zlatna klasa s tri lista, iz bokova izrastaju četiri skije poput grede u invertiranim bojama. Zastava je okomito podijeljena u tri polja, vanjska dva zelena i srednje žuto kvadratno s crnim konjem u trku.

Općina Križevci osnovana je 1998 izdvajanjem iz općine Ljutomer u području Pomurske.

Krško

1:2

Grb općine Krško jednak je grbu mjesta Krško koje je njezino središte. Grb je u plavom polju na zelenom brijegu s desne strane stoji Sv. Ivan Evangelist (Sv. Janez Evangelista) obučen u crveno i u lijevoj ruci drži zlatni pehar iz kojeg izlaze tri zmije, te na lijevoj strani grad sa srebrnom kulom i zidinama i crvenim krovovima. Dodijeljen je gradu 1477. kako je opisano u povelji, no pečat koji je tada izrađen prikazuje uski toranj na zgradi s gotičkim prozorima i križem na crkvi - što je kasnije krivo interpretirano kao crkva. Suvremeni je grb izrađen prema starom blazonu povodom 500. godišnjice grada 1977.
Zastava je zelena s bijelim općinskim znakom u sredini koji predstavlja brdoviti kraj, rijeke i energiju.
Kao što je 2014. proisano temeljem ranije prakse, grb se koristi samo na registarskim pločicama vozila te kao grb Mjesne zajednice (Krajevna skupnost) Krško. Općina koristi svoj znak i zastavu.
Neki izvori iz 1990-ih prikazuju svijetlozelenu zastavu sa zelenim znakom, no nije bilo moguće potvrditi da je takva ikada korištena.

Kungota

1:2

Grb simbolizira vinogradarske tradicije kungotskog kraja, zelene obronke s trsovima i zlatnim grozdom. Zastava je zeleno-žuta dvobojnica, s grbom u sredini. Okomita inačica je žuto-zelena s grbom u sredini donje polovice.
Odluka propisuje dvije inačice zastava - za veće i manje primjerke. Zastave veće od 1x2 m imaju relativno manji prikaz grba nego kod manjih zastava.

Općina Kungota ustrojena je 1995, odvajanjem dijelova općine Pesnica.

Kuzma

2:5

Grb je podijeljen u tri dijela bijelim kamenovima desno zeleno, lijevo crveno i u sredini u plavom bijela golubica nadvišena lukom od pet zlatnih šesterokrakih zvijezda. Zastava je plava s dvije okomite pruge koje tvore kvadratno polje u sredini u kojem se nalaze golubica i zvijezde iz grba. Pruge dijele dužinu zastave u odnosima 3+3+8+3+3. kao što je to uobičajeno za ovaj tip slovenskih općinskih zastava.
Sv. Kuzma, zaštitnik zdravstva, je i zaštitnik općine. Boje u grbu predstavljaju tri susjedne nacije, Austrijance (crvena), Mađare (zelena) i Slovence (plava), budući da se na sjevernim granicama općine nalazi tromeđa. Golub predstavlja mir, a pet zvjezdica pet naselja u općini.

Općina Kuzma osnovana je 1995. odvajanjem od općine Murska Sobota. Kasnije je 1998. od dijelova općine Kuzma stvorena nova općina Grad.

Kuzma, 1999.

Grb i zastava koji su prvotno usvojeni bili su drugačiji. Grb je vodoravno razdijeljen s plavim gornjim dijelom u kojem je na vrhu tromeđni kamen, u sredini ptica u letu iznad zelenih brežuljaka. Donja polovica sadrži dva zelena brijega odvojena potokom koji predstavlja Lukaj potok. Na lijevom brijegu su polja, a na desnom pet krugova koji predstavljaju pet općinskih sela.
Zastava, samo za okomito isticanje, razdijeljena je dijagonalno na bijelo i zeleno polje, s kamenom i pticom iz grba crno obrubljenim u gornjem lijevom uglu.

Laško

37:90

Grb Laškog je u plavom polju tri srebrna burbonska ljiljana. Zastava, koja se ističe okomito je grbovna zastava s ispisanim imenom općine pri dnu. Zastava je obrubljena srebrnim rubom. Ovaj grb dodijeljen je 1598, a zastava se rabi o ovom obliku od sredine XX. stoljeća. Prije toga često je pogrešno prikaziva s još jednim manjim unutrašnjim štitom kojemu su vrhovi iz ljiljana.
Usprkos propisanim detaljima konstrukcije u odluci, zastave zabilježene u upotrebi (barem početkom milenija) ponešto su drugačije, s manjim ljiljanima, pomaknutim natpisom s malim slovima i bez srebrnog obruba.

Lenart

1:3

Grb Lenarta je u bijeli štit između dva zelena brijega crkva s tornjem crvenih krovišta. Zastava je dugačka okomita zelena, s grbom u sredini. Povijesni grb Lenarta prikazuje sv. Leonarda u redovničkim haljama, drži biskupski štap u desnoj i Bibliju u ljevoj ruci okovanoj lisičinama s lancem, između drveća. U drugoj zabilježenoj inačici, također je prikazan sv. Leonard u kao redovnik, sa štapom, Biblijom i lisičinama, okružen bikom, konjem i psom. Današnj je grb u svojoj osnovi usvojeni 1989., kada je mjesto proglašeno gradom. Do 1997. korišteno je nekoliko varijacija. Zastava je također u svojem temelju usvojena tada.

Lenart, 1989. – 1997.

1:2 ~

Grb je usvojen 1989. godine kada je Lenart postao gradom. Prikazuje crkvu Sv. Leonarda po kojoj je mjesto dobilo ime, na zelenim brjegovima, s datumom dobivanja gradskog statusa i imenom u crvenom zaglavlju. U upotrebi je bio i nekoliko inačica, sa i bez datum te sa i bez zaglavlja s imenom ili oboje. Usvojena je zelena zastava s grbom u sredini. Iako daljnji detalji nisu bili propisani, može se sa sigurnošću pretpostaviti da je korištena zastava u razmjeru 1:2.

Ove simbole sada koristi mjesna zajednica (krajevna skupnost) istog imena. I ostale tri mjesne zajednice u općini (Jurovski Dol, Sv. Torjica, Voličina) usvojile su grbove i zastave.

Lendava

1:3

Grb Lendave je plavi kasnogotički štit, na zelenom brijegu četvrtasta srebrna tvrđava s zlatnom trokutastom zastavom na vrhu. Ispod brijega su tri srebrne grede (potoci). Zastava je vertikalna zeleno-bijelo-plava, s grbom u sredini i dvije bijele pruge kroz plavo polje. Odluka izdana u službenom listu ne sadrži opis donjeg (plavog) polja, vjerojatno zbog propusta. Tvrđava prikazana na grbu je stari grad Lendava. Budući da u Lendavi živi značajna mađarska zajednica, zastava općine ističe se zajedno sa slovenskom i mađarskom zastavom.

Lendava, 198x. – 1996.

Bez zastave.

Općina Lendava ranije je kao grb koristila kružnu reljefnu medalju s prikazom tiskarske preše između lendavskog starog grada i naftnih tornjeva.

Litija

2:5

Novi grb Litije samo je umjetničko poboljšanje ranijeg grba: u plavom zlatna starinska posuda (vaška situla) preko koje je prikazana rijeka s karakterističnim zavojem po kojoj plovi srebrni splavar u čamcu. Zastava je okomito razdijeljena trotraka u plavo-bijelo-plavo s atributima iz grba u sredini. U okomitoj inačici atributi su primjereno okrenuti.

Litija, 1992. – 2004.

Bez zastave.

Litija os 1992. koristi grb koji u plavom polju prikazuje zelenu vazu preko koje splavar gura bijelu splav. Najočitija njegova uporaba bila je na registarskim pločicama vozila. Zastava nije korištena.

Litija, 1977. – 1992.

Bez zastave.

"Grb" koji je usvojila Litija je ekstremni primjer obračuna s heraldičkom tradicijom koji je bio svojstven vremenu. Znak koji se teško može nazvati grbom prikazuje okuku na Savi i simbole socijalističke revolucije. Ideja iza simbola je prikaz važnosti prelazaka preko rijeke Save tijekom Narodnooslobodilačke bordbe u 2. svjetskom ratu. Izabran je između tri slična prijedloga, druga dva su bila temeljena na peterokutnom obliku.

Ljubljana

2:5

Grb Ljubljane je u crvenom polju na zelenom trobrijegu zidinama okružena srebrna kula na kojoj stoji zeleni zmaj zlatnog jezika i kandži. Zastava je bijelo-zelena dvobojnica sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Sadašnji izgled usvojen je 1991. ali su u umjetničko oblikovanje grba uvedene manje promjene 1996, 1998, 2008 i konačno 2012. Zmaj kao ukrasni element pojavljuje se na prikazima ljubljanskog grba (ali ne kao njegov dio) od srednjeg vijeka, a osobito je populariziran izgradnjom Zmajskog mosta 1901. To bi mogao biti izvor bijelo-zelenih gradskih boja, kao što je i izvor nadimka za stanovnike Ljubljane zmajčki. Zmaj se veže uz Ljubljanu i okolne močvare preko legende o starogrčkom heroju Jazonu i njegovim Argonautima, koji su nakon što su ukrali Zlatno runo, skrenuli u Dunav i dalje prema Ljubljani, gdje su se morali boriti protiv ovog čudovišta.
Za sitne prikaze (manje od 20 mm visine) propisan je pojednostavljeni izgled bez zlatnih elemenata i drugih detalja.

Ljubljana, 2008. – 2012.

2:5

Gradske su vlasti 2008. pojednostavile prikaz zmaja, da bi 2012. ponovo usvojile Jurečičev dizajn (sada sa zlatnim jezikom i kandžama).

Ljubljana, 1998. – 2008.

2:5

Grb Ljubljanje i zastava s njima koji su službeno korišteni od 1998. do 2008. imali su više detalja u crtežu zmaja i drugih sitnijih razlika u dizajnu.

Ljubljana, 1996. – 1998.

2:5

Iako se kaže da je grad odobrio dizajn Valta Jurečiča u prvim godinama 1990-ih, dizajn koji je objavljen u službenom glasilu 1996. je neki drugi i taj je ostao formalno služben do 1998. Ova odluka ne spominje okomitu zastavu.

Ljubljana, 1979. – 1996.

1:2

Likovno rješenje grba usvojeno 1979. godine (ali korišteno barem od 1970. godine kada se pojavljuje na jugoslavenskim poštanskim markama) zadržava tradicionalne elemente ljubljanskog grba. Moguće je da je bijelo-zelena zastava tada službeno uvedena prvi put. Ljubljanski grbu u obliku pečata koji prikazuje gradsku tvrđavu s tornjem koristi se od XIII. stoljeća. Kasnije je redovito iznad štita ukrašavan sa zmajolikom figurom, a od XVII. stoljeća zmaj postaje sastavni dio grba.

Od sredine 1960-ih do 1995 Ljubljana je bila podijeljena u pet općina, zajedno tvoreći gradsku zajednicu općina. Svaka o njih zakonski je imala pravo usvojiti grb i zastavu, ali niti jedna to nije učinila.

Ljubljana, kasno XIX. st. – sred. XX. st.

Bijelo-zelene boje povezane su s Ljubljanom od kraja XIX. stoljeća, ali njihovo porijeklo nije utvrđeno. Okružnica iz 1921. eksplicitno dozvoljava kao izuzetak od opće zabrane uporabe drugih zastava osim državne, ljubljansku bijelo-zelenu zastavu.

Ljubno

2:5

Grb je u plavom polju zlatna osmerokraka zvijezda. Zastava je trotraka plavo-žuto-plava s plavim kvadratnim polje u sredini (koje tako rastavlja žutu traku u dva dijela) u kojem je zlatna osmerokraka zvijezda. Zastava je formalno propisana samo za vodoravno isticanje.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World