Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 9. ožujka 1997. Posljednja promjena: 11. veljače 2013.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Jugoslavija, 1945. - 1991. - republike i autonomne pokrajine

• Bosna i Hercegovina, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.
  • Bosna i Hercegovina, NR/SR, Inačice
  • Bosna i Hercegovina, Narodna Republika, prijedlog 1946.
• Crna Gora, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.
  • Crna Gora, Narodna Republika, inačica 1945.
• Hrvatska, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.
• Makedonija, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.
  • Makedonija, inačica 1
  • Makedonija, inačica 2
• Slovenija, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.
• Srbija, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.
  • Vojvodina, Autonomna Pokrajina, 1945. – 1963., Socijalistička Autonomna Pokrajina, 1963. – 1991.
  • Kosovo i Metohija, Autonomna Oblast, 1945. – 1963., Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, 1963. – 1991.

Do 1946/47. države koje su sačinjavale Jugoslaviju nisu zvane republike (jer ni Jugoslavija nije još bila proglašena republikom), i službeno su nazivane Demokratska Federalna [npr. Hrvatska]. Kosovo nije tretirano kao posebna cjelina, ali Sandžak jest. U Ustavima iz 1946. i 1947. godine definirane su Narodne Republike (odnosno Slovenski: Ljudska Republika), te Autonomna Pokrajina Vojvodina i Autonnmna Oblast Kosovo i Metohija (često skraćivano u Kosmet). Godine 1963. nazivi su promijenjeni u Socijalistička Republika (Slovenski: Socijalistična Republika) i Socijalistička Autonomna Pokrajina sada i Vojvodina i Kosovo. Budući da su AP bile ustavno dijelovi Srbije, koristile su srbijansku zastavu.

• Jugoslavija, 1941. - 1991.
• Jugoslavija, 1918. - 2006.

Bosna i Hercegovina, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.

1:2

Zastava je crvena s malom jugoslavenskom zastavom u uglu obrubljenom žutim. Visina male zastave je 1/4 visine cijele zastave, kao što je i dužina 1/4 cijele dužine. Prije usvajanja ove zastave ponekad je Bosna i Hercegivna predstavljana crvenom zastavom s zlatno obrubljenom zvijezdom u sredini. Blazon grba: iza dva ukrštena snopa pšenice, dva dimnjaka iz koji se puši dim, ispred zupčanika, sve okruženo vijencem s crvenom trakom. Iznad zlatno obrubljena crvena zvijezda.

Bosna i Hercegovina, NR/SR, Inačice

Inačice prikaza zastave BiH mogle su se vijdeti u upotrebi i u službenim dokumentima, tako da je Jugoslavenska trobojnica prikazana većom od propisane veličine, da je obrubljena bijelim umjesto žutim, ili da je odmaknuta od rubova tako da se uz njih nazire crvena pozadina. Ove inačice treba prije svega pripisati rezultatima grube izrade, nego bilo čemu drugome.
Originalna inačica grba BiH korištena je u crno-bijelom prikazu i takva je dostavljena WIPO-u. Kao mogući autori spominju se Hasan Brkić, Ismet Mujezinović i Vojo Dimitrijević. Kasnija inačica u boji obično se smatra djelom Đurđa Andrejevića Kuna (ali može biti rezultat rada povjerenstva, vidi Hrvatsku dolje).

Bosna i Hercegovina, Narodna Republika, prijedlog 1946.

1:2

Zastava NR Bosne i Hercegovine kakva je bila predložena u originalnom Nacrtu Ustava objavljenom 15. studenog 1946 razlikuje se od one koja je na kraju usvojena: plavo-bijelo-crvena trobojnica s dvije peterokrake zvijezde u sredini jedna preko druge, donja žuta širih kutova s jednim krakom koji ulazi do trećine crvenog polja, i gornja crvena sa žutim obrubom čiji jedan krak ulazi do polovine plavog polja. Ovaj prijedlog odbijen je u širokoj javnoj raspravi, te je 31. prosinca 1946. usvojena crvena zastava s trobojnicom u uglu.
Predložen je bio i također odbijen drugačiji izgled grba: zapaljena baklja koju drže tri ruke ispred planina sve okruženo snopovima žita nadvišeno crvenom zvijezdom i povezano vrpcom na kojoj je ispisan datum 1-VII-1944 - dan 2. zasjedanja ZAVNOBiH-a, kada je odlučeno o državnosti Bosne i Hercegovine.

Crna Gora, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.

1:2

Crnogorska trobojnica koristi isti redoslijed boja kao i srpska, barem od 1880-ih. Dodavanje iste crvene zvijezde u sredinu učinilo ih je točno istima. Grb prikazuje Lovćen koji se izdiže iz mora s Njegoševim mauzolejom na vrhu u vijencu od zlatnog lovora s trobojnom vrpcom i crvenom petokrakom u vrhu. Opis grba u Ustavu ponešto je izmijenjen 1963. ispuštaćjući spomen Njegoševe kapelice na vrhu planine, ali je u uporabi zadržan isti crtež.
Originalni (u detaljima drugačiji) predložak grba izradio je 1945. Milan Božinović, a prilagodio je je 1946. Milo Milunović.

Crna Gora, Narodna Republika, inačica 1945.

Bez zastave.

Originalno Božinovićevo likovno rješenje imao je veći prikaz Lovćenske kapelice te trobojnu vrpcu na kojoj je bilo ispisano "Federalna Crna Gora".

Hrvatska, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.

1:2

Zastava je tradicionalna hrvatska trobojnica uvedena 1848. sa žuto obrubljenom crvenom petokrakom zvijezdom u sredini. Zvijezda je upisana u križnicu sa središtem u središtu zastave i promjerom 2/3 širine zastave. Grb sadrži štit šahiran crveno i srebrno koji izlazi iz valovitih plavih i srebrnih linija. Iza štita izlazeće sunce. Okružen vijencem od snopova pšenice, u podnožju isprepletenih oko srebrnog nakovnja, na vrhu crvena peterokraka zvijezda.
Grb je djelo povjerenstva koje je vodio Moša Pijade, a među članovima su bili Đorđe Andrejević Kun i Božidar Jakac, koje je određivalo grbove svih republika krajem 1946. (neke prema već postojećim predlošcima).

Makedonija, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.

1:2

Zastava je crvena s žuto obrubljenom petokrakom zvijezdom u uglu. Zviojezda je upisana u kružnicu sa središtem u središtu prvog kvadranta zastave polumjera 1/6 širine zastave. Tradicionalni makedonski simbol je zlatni lav u crvenom štitu. Zastava je ponekad pogrešno prikazana s prevelikom zvijezdom, s tzv. debelom zvijezdom ili takvim zvijezdama u sredini zastave. Grb je opisan ovako u zakonu kojim je usvojen (Zakon o grbu NR Makedonije, usvojen u Narodnoj skupštini NR Makedonije 27 srpnja 1946, kasnije zamijenjen člankom 8. Ustava SR Makedonije): Grb sačinjava vijenac od klasja žita, duhana i maka, povezan takom s narodnim ornamentom. U središnjem prostoru nalaze se planine, rijeke, jezera i sunce; a gdje se spajaju klasovi u vrhu nalazi se crvena petokraka zvijezda. Ovo predstavlja 'bogatstvo naše zemlje, borbu i slobodu'. Ovaj grb zadržan je kao grb Republike Makedonije nakon osamostaljenja, do 2009. kada je s njega uklonjena zvijezda.

Makedonija, inačica 1

1:2

Originalno likovno rješenje grba usvojeno je zakonom prije ustava uz manje stilske razlike i sadržavalo je natpis N. R. Makedonija na vrpci. Dizajner je Vasilije Popović - Cico. Likovno je rješenje do kraja godine modificirano, kao autor se spominje Đorđe Andrejević Kun, ali se vjerojatno radi o djelu povjerenstva (vidi Hrvatsku iznad).
Inačica s "debelom zvijezdom" korištena je relativno često tijekom i u godinama nakon Droigog svjetskog rata.

Makedonija, inačica 2

1:2

Inačica prikazana na seriji poštanskih maraka sadrži preveliku zvijezdu.

Slovenija, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.

1:2

Slovenska trobojnica potječe iz kretanja iz 1848. godine. Zvijezda je upisana u križnicu sa središtem u središtu zastave i promjerom 2/3 širine zastave. Slovenski borci za slobodu koristili su (i na sredini trobojnice) znak Triglava i valova između inicijala OF, kadkad i s crvenom zvijezdom. Grb: u bijelom, plavi trovrh (Triglav) i tri bijele valovite linije ispod. Sve okruženo snopovima pšenice i lipe, s crvenom vrpcom. Na vrhu crvena petokraka zvijezda.
Kao autor grba anvodi se Branko Simčič, prema znaku OF koji je izradio Edvard Ravnikar.

Srbija, Narodna Republika, 1945. – 1963., Socijalistička Republika, 1963. – 1991.

1:2

Srbijanska trobojnica potječe iz 1835., a zasniva se na obrnutim ruskim bojama. Zvijezda je upisana u križnicu sa središtem u središtu zastave i promjerom 2/3 širine zastave. Zvijezda u sredini načinila ju je jednakom crnogorskoj zastavi. Grb sadrži crveni štit s četiri ocila (tradicionalni grb Srbije bez križa) iznad izlazećeg sunca i zupčanika unutar vijenca od klasja i hrastovog lišća povezanih crvenom vrpcom na kojoj su ispisane godine 1804. i 1941. (Prvi srpski ustanak i ustanak protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu), i u vrhu crvena petokraka zvijezda. Taj grb zadržala je i Republika Srbija i nakon 1992, sve do 2009. Formnalno je zadržana i zastava sa zvijezdom, iako se de facto nije upotrebljavala nakon svibnja 1992.

Vojvodina, Autonomna Pokrajina, 1945. – 1963., Socijalistička Autonomna Pokrajina, 1963. – 1991.

Nije usvojena zastava. Zastava Srbije je korištena.

Kosovo i Metohija, Autonomna Oblast, 1945. – 1963., Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, 1963. – 1991.

Nije usvojena zastava. Zastava Srbije je korištena. Neki izvori pripisuju Kosovu zastavu Albanaca u Jugoslaviji (crvena zastava sa crnim orlom u sredini i žuto obrubljenom zvijezdom u uglu). Iako je zaista ova zastava često viđena na Kosovu, gdje je bila najveća albanska populacija, to je zastava albanske narodnosti, a ne zastava Autonomne Pokrajine.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World