Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 12. prosinca 2018.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Sisačko-moslavačke županije.

Sisačko-moslavačka županija - općine

1. Donji Kukuruzari
2. Dvor
3. Gvozd
4. Hrvatska Dubica
5. Jasenovac
6. Lekenik
7. Lipovljani
   • Lipovljani, 1996. – 1997.
8. Majur
9. Martinska Ves
   • Martinska Ves, inačice
10. Sunja
    • Sunja, 1995. – 2002.
11. Topusko
12. Velika Ludina

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim općinskim dokumentima.
Godine 1993. (ponovnim) uvođenjem županijskog sustava, ustrojeni su kotarevi kao posebna razina lokalne samouprave u područjima s većom gustoćom srpske populacije, kao način dodjeljivanja većih prava. No, zbog agresije i okupacije kotarevi nisu nikada zaživjeli i ukinuti su 1997. U Županiji Sisačko-moslavačkoj uspostavljen je Kotar Glina, sa sjedištem u istoimenom mjestu, a uključivao je općine: Divuša, Donji Kukuruzari, Dvor, Gornji Klasnić, Glina, Gvozdansko, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Lasinja, Mečenčani, Topusko, Utolica, Vojnić i Vrginmost. U reformi 1997. neke od tih općina su sasvim ugašene, neke su uključene u susjedne županije, a neke su dobile status gradova. U svakom slučaju, kako kotarevi nisu zaživjeli niti su njihove općine funkcionirale, svakako nisu niti imale svoje simbole.
Osim toga, u reformi 1997. su općine Ivanić-Grad, Kloštar Ivanić i Križ izdvojene iz Sisačko-moslavačke i pripojene Zagrebačkoj županiji (a već ranije je Ivanić-Grad dobio status grada), dok su općine Vojnić i Lasinja pripojene Karlovačkoj županiji. Općine Gornji Klasnić, Jabukovac i Utolica uključene su u susjedne gradove. Popovača je 2013. dobila status grada.

• Sisačko-moslavačka županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Donji Kukuruzari

1:2

Grb Donjih Kukuruzara je u crvenom zlatna pletena košara praćena u zaglavlju dvama zlatnim klipovima kukuruza. Kukuruz je jasna referenca na ime općine. Zastava je žuta s grbom u sredini.

Dvor

1:2

Grb općine Dvor je u plavome polju prekriženi srebrni mač zlatne drške i zlatni ključ, te u podnožju zlatni novčić. Prikazan je revers zlatnog groša kneza Nikole III. Šubića Zrinskog iz 1527. kovan u Gvozdanskom u blizini Dvora. Dok je na aversu kovanice bio prikaz kneza i godina kovanja, na reversu je grb Zrinskih (u štitu dva krila, nadvišen kacigom s plaštom i s krunom iz koje izrasta krilo) okružen tekstom "MONETA * NICOLAI * COMITI * SER[YN]" - kovanica Nikole kneza Zrinskog. Ovakvi groši i još poznatiji taliri kovali su se u Gvozdanskom (najčešće od srebra, ponekad zlata ili kositra) u više varijanti tijekom XVI. stoljeća. Kluč i mač atributi su Sv. Petra i Pavla, kojima je bila posvećena kapela u Dvoru, izgrađena u XIX. stoljeću, srušena tijekom srpske okupacije 90-ih godina XX. stoljeća. Zastava je plave boje sa žuto obrubljenim grbom općine u sredini.
Svečana zastava je okomiti tamno plavi gonfalon s trokutastim krajem i zlatnim resama uz donji rub te s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad te grančicama hrasta i lipe ispod njega. Stolna zastavica u upotrebi je pravokutna inačica svečane zastave.

U Jugoslaviji ime je naselja bilo Dvor na Uni, radi razlikovanja od drugi slično nazvanih mjesta u državi.

Gvozd

Sjedište: Vrginmost

1:2

Grb Gvozda je u zelenom drveni most nadvisuje zlatna kruna kroz koju prolaze dvije srebrne ukrštene strijele vršcima nagore. Most je referenca na naziv sjedšta općinske uprave Vrginmost (prema mostu koju je izgradila obitelj Vrga 1688. preko rječice Trepće, oko kojeg je nastalo današnje mjesto). Kruna sa strijelama simbolizira pogibiju kralja Petra Svačića (Snačića), posljednje hrvatskog kralja nardone krvi, koji je poginuo na obličnjoj planini Gvozd u bitci protiv mađarskog kralja Kolomana 1097. godine. Planina se njemu u spomen otada naziva Petrova gora. Zelena pozadina grba odnosi se na planinu, gvozd je arhaičan naziv za šumu. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Stolne zastavice su okomite inačice s nešto većim grbom pomaknutim malo prema gore.

Do 1997. naziv općine je bio Vrginmost, kada se naziv općine i njezinog sjedišta mijenja u Gvozd. Naziv naselja promijenjen je nazad u Vrginmost 2012., dok je novo ime općine zadržano.

Hrvatska Dubica

1:2

Grb je u crvenom polju šest zlatnih žirova, tri, dva i jedan. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini. Žirovi su odabrani kao slikovit prikaz naziva općine, koji se temelji na arhaičnom nazivu za hrast.

Jasenovac

1:2

Grb Jasenovca je u crvenom srebrna grančica jasena s pet listova. Grb slikovito prikazuje ime općine, što je nerijetka pojava u heraldici u svim razdobljima. Zastava je plava, s grbom postavljenim u uglu.

Lekenik

1:2

Grb je vodoravno podijeljen u plavo i zeleno s zlatnom drvenom kućom tipičnom za ovu regiju koja je okružena sa srebrnim hrastovim lišćem s desna i vinovom lozom s lijeva. Zastava je okomita, bijela sa svijetlo plavim križem čija je poprečna greda pomaknuta prema koplju (tj. prema gore) i na sjecištu kojih se nalazi grb općine.
Opšćinski službenici tvrde da općina nikada formalno nije usvojila ove simbole, iako je od 1996. u nekoliko navrata izdala odobrenja drugim osobama za njihovu uporabu.

Lipovljani

1:2

Grb Lipovljana jer u zlatnom zeleni lipov list izrasta iz crvenog zida s tri grudobrana. Lipov list simbolizira ime općine. Utvrđeni zid predstavlja značajni srednjovjekovni grad Kraljeva Velika. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini. Stolna zastavica okomitog je oblika s imenom općina iznad grba.
Svečana zastava Lipovljana prikazana je kao zlatno obrubljeni svijetlo plavi gonfalon trokutastog kraja s dva polukrižna izreza i zlatnim resama, te s ukrasno segmentiranim rukavom, s grbom u sredini, imenom općine u luku iznad i ispod te ornamentom u obliku grančice lipe u dnu repa. Taskva zastava nije izrađena niti ju općina koristi, a porijeklo tog prikaza nije poznato.

Lipovljani, 1996. – 1997.

Prvotno usvojeni grb Lipovljana bio je u plavom crvena zidana greda s kruništem između gore zelenog lipovog lista sa zlatnim cvijetom i dolje dva zelena hrastova lista s tri smeđa žira. Lipov list simbolizira ime općine, lipov cvijet prosperitet, dok hrast simbolizira drvnu industriju. Središnji zid predstavlja obrambene zidine. Zastava je bila svijetlo plava s grbom u sredini, njegova visina pola širine zastave.

Majur

1:2

Grb Majura je u zlatnome crni mrav. Za mrava se kaže da predstavlja "marljivost, graditeljstvo i upornost žitelja ovog područja kroz dugu i burnu povijest". Zastava je crvene boje s grbom u sredini. Svečana zastava obrubljena je zlatnim resama.
Povodom proslave 10-godišnjice osnivanja općine, izrađene su stolne zastavice s imenom općine i godinama obljetnice ispod grba.

Martinska Ves

Sjedište: Desna Martinska Ves

1:2

Grb prikazuje crkvu na zelenom polju u podnožju kojeg na tamno plavoj pozadini pliva guska. Prikazana je crkva Sv. Martina u Martinskoj Vesi. Guska je njegov svetački atribut, ali i ukazuje na domaće gospodarstvo. Zastava je bijela s križem sastavljenim od plave pruge po dužini i crvene prečke bliže koplju. U sjecištu ovih pruga postavljen je grb. Zastava je propisana u vodoravnoj i okomitoj inačici.

Općina je 2018. odlučila pokrenuti proceduru za usvajanje novih simbola za koje bi mogla ishoditi odobrenje središnjih vlasti.

Martinska Ves, inačice

1:2

Dok je za grb propisano da je oburubljen zlatnom linijom te da su takve i linije između tri njegova pozadinska polja, koristi se i grb s crnim linijama. Takav je u uporabi i na okomitoj stolnoj zastavici. No, neke su službene zastave izrađene i s prugama križa primjetno užima od propisane trećine širine zastave.

Sunja

1:2

Grb Sunje je u plavom pet srebrnih vodeničnih kotača, 2:1:2. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava je gonfalon sa četiri segmenta rukava i četiri repa sa zlatnim resama uz donje rubove, s dvije zlatne hrastove grančice ispod grba i crno ispisanim nazivom općine na crveno podstavljenoj zlatnoj vrpci iznad.

Sunja, 1995. – 2002.

1:2

Grb Sunje korišten prije usvajanja današnjeg prikazuje rodu i tradicionalnu kuću i niz kosih greda između sve na koso iskrižanom zelenom polju i sa krunišnim srebrnim zaglavljem. Čini se da je bila propisana i zastava.

Topusko

1:2

Grb Topuskog je u crvenom zlatni portal i iz podnožja izrasta srebrni vodoskok. Portal predstavlja ostatke gotičkog portala cistercitskog samostana, kojeg je podigao kralj Andrija II. nakon svojeg uspješnog povratka iz križarskih ratova, a koji su u cjelosti, osim portala, uništili Turci u 16. stoljeću. Vodoskok simbolizira termalno lječilište koje je temelj suvremenog gospodarstva općine. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Velika Ludina

1:2

Grb Velike Ludine je u srebrnom crveno plamteći uspravljeni srebrni mač zlatne drške. Plamteći mač atribut je sv. Mihovila Arhanđela, kojem je posvećena župna crkva u Velikoj Ludini. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World