[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 5. dio (Gra-Idr)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 6 (Ig-Kid)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 7. dio (Kob-Kra)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 18. studenog 1996.
Posljednja promjena: 27. lipnja 2010.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Slovenija - općine, 6. dio (Ig-Kid)


Tumač:
° općine ustrojene prije 1990-ih
* općine ustrojene 1995.
+ općine ustrojene 1998.
M gradske općine od 1998.


Vidi još:

Ig

[Ig] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Ig]
[Ig]
Prihvaćena: 3. ožujka 1999.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Ig, 03.03.1999, Uradni list RS 26/1999
Heraldika d.o.o. http://www.heraldika.si 30. 11. 2001.
Dizajn: Valt Jurečič, Heraldika d.o.o

Grb je vodoravno razdijeljen valovitim rezom u srebrno i zeleno polje, u gornjem polju izrasta zeleni šaš zlatne glave između dvije crvene kockavice, u dnu gnjurac u prirodnim bojama. Zastava je zelena s dvije okomite bijele trake koje formiraju središnje kvadratno polje u kojem se nalazi ptica iz grba. Okomita zastava je vjerojatna, ali nije potvrđena.

Općina Ig osnovana je 1995. od dijelova općine Vič-Rudnik koja je bila jedna od pet općina koje su do tada sačinjavale gradsku zajednicu općina Ljubljana. Ig je prigradsko područje, prilično industrijalizirano, a u prošlosti su veći dio općine pokrivale močvare, što se očituje u prihvaćenim simbolima. Kockavica (Fritillaria meleagris L., Slov. močvirska logavica/močvirski tulipan) je zakonom zaštićena močvarna biljka, kao što je i čubasti gnjurac (Pödiceps nigricollis) ptica močvarica.



Ilirska Bistrica

[Ilirska Bistrica] [Normal] [Okomita] 1:3 | 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Ilirska Bistrica]
[Ilirska Bistrica] [Ilirska Bistrica]
Prihvaćena: 22. studenog 2007.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Ilirska Bistrica ter celostni podobi Občine Ilirska Bistrica, 22.11.2007, Uradni list RS, št. 110/2007, 03.12.2007.
Dizajn: Kreattiva advertising d.o.o., Koper

Grb Ilirske Bistrice je u plavom zlatna lađa. Lađa je zapravo liburna starih Ilira, starog naroda koji je naseljavao ovaj kraj i koji je bio poznat po svojim brodovima još u vrijeme Marka Antonija. Taj grb je grb Ilirskih provincija koje su stvorene u Napoleonovo vrijeme, a i zadržane u Habsburskom carstvu neko vrijeme kao Kraljevina Ilirija. Grb mjesta Ilirska Bistrica prvi puta je usvojen 1872. nakon dugog uvjeravanja bečke kancelarije. Odonda je sve do danas korišten u nekoliko umjetničkih inačica. ranih 1930-ih je talijanski upravitelj dodao ispod štita vrpcu s natpisom Grepenna, koji je do danas ostao nerazjašnjen i svojevrsna misterija. Grb i zastava općine su ponovo su usvojeni 1975. i u tom obliku su se koristili sve do nedavno, kad je usvojeno ponešto osuvremenjeno grafičko rješenje.
Zastava je okomita svijetlo plava zastava s grbom obrubljenim bijelim u njezinom gornjem dijelu. Iako je propisana zastava u razmjeru 1:3, čini se da se u praksi koriste samo zastave u razmjeru 1:2. Postoji i stolna zastavica koja iznad grba dodaje ime općine.


Ilirska Bistrica, 1975. – 2007.

[Ilirska Bistrica, 1975. – 2007.] [Normal] [Okomita] 1:2 [Ilirska Bistrica, 1975. – 2007.]
[Ilirska Bistrica, 1975. – 2007.]
Prihvaćena: 18. rujna 1975.
Napuštena: 22. studenog 2007.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Ilirska Bistrica, 18.09.1975, Uradne objave Primorskih novic, št. 15, 04.10.1975.
Banderas municipales de Eslovenia, Banderas no. 58, marzo 1996. Sociedad Española de Vexilología
Spremembe in dopolnitve Statuta občine Ilirska Bistrica, 29. 3. 1999, Uradni list RS, št. 31/1999
Korespondencija s Vojkom Čeligojem, poslanikom u Državnom zboru iz Ilirske Bistrice, 25.05.2002.

Grb Ilirske Bistrice usvojen 1975. razlikuje se od današnjeg samo crtežu broda koji ima više detalja, a štit je okružen bijelim konveksnim štitom u kojem je crnim ispisano ime općine. Okomita zastava izrađena je 1990-ih ukrašena zlatnim resama uz donji rub. Kaže se da vodoravna inačica, iako je bila propisana, nije zapravo nikada napravljena.



Ivančna Gorica

[Ivančna Gorica] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Ivančna Gorica]
Prihvaćena: 11. travnja 1996.
Izvor: Občina Ivančna Gorica http://www.ivancna-gorica.si/ 11.04.1999.
Odlok o grbu Občine Ivančna Gorica, 11.04.1996, Uradni vestnik Občine Ivančna Gorica, 5/1996
Odlok o zastavi občine Ivančna Gorica, 11.04.1996, Uradni vestnik Občine Ivančna Gorica, 5/1996
Klasje, April 2003, http://www.ivancna-gorica.si/klasje/2003april/obcinske_novice.htm

Grb Ivančne Gorice je u žuto obrubljenom zelenom štitu vitki srebrni spomenik. Spomenik je tornjić iz 15. stoljeća poznat kao znamenje opata Lavrencija iz Stične, poznatog po svojim rukopisima. Zastava je usvojena istovrjemeno, bijelo-zelena dvobojnica s grbom u sredini.



Izola

Izola – Isola

[Izola] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Izola]
Prihvaćena: 25. svibnja 2000.
Izvor: Statut občine Izola, 19. 06. 1987, Uradne objave, 21/87.
Statut Občine Izola, 15. junij 1995, Uradne objave občine Izola, 1995.
Odlok o uporabi grba in zastave občine Izola, 14.09.1995, Uradno glasilo občine Izola, 11/1995
Statut obične Izola, 25.10.1999, Uradne objave občine Izola, 15/99, 11.11.1999.
Statutarni sklep o določitvi priloge k statutu Občine Izola - grafična izvedba grba in zastave Občine Izola, 25.05.2000, Uradne objave občine Isola, 13/2000,15.06.2000.

Grb Izole (na talijanskom Isola, općina je dvojezična) je: u svijetloplavom polju leti bijeli golub koji drži maslinovu grančicu u kljunu i u dno zlatni brijeg. Brijeg predstavlja otok na kojem je nastao grad, a golub je simbol mira. Legenda kaže da je jednom prilikom kad su đenovežani poharali Kopar i kad im je slijedeći cilj bio slabod branjeni gradić Izola, odjednom iz zvonika izletio golub koji je toliko jarko svjetlio da su đenovežani morali odustati od napada. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini. Suvremeni dizajn grba i zastave usvojen je 1995. godine, a 2000. godine detaljnije su određene nijanse pojedinih boja i pojedinosti odnosa veličina grba prema zastavi. Okomita inačica tada je također po prvi put jasno definirana.


Izola, 1995. – 2000.

[Izola, 1995. – 2000.] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Izola, 1995. – 2000.]
Prihvaćena: 15. lipnja 1995.
Napuštena: 25. svibnja 2000.
Izvor: Statut Občine Izola, 15. junij 1995, Uradne objave, 1995.
Statut občine Izola, 19. 06. 1987, Uradne objave, 21/87.
Odlok o uporabi grba in zastave občine Izola, 14.09.1995, Uradno glasilo občine Izola, 11/1995

Statutom iz 1995. godine uveden je modernizirani dizajn tradicionalnog grba i zastave iz 1987. godine. Nijanse boja tada nisu specificirane, a čini se da se isprva nastavilo koristiti svijetlo plavu nijanst iz ranije zastave.


Izola, 1987. – 1995.

[Izola, 1987. – 1995.] [Normal] 1:2 ? [Državna zastava na kopnu]
Prihvaćena: 19. lipnja 1987.
Napuštena: 15. lipnja 1995.
Izvor: Banderas municipales de Eslovenia, Banderas no. 58, marzo 1996. Sociedad Española de Vexilología
Statut občine Izola, 19. 06. 1987, Uradne objave, 21/87.

Grb Izole usvojen 1987. u osnovi je jednak današnjem, ali u drugačijoj umjetničkoj izvedbi - grb je u obliku ovalnog štita na brončanoj kartuši. I zastava se razlikuje samo u izvedbi grba.



Jesenice

[Jesenice]
[Jesenice][Jesenice]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: grb 31.03.1992. zastava 28.06.2001.
Izvor: Odlok o grbu mesta Jesenice, 31. 3. 1992. Uradni list RS, št. 19, str. 1492-3, 17. IV. 1999. [sic!]
Odlok o grbu in zastavi Občine Jesenice, 28. 06. 2001, Uradni list RS 56/2001.
Korenspondencija s prof. Rankom Novakom, Akademija za likovnu umjetnost u Ljubljani, rujan 2003.
Roger Gogala: Tisočletna govorica zastav, Ljubljana, Forum 7, 2002.
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, pp. 118-119.
Dizajn: prof. Janez Suhadolc, arhitekt iz Ljubljane

Grb općine Jesenice jednak je grbu grada istog imena koji je centar općine, kao što je to slučaj i u mnogim drugim slovenskim općinama. Grb je kobaltnoplavi štit sa srebrnim srednjovjekovnim znakom za željezo. Proizvodnja željeza ima vrlo dugu tradiciju u Jesenicama, najmanje od srednjeg vijeka. Zastava općine je srebrna s grbom u gornjem dijelu. Dok odluka opisuje pravokutnu zastavu u razmjeru 1:2, i Stanič i Gogala prikazuju nešto dužu zastavu koja završava trokutasto i koja ima nešto veći grb.


Jesenice, 197x.

Bez zastave. [U izradi] [Jesenice, 197x.]
Prihvaćena: oko 1970-ih ?
Izvor: Peter Zalokar: "Slovenija, ali te poznam? Moja dežela", Ljubljana, 1990

Znak koje su koristile Jesenice prikazuje partizane iz Cankarjeve čete na Obranci, datum te bitke 1. kolovoza (1944.) i simbol industrijskog razvoja.



Jezersko

[Jezersko] [Normal] 10:23 [Državna zastava na kopnu] [Jezersko]
Prihvaćena: 4. studenog 1999.
Izvor: Upravna enota Kranj - Občina Jezersko, http://www.rs-ue-kranj.si/obcine/obcinajezersko.htm 19. 05. 2000.
fotografija istaknute zastave na http://www.bicikel.com/nuke/html/modules/My_eGallery/images/Jezersn.jpg 09.09.2005.
Odlok o grbu in zastavi občine Jezersko, 4. novembra 1999.
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, pp. 118-119.

Općina Jezersko nalazi se visoko u Kamniškim Alpama na izvoru rijeke Kokre koja u Kranju utiče u Savu. Vrh koji je prikazan na grbu najvjerojatnije je 2558 m visoki Grintavec, najviši vrh Kamniških i Savinjski Alpa. Glava ovce prikazuje tradicionalnu glavnu privrednu granu kraja. Zastava koja se temelji na bojama iz grba je plavo-bijelo-zelena trobojnica s grbom u sredini.



Juršinci

[Juršinci] [Normal] 9:19 [Državna zastava na kopnu] [Juršinci]
Prihvaćena: 13. studenog 1998.
Izvor: Spremembe in dopolnitve statuta Občine Juršinci, 13.11.1998, Uradni list RS, 80/1998
Odlok o uporabi občinskih simbolov občine Juršinci, 28.09.1999.
OŠ Juršinci http://www2.arnes.si/~osmbjur5/obcina.htm 10.09.2003.
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, p. 120.
Odlok o spremembah Odloka o uporabi grba, zastave in pečata Občine Juršinci, 26.03.2007, Uradni vestnik občine Juršinci, št. 2/2007, 30.03.2007

Promjene statuta uvode novi opis grba i zastave: u obliku štita, u čijem gornjem dijelu je prikazan vinski trs sa zelenim listovima i crvenim grozdovima na žutoj podlozi. U donjem dijelu nalazi se crni ražanj ispod kojeg je crveni i žuti plamen sve na zelenoj podlozi. Zastava je pravokutna, dimenzija 190x90 cm po dužini razdijeljena u dvije trake, gornja žuta i donja zelena na kojima se uz koplje nalazi trs i ražanj kao na grbu.



Kamnik

[Kamnik] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Kamnik]
Prihvaćena: 23. travnja 1997.
Izvor: Statut Občine Kamnik, 24.05.1995, Uradni list RS, 39/1995 Spremembe in dopolnitve statuta Občine Kamnik, 23.04.1997, Uradni list RS, 25/1997
Odlok o grbu in zastavi Občine Kamnik, 24.09.1997. Uradni list RS, 62/1997

Na vratima kule prikazana je Veronika, okrunjena polu-žena polu-zmija. U dnu su dva leđima okrenuta zelena zmaja a iznad zlatni polumjesec i zvijezda. Zastava je dvobojna bijelo-plava s grbom u sredini. Grb je ponešto izmijenjen 1997. godine.


Kamnik, 1988. – 1997.

[Kamnik, 1988. – 1997.] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Kamnik, 1988. – 1997.]
Prihvaćena: 1988.
Napuštena: 23. travnja 1997.
Izvor: Banderas municipales de Eslovenia, Banderas no. 58, marzo 1996. Sociedad Española de Vexilología
Uradni list SRS, 22/1988
Statut Občine Kamnik, 24.05.1995, Uradni list RS, 39/1995 Spremembe in dopolnitve statuta Občine Kamnik, 23.04.1997, Uradni list RS, 25/1997
Odlok o grbu in zastavi Občine Kamnik, 24.09.1997. Uradni list RS, 62/1997

Tradicionalni grb i zastava su službeno usvojeni 1988. godine sa manjim razlikama u dizajnu od onih koji su danas u potrebi - mjesec je bio u posljednjoj četvrti, danas je u prvoj, a Veronika je bila prikazana kao polu-djevojka polu-riba.



Kanal ob Soči

[Kanal ob Soči] [Normal] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Kanal ob Soči]
Prihvaćena: 27. studenog 1997.
Izvor: Občina Kanal ob Soči http://www.kanalobsoci.si/ 20.10.2002
"Na obisku", TV Slovenija II, 18.12.2003, 18:15
Odlok o grbu, zastavi, pečatu in občinske prazniku Občine Kanal ob Soči, 27.11.1997, Primorske novice - Uradne objave št. 44/97, Koper, 19. 12. 1997

Općina koristi grb razdijeljen srebrnim jednolučnim zidanim mostom, gore u zelenom polu tri zlatne ruže i dolje u plavom tri srebrne ribe, jedna i dvije. Iznad štita nalazi se zidana kruna. Općina se nalazi na mjestu važnog prelaska preko rijeke Soče, s mostom kao onim u grbu. Zastava je okomita razdijeljena plavo-bijelo-plava s grbom u sredini.



Kidričevo

[Kidričevo] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Kidričevo]
[Kidričevo]
Prihvaćena: 29. veljače 1996.
Izvor: Vodnik po Občini Kidričevo http://maribor.uni-mb.si/vodnikpoobcini/1250kidricevo/kidricevo.htm 1998.
Heraldika d.o.o. http://www.heraldika.si 30. 11. 2001.
Odlok o občinskih simbolih občine Kidričevo, 29. 02. 1996
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, pp. 124-125.
Dizajn: Valt Jurečič, Heraldika d.o.o

Grb je općine Kidričevo raskoljen, iz vertikalne linije izrastaju dva zelena lista u srebrno polje i srebrni list u zeleno polje. Zastava je zelena s bijelim kvadratnim poljem u sredini u kojem su tri zelena lista raspoređena u obliku rašlji. Listovi su tipični za divlji kesten.

Kidričevo je nazvano prema poznatom slovenskom revolucionaru Borisu Kidriču (1912 - 1953). Ranije se mjesto zvalo Sterntal.



[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 5. dio (Gra-Idr)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 6 (Ig-Kid)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 7. dio (Kob-Kra)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2010 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.