[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 13. dio (Pre-Rav)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 14 (Raz-Sev)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 15. dio (Sež-Sve)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 18. studenog 1996.
Posljednja promjena: 10. siječnja 2009.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Slovenija - općine, 14. dio (Raz-Sev)


Tumač:
° općine ustrojene prije 1990-ih
* općine ustrojene 1995.
+ općine ustrojene 1998.
# općine ustrojene 2006.
M gradske općine od 1998.


Vidi još:

Razkrižje

[Razkrižje] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Razkrižje]
[Razkrižje]
Prihvaćena: 27. lipnja 2000.
Izvor: Odlok o simbolih, prazniku in priznanjih Občine Razkrižje, 27.06.2000, Uradni list Republike Slovenije, št. 76/00.
Dizajn: Valt Jurečič, Heraldika d.o.o

Grb je raskoljen na tri polja trnovim rezom, desno u srebrnom polju iz tri zelena brijega istječe šest plavih mlazova na ruke u prirodnoj boji raširenih dlanova sa zelenim rukavima, lijevo u plavom polju srebrna crkva sa zlatnim prozorima i crvenim krovovima, te u dnu u crvenom polju srebrni latinski križ koji izrasta iz dna. Amblemi u srebrnom polju predstavljaju izvor koji se zove Ivanov izvir, prikazana crkva je crkva u Razkrižju. Križ u dnu podsjeća na ime općine.
Zastava je u obliku takozvanog slovenskog križa, plava s bijelim križem, koji tvori kvadratno polje u kojem se nalazi Ivanov izvor iz grba unutar plavog ukrasnog okvira.



Rečica ob Savinji

[Rečica ob Savinji]
[Rečica ob Savinji]
[Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu]


U upotrebi: od 2006.
Prihvaćena: 15. ožujka 2007.
Izvor: Odlok o grbu, zastavi in prazniku Občine Rečica ob Savinji, 15.3.2007, Uradni list RS št. 26/2007, 23. 3. 2007.

Grb Rečice ob Savinji je razdijeljen lučno, gore u plavom zlatna osmerokraka zvijezda, dolje u zlatnom iz zelenog trobrijega raste zelena lipa. Cijeli štit obrubljen je zlatno i zeleno. Zastava je propisana samo u okomitoj inačici, plavo-žuta dvobojnica s grbom u sredini pomaknutim nagore.

Općina Rečica ob Savinji osnovana je 2006. godine izdvajanjem iz općine Mozirje. Sa sobom je "odnijela" i svoju polovicu prijašnjeg zajedničkog grba.



Renče-Vogrsko

[Renče-Vogrsko]
[Renče-Vogrsko][Renče-Vogrsko]
[Normal] 1:3 | 1:2 [Državna zastava na kopnu]


U upotrebi: od ožujka 2007. (samo grb)
Prihvaćena: 18. listopada 2007.
Izvor: Nataša Podgornik: Predlog grba občine Renče-Vogrsko, g. Vinko Jarc. Občinski list občine Renče-Vogrsko, št. 2, marec 2007, str. 7-8
Odlok o grbu, zastavi in žigih Občine Renče-Vogrsko, 18.10.2007, Občinski list, Uradno glasilo Občine Renče - Vogrsko, Uradne objave št. 10/2007, 29.10.2007.
Nataša Podgornik: “Občinski simboli - indentiteta občine”, Občinski list Občina Renče - Vogrsko, št. 11/2007, december 2007.
Dizajn: Vinko Jarc

Grb Renča-Vogrskog je razdijeljen, gore raskoljen srebrno-crveno i preko svega polumjesec u promjenjenim bojama, i dolje u srebrnom tri crvena roga svaki s po tri raskoljena grudobrana. Općina ga je već počela koristiti i prije formalnog usvajanja. Grb kombinira stare plemićke grbove: Ungrispacha iz Vogrskog i Hofera iz Renča. Prvi grb pojavljuje se već u XI. stoljeću, a prikazuje, prema legendi, stilizaciju jegulje (koja izgleda kao polumjesec), a time i opisuje ime Vogrsko. Općina Vogrsko još je 1920-im koristila grb Ungispacha u svojem općinskog grbu u pečatu, tada rasčetvoren ovaj gore s uspravljenim lavom. Grb Hofera prikazuje na heraldički način krovove s grudobranima za strijelce, korišten od XIII. stoljeća do 1587. jkada obitelj izumire. U Renču se i danas mogu vidjeti slični ukrasni grudobrani.
Zastava se koristi tek od osvajanja Odluke. Okomita je zastava razdijeljena na gornji crveni dio visine 2/3 ukupne visine zastave u kojem se nalaze tamnocrveno obrubljeni bijeli "krovovi" (rogovi) iz grba u gornjoj polovici te na donji bijeli dio visine 1/3 zastave u kojem je tamnbocrveno obrubljena "jegulja" (polumjesec) raskoljena crveno i bijelo.

Općina Renče-Vogrsko osnovana je 2006. godine izdvajanjem iz općine Nova Gorica.



Ribnica

[Ribnica] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Ribnica]
[Ribnica]
Prihvaćena: 20. travnja 1978.
Izvor: Skupščinski Dolenjski List, XV/11, str. 1 art. 6 (1978) prema:
Banderas municipales de Eslovenia, Banderas no. 58, marzo 1996. Sociedad Española de Vexilología
Statut občine Ribnica, 19. 12. 1991, Uradni list RS, št. 5/92, 31. I. 1992, pp. 371
Začasni statutarni akt Občine Ribnica, 02.02.1995, Uradni list RS, št. 11/95
Statut Občine Ribnica, 29.06.1995, Uradni list RS, št. 44/95, 28. VII. 1995, pp. 3483
Statut Občine Ribnica, 06.04.2000, Uradni list RS, št. 37/00
slika grba i legenda prema http://www.ribnica.si 01. 10. 2002.

Grb Ribnice je u crvenom na srebrnoj lijevokosoj gredi plava riba. Riba u grbu, naravno, aludira na ime mjesta. Zastava usvojena 1978. pa potvrđena 1991., 1995. in 2000. je plavo-zelena dvobojnica s grbom u sredini.
Grb i zastava podsjećaju na legendu u imenovanju mjesta. Nekoć davno cijelo područje ribničke doline bilo je jedno veliko jezero, bogato ribom svake vrste. U njemu je također živjela i jedna prekrasna zlatna ribica. U nedalekoj Velikoj gori živio je veliki div, koji je danju spavao, a noću je lovio ribe na jezeru. Zlatna ribica svojim svjetlom pomagala mu je u lovu. U Suhoj krajini nije bilo vode, pa su ljudi iz nje dolazili na jezero po vodu. Tako su jednom zajedno s vodom uhvatili zlatnu ribicu, i bacili je nasuho među neke stijene, gdje se ribica skamenila. Kada se div probudio i nije mogao naći ribicu, krenuo ju je tražiti. Kad ju nigdje nije mogao naći, u bijesu je počeo bacati u jezero sve što je stigao dohvatiti - drveće i kamenje. Od toga su se na dnu jezera otvorile rupe kroz koje je istekla sva voda. Brojne ribe ostale su na dnu na suhom, i ljudi su danima dolazili iz svih krajeva, skupljali ribe i odvozili ih kolima. Oni su tada nazvali taj kraj Ribnica.



Ribnica na Pohorju

[Ribnica na Pohorju] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Ribnica na Pohorju]
[Ribnica na Pohorju]
Prihvaćena: 15. veljače 2001.
Izvor: Odlok o istovetnostnih simbolih občine Ribnica na Pohorju, 15.02.2001, Medobčinski uradni vestnik, št. 5/01

Grb prikazuje u srebrnom polju zeleni brijeg iz kojeg izrasta smreka crvenog debla, u dnu je plavo jezerce iz kojega iskače zlatna okrunjena riba. Brijeg predstavlja Pohorje, smreka prikazuje jednu od najvećih smreka u Sloveniji koja se nalazi u Ribnici, a okrunjena riba koja dočarava ime općine simbolizira pravednost ljudi ovog kraja.
Zastava je zelena s dvije okomite bijele pruge koje tvore središnje kvadratno polje koje sadrži okrunjenu ribu iz grba.



Rogaška Slatina

[Rogaška Slatina] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Rogaška Slatina]
[Rogaška Slatina]
Prihvaćena: 26. lipnja 2002.
Izvor: Statut Občine Rogaška Slatina, 26. 04. 1995, Uradni list RS, št. 48/95
Odlok o obliki in načinu uporabe simbolov ter pečatov Občine Rogaška Slatina, 25. 10. 1995. (10. 11. 1995), Uradni list RS, št. 11/96, 23. II. 1996., str. 826-7.
Odlok o spremembah in dopolnitvah odloka o obliki in načinu uporabe ter pečatov Občine Rogaška Slatina, 26. 06. 2002, Uradni list RS, št. 61/02
Slike prilagođene prema http://www.rogaska-slatina.si 04.09.2002.
Dizajn: Andreja Lotrič Straže, dipl. arhitektica iz Ljubljane
Informacije ljubazno pružio: Marjan Čuješ, tajnik Općine

Grb Rogaške Slatine je u zelenom polju srebrni propinjući Pegaz. Zastava se sastoji od zelenog kvadratnog polja uz koplje u kojem je bijeli Pegaz iz grba i na slobodnom kraju sedam zeleno-bijelih pruga. Pegaz se povezuje s Rogaškom Slatinom jer je klasična grčka legenda prenesena tu u XVII. stoljeću. Naime, Apolon je pozvao Pegaza da udari kopitom po zemlji da bi se otvorio zdenac Gippocrene. Ova je legenda prikazana na bakrorezu iz XVII. stoljeća kojim se promoviraju okrepljujuća svojstva mineralne vode iz Roitschocrenea - Rogaškog zdenca. Zastava je prvo propisana u razmjeru 1:3, ali je to ubrzo promijenjeno na 2:5.


Rogaška Slatina, 1995. – 2002.

[Rogaška Slatina, 1995. – 2002.] [Inačica] 1:2 | 1:3 | 1:4 [Državna zastava na kopnu] [Rogaška Slatina, 1995. – 2002.]
[Rogaška Slatina, 1995. – 2002.]
[Rogaška Slatina, 1995. – 2002.]
Prihvaćena: 25. listopada 1995.
Napuštena: 26. lipnja 2002.
Izvor: Statut Občine Rogaška Slatina, 26. 04. 1995, Uradni list RS, št. 48/95
Odlok o obliki in načinu uporabe simbolov ter pečatov Občine Rogaška Slatina, 25. 10. 1995. (10. 11. 1995), Uradni list RS, št. 11/96, 23. II. 1996., str. 826-7.
Odlok o spremembah in dopolnitvah odloka o obliki in načinu uporabe ter pečatov Občine Rogaška Slatina, 26. 06. 2002, Uradni list RS, št. 61/02
Korenspondencija s prof. Rankom Novakom, Akademija za likovnu umjetnost u Ljubljani, rujan 2003.
Dizajn: grb: Ranko Novak, redoviti profesor vizualnih komunikacija, Odjel za oblikovanje, Akademija za likovnu umjetnost, Ljubljana, 1990

Raniji simboli Rogaške Slatine usvojeni su vjerojatno u 1980-ima, a 1995. su samo potvrđeni- Grb je bio u zelenom polju zlatni krugovi koji se smanjuju od dna prema vrhu. Iznad štita su bili zlatni inicijali općine. Grb dočarava mjehuriće u mineralnoj vodi po kojoj je Rogaška Slatina poznata.
Odluka nije opisivala izgled zastave, samo poziciju grba na tri službena razmjera zastave. Zastavno polje nije bilo opisano! Prema odluci, inicijali iznad štita su trebali biti zlatni, ali u praksi su se izgleda upotrebljavali uglavnom zeleni.



Rogašovci

[Rogašovci] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Rogašovci]
[Rogašovci]
Prihvaćena: 1. listopada 1999.
Izvor: Odlok o grbu, zastavi in prazniku Občine Rogašovci, 01.10.1999, Uradni list RS, št. 91/99.
Dizajn: Valt Jurečič, Heraldika d.o.o

Grb općine Rogašovci je u plavom polju Sv. Juraj u odjeven u zlatno s plavim čivzmama i šljemom, na srebrnom propinjućem konju, držeći štit s Jurjevim križem, probada zlatnim kopljem ralje crnog zmaja u dnu. Zastava se sastoji od plavog kvadratnog polja u koplje sa Sv. Jurjem i zmajem iz grba, i plavo-bijelo-plavim prugama na slobodnom kraju.
Iako je mjesto Rogašovci danas veće, kulturno (i vjersko) središte općine je mjesto Sveti Jurij izgrađeno oko crkve Sv. Jurja koja se spominje već 1366. godine. To objašnjava izbor općinskih simbola.



Rogatec

[Rogatec] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Rogatec]
[Rogatec]
Prihvaćena: 11. srpnja 1996.
Izvor: Odlok o grbu, zastavi in prazniku Občine Rogatec, 11.07.1996, Uradni list RS, št. 43/96.
Dizajn: Valt Jurečič, Heraldika d.o.o

Grb Rogateca je u crvenom polju srebrna okrugla kula s prsobranima, na vratima uzdignutih zlatnih rešetaka i s jednim crnim prozorom i dvije puškarnice, te sa svake strane po jedna srebrna stražarnica s po jednom crnom puškarnicom, sve s crvenim krovovima.. Zastava je bijelo-crveno-bijela okomito razdijeljena, tako da je središnje crveno polje kvadratno i sadrži kulu sa stražarnicama iz grba.



Ruše

[Ruše] [Normal] [Okomita] 1:3 [Državna zastava na kopnu] [Ruše]
[Ruše]
Prihvaćena: 17. lipnja 1999.
Izvor: Odlok o grbu občine Ruše ter o njegovi uporabi, 2. julija 1992. (potpisan 10. julija 1992) Medobčinski uradni vestnik, št. 12/92, str. 318-9
Spremembe in dopolnitve odloka o grbu občine Ruše ter o njegovi uporabi, 17. junija 1999. MUV, št. 27/00, str. 665
Odlok o zastavi občine Ruše, 17. junija 1999. MUV, št. 27/00, str. 667

Odluka iz 1992. opisuje grb ovako: "... Na zelenom polju, koje predstavlja ruške šume, nalazi se knjiga s perom, simbol jedne od prvih gimnazija u Sloveniji. Obrisi tvorničkih krovova kovinske boje predstavljaju rušku industriju, a plavi vodeni tok jednu od prvih elektrana u Sloveniji."
Odluka iz 1999. uvodi manje promjene u opisu, ali ne mijenja izgled grba: "... Boje i oblici predstavljaju prirodno bogatstvo i društveni razvoj. Na zelenom polju, koje predstavlja gorski okoliš i ruške šume, nalazi se knjiga s perom, simbol bogate kulturne i prosvjetne prošlosti. Obrisi tvorničkih krovova žute boje predstavljaju ruško gospodarstvo, a plavi vodeni tok bogatstvo okolnih voda."
U 1999. uvedena je i zastava, plava, u vodoravnoj inačici, s grbom u sredini; a u okomitoj inačici s grbom pri dnu.

Do 1995. općina Ruše bila je u sastavu gradske zajednice općina Maribor.



Selnica ob Dravi

[Selnica ob Dravi] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Selnica ob Dravi]
[Selnica ob Dravi]
Prihvaćena: 29. lipnja 2004.
Izvor: http://www.slo-knjiga.si 25. 11. 2000.
Odlok o grbu občine Selnica ob Dravi ter o njegovi uporabi, 22.07.1999, Medobčinski uradni vestnik, št. 30/99, p. 748.
Odlok o zastavi občine Selnica ob Dravi, 22.07.1999, Medobčinski uradni vestnik, št. 30/99, p. 747.
Odlok o spremembah in dopolnitvah odloka o zastavi Občine Selnica ob Dravi, 29.6.2004, Medobčinski uradni vestnik Štajerske in Koroške regije št. 18/04, 10.7.2004

Grb prikazuje jabuku i opatski štap koji izlazi iz vode okruženi tamnozelenim crnogoričnim drvećem. Simbolika elemenata opisana je ovako: Zeleno polje simbolizira Kobanska brda, šume i pašnjake. Opatski štap simbolizira sintezu prošlosti i sadašnjosti, a njegov donji kraj podsjeća na zvonik crkve Sv. Marijete. Četiri obruča na štapu predstavljaju jedinstvo općinskih naselja, a jabuka predstavlja voćnjake. Crnogorične krošnje prikazuju tradiciju drvne industrije, a voda u dnu simbol je prve elektrane na rijeci Dravi.
Zastava je bijelo-zelena dvobojnica, s grbom u bijelom polju uz koplje.


Selnica ob Dravi, 1999. - 2004.

[Selnica ob Dravi, 1999. - 2004.] [Normal] [Okomita] 1:3 [Državna zastava na kopnu] [Selnica ob Dravi, 1999. - 2004.]
[Selnica ob Dravi, 1999. - 2004.]
Prihvaćena: 22. srpnja 1999.
Napuštena: 29. lipnja 2004.
Izvor: Odlok o zastavi občine Selnica ob Dravi, 22.07.1999, Medobčinski uradni vestnik, št. 30/99, p. 747.

Prvotno usvojena zastava propisana je u razmjeru 1:3, ali je 2004. godine zamijenjena kraćom zastavom.



Semič

[Semič] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Semič]
[Semič]
Prihvaćena: 28. travnja 1997.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Semič, 28. aprila 1997. Uradni list RS, št. 32, 5. VI. 1997, str. 2899-2900

Grb se službeno objašnjava ovako: Grb sadrži tipične elemente koji predstavljaju identifikaciju općine na široj, državnoj razini. Stilizacija grozda predstavlja vinogradarstvo kao bitnu granu u općini, pa stoga grozd zauzima središnji dio grba. Važan dio grba je također i stiliziran lipov list, koji je u gornjem dijelu okrenut prema grozdu i preuzima ulogu vitice. Oblik lipovog lista govori da je Općina Semič poznata po brojnim starim lipama, od kojih je osobito poznata 600 godina stara Kočka lipa. Pomoću ta dva simbola iz prirode predstavljena je veza između lipovog lista i grozda, između tradicije i suvremenosti. Zastava je zelena, s grbom u središtu gornje polovice kada se ističe okomito.



Sevnica

[Sevnica]
[Sevnica][Sevnica]
[Okomita] 1:3 | 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 26. ožujka 1996.
Izvor: Statut Občine Sevnica, 29.03.1995., Uradni list RS, št. 23/95
Odlok o grbu in zastavi Občine Sevnica, 17. aprila 1996., Uradni list RS, št. 23/96, 29. IV. 1996., str. 1931-3.
Odlok o sprememba in dopolnitvah odloka o grbu in zastavi Občine Sevnica, 23. decembra 1997, Uradni list RS, št. 1, 9. 1. 1998., str. 75.
Statut Občine Sevnica, 28.04.1999., Uradni list RS, št. 39/99

Grb Sevnice prikazuje u plavom na zelenom tlu drvo lipe. Na granama su dva poljska škrjanca okrenuta prema van, a gledaju prema drvetu. Nad štitom je srebrna trolisna zidana kruna. Zastava je zelenim obrubljena bijela s grbom u donjem dijelu. Posebno je propisana stolna zastavica, koja je kraća, a osim toga sadrži i ispisan naziv općine.



[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 13. dio (Pre-Rav)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 14 (Raz-Sev)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 15. dio (Sež-Sve)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2009 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.