[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 15. dio (Sež-Sve)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 16 (Šal-Šma)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 17. dio (Šma-Trz)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 18. studenog 1996.
Posljednja promjena: 24. veljače 2009.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Slovenija - općine, 16. dio (Šal-Šma)


Tumač:
° općine ustrojene prije 1990-ih
* općine ustrojene 1995.
+ općine ustrojene 1998.
# općine ustrojene 2006.
M gradske općine od 1998.


Vidi još:

Šalovci

[Šalovci] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Šalovci]
[Šalovci]
Prihvaćena: 25. svibnja 2007.
Izvor: Odlok o grbu, zastavi, žigih in občinskem prazniku Občine Šalovci, 25.05.2007. Uradni list RS, št. 73, 13.08.2007.
Info Rinaldo Stanič, 15 Oct 2007.
Dizajn: Iztok Lipovšek

Grb je u plavom grm crvenog likovca, iz sedam zelenih listova izrasta šest crvenih četverolisnih cvjetova bijelih stabljika i središta te zlatnih tučaka. Zastava je okomito razdijeljena dvobojnica: zeleno-plavo-zeleno s grmom iz grba u sredini plavog polja. Grm prikazuje bilju crveni likovac, Daphne Cneorum F. Arbusculoides, koja se može naći u zaštićenom području u općini.



Šempeter-Vrtojba

[Šempeter-Vrtojba] [Normal] [Okomita] 1:3 [Državna zastava na kopnu] [Šempeter-Vrtojba]
[Šempeter-Vrtojba]
Prihvaćena: 1999.
Izvor: Odlok o grbu, zastavi in žigu Občine Šempeter-Vrtojba, 1999
temeljeno na informacijama s foruma na www.sempeter-vrtojba.si 18-09-2002
Statut Občine Šempeter-Vrtojba, 1.7.2004, UL št. 88/2004, 10.08.2004.
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, pp. 268-269

Grb u plavom polju sadrži zlatno sunce - cvijet i dva zelena lista koji su odvojena od plavog polja bijelom linijom. Linija simbolizira i prometni značaj općine uz granicu s Italijom. Zastava je okomito raspolovljena na plavo i zeleno, a u plavom polju je zlatno sunce iz grba.



Šenčur

[Šenčur] [Normal] [Okomita] 1:2 | 1:3 [Državna zastava na kopnu] [Šenčur]
[Šenčur]
Prihvaćena: 23. siječnja 1996.
Izvor: Slika prilagođena prema: Upravna enota Kranj http://www.rs-ue-kranj.si 06. 01. 2000.
Odlok o simbolih in občinskem prazniku Občine Šenčur, 23.01.1996, Uradni vestnik Gorenjske, št. 5/96
Jurij, Priloga Gorenjskega glasa za občino Šenčur, April 2005, št. 1, leto X, ISSN 1408-1350, str. 5 http://www.sencur.si 08.09.2005.

Budući da ime Šenčur dolazi od imena sveca nije čudno da grb prikazuje Svetog Juraja kako ubija zmaja. Zastava je žuto-plava dijagonalno razdijeljena s grbom u sredini. Vodoravna i okomita inačica zastave propisani su u različitim razmjerima.



Šentilj

[Šentilj] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Šentilj]
[Šentilj]
Prihvaćena: 14. ožujka 1996.
Izvor: Občina Maribor, Vodnik po Občini http://maribor.uni-mb.si/vodnikpoobcini 06. 11. 1999.
Odlok o grbu in zastavi Občine Šentilj, Medobčinski uradni list Štajerske in Koroške regije, št. 5/96.
Stanič, Jakopič: "Osnove heraldike in istovetnostni simboli slovenskih občin", Lečnik, Ljubljana, 2005, pp. 271-272

Grb Šentilja je u zelenom polju srebrni trostruki križ koji izrazsta iz srebrnog polumjeseca sve sa zlatnim kuglama na vrhovima postavljeno na zlatnu kuglu u dnu. Ovakav patriarhalni križ nalazi se na vrhu šentiljske crkve, kojem je 1839. godine dodan polumjesec na sjećanje na godinu 1532. kada su je Turci opljačkali i razrušili. Zelena pozadina predstavlja tradiciolnalnu boju Štajerske. Zastava je zelena s tankom žutom linijom koja čini kvadratno zeleno polje uz koplje koje sadrži trostruki križ iz grba. U izvorima ova pruga je žuta, ali je u tekstu odluke propisana kao bijela. Nije jasno što je točno.



Šentjernej

[Šentjernej] [Normal] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Šentjernej]
Prihvaćena: 15. srpnja 1996.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Šentjernej, 15. 7. 1996., Uradni list RS, št. 40, 27. VII. 1996., str. 3536-8.
Statut Občine Šentjernej, 14.12.2000, Uradni list RS, št. 4/01.

Grb Šentjerneja je zlatni kukuričući pijetao koji stoji u zelenom polju na tlu. Zastava je zasnovana na grbu, vertikalno razdijeljena na tri polja žuto-zeleno-žuto s atributom iz grba u sredini. Zastava se koristi samo vodoravno, i nema okomite inačice.



Šentjur pri Celju

[Šentjur pri Celju]
[Šentjur pri Celju]
[Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 16. listopada 1991.
Izvor: Grafična podoba grba in zastave mesta Šentjur, 16. oktobra 1991., Uradni list RS, št. 23, 8. XI. 1991., str. 946
Statut občine Šentjur pri Celju, 13. 11. 1991., Uradni list RS, št. 27, 29. XI. 1991., str. 1153-8.
Statut občine Šentjur pri Celju, 19. 04. 1999., Uradni list RS, št. 40/99

Kao i mnoga druga mjesta koja se nazivaju po Svetom Juraju ili im je taj svetac zaštitnik, i Šentjur prikazuje u svojem grbu scenu kada Sv. Juraj ubija zmaja. Ovdje je polje grba crveno, Sv. Juraj je prikazan kao vitez u zlatnom oklopu jašući na srebrnom propinjućem konju kako kopljem probada zelenog zmaja.
Zastava je zasnovana na bojama iz grba, raščetvorena crveno-bijelo-bijelo-zeleno. Službeno se boje koje se koriste nazivaju cinober crvena (inače poznata i kao vermilion), krom-oksid zelena i kadmijeva žuta - zlatna.



Škocjan

[Škocjan]
[Škocjan]
[Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 31. siječnja 2006.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Škocjan, 27. junija 1996., Uradni list RS, št. 43, 2. VIII. 1996., str. 3768-9.
Odlok o spremembah in dopolnitvah Odloka o grbu in zastavi Občine Škocjan, 31.01.2006, Uradni list RS, št. 22/06.

Grb Škocjana je vodoravno razdijeljen zeleno iznad plavog valovitom bijelom linijom, u zelenom polju na tri zlatna kamena pilona postavljen je zlatni dvolučni kameni most s tri puta odijeljenom zlatnom zidanom ogradom i u zaglavlju grozd s devet bobica okružen dvijema zlatnim viticama. Na grbu je prikazana najznamenitija građevina u Škocjanu - kameni dvolučni most preko potoka Radulje, jedan od tri takva u Sloveniji. Zastava je podijeljena u dva dijela, kvadratni dio do koplja zastavnog polja je zelen s atributima iz grba i slobodni dio koji je razdijeljen na tri trake žuto-zeleno-žuto. Zastava je propisana samo za okomito isticanje.


Škocjan, 1996. – 2006.

[Škocjan, 1996. – 2006.]
[Škocjan, 1996. – 2006.][Škocjan, 1996. – 2006.]
[Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 27. lipnja 1996.
Napuštena: 31. siječnja 2006.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi Občine Škocjan, 27. junija 1996., Uradni list RS, št. 43, 2. VIII. 1996., str. 3768-9.

Grb i zastava koji su originalno usvojeni 1996. godine bili su jednakog izgleda, ali bez grozda i vitica. Dok je na propisanom izgledu zastave most morao biti manji od kvadratnog polja, zastave koje su zabilježene u praksi imale su most koji se pružao do bočnih rubova zastave.



Škofja Loka

[Škofja Loka] [Normal] [Okomita] 1:2~ [Državna zastava na kopnu] [Škofja Loka]
[Škofja Loka]
Prihvaćena: 10. travnja 1997.
Izvor: Informacija Peter Hawlina, Škofja Loka, 1997.
Odlok o grbu, zastavi, prazniku in pečatu Občine Škofja Loka, 10.04.1997, Uradni list RS, št. 23/97.
Grb in zastava Občine Škofja Loka, http://obcina.skofjaloka.si/ 10.09.2005.

Grb je moderniziran 1997. u zelenom polju na crnoj podlozi zlatna gradska vrata, u ulazu crveno okrunjena crna Maurska glava. zastava je istodobno pojednostavljena u žuto-zelenu dvobojnicu. Glava crnog kralja javlja se na grbovima i pečatima većeg broja gradova središnje Europe pod utjecajem Frajzinške biskupije. Pečat Škofje Loke s glavom unutar gradskih vrata potvrđen je u upotrebi barem od 1471. Žuta i zelena tradicionalne su boje Škofje Loke, ali kada su i zašto ušle u upotrebu, nije poznato. Razmjer zastave nije propisan.


Škofja Loka, 1965. – 1997.

[Škofja Loka, 1965. – 1997.] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Škofja Loka, 1965. – 1997.]
[Škofja Loka, 1965. – 1997.]
Prihvaćena: 17. rujna 1965.
Napuštena: 10. travnja 1997.
Izvor: Vradni List SRS 011/1/62-2; cited in:
Banderas municipales de Eslovenia, Banderas no. 58, marzo 1996. Sociedad Española de Vexilología
Peter Hawlina: Kranjska in zamorc s krono, Drevesa, letnik 5, št. 1,2, maj 1998, Slovensko rodoslovno društvo, str. 18-27
Peter Zalokar: "Slovenija, ali te poznam? Moja dežela", Ljubljana, 1990

Moderniziran inačica pečata iz 1471. proglašena je grbom Škofje Loke 1962. Žuto-zelena dijagonalno razdijeljena zastava s tim grbom u sredini potvrđena je 1965. godine. Godine 1991. grb je primijenjen u obliku štita koji odgovara registracijskim pločicama, dodajući i ornament od vinove loze oko dvorca, a taj je kratko korišten.



Škofljica

[Škofljica] [Normal] [Okomita] 2:5 [Državna zastava na kopnu] [Škofljica]
[Škofljica]
Prihvaćena: 11. srpnja 2001.
Izvor: Odlok o grbu, zastavi, žigih in občinskem prazniku Občine Škofljica, 11.07.2001, Uradni list RS, št. 67/01.
Dizajn: Iztok Lipovšek

Grb je u zlatnom štitu na zelenoj podlozi veliki pozviždač u prirodnim bojama. Ptica veliki pozvizdač (Numenius arquata L., slovenski veliki škurh) je tipična za močvarna područja koja okružuju Ljubljanu. Zastava se sastoji od žutog kvadratnog polja uz koplje sa pticom iz grba, te zeleno-žuto-zelene trake na slobodnom kraju.



Šmarje pri Jelšah

[Šmarje pri Jelšah] [Normal] [Okomita] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Šmarje pri Jelšah]
[Šmarje pri Jelšah]
Prihvaćena: 14. prosinca 1992.
Izvor: Odlok o grbu in zastavi občine Šmarje pri Jelšah, 15. decembra 1992., Uradni list RS, št. 61, 24. XII. 1992, str. 3488-9.
Autorove fotografije iz Šmarja, 07.07.2002.

Grb Šmarja je raščetvoren. Prvo i četvrto polje višekratno je koso razdijeljeno plavo i srebrno, drugo je raskoljeno zlatno i plavo s parom ukrašenih bivoljih rogova suprotno obojenih, a treće zlatno s koso postavljenom crnom grančicom johe s tri zelena lista. Drugo polje grba je grb obitelji Gaisruckov, vlasnika tvrđave Jelše. Grančica u trećem polju odnosi se na drvo po kojem je nazvana tvrđava (jelša - joha). Zastava je plavo bijelo koso isprugana s grbom u sredini.



[Prethodna stranica: Slovenija - općine, 15. dio (Sež-Sve)][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Slovenia - Communities, part 16 (Šal-Šma)][Slijedeća stranica: Slovenija - općine, 17. dio (Šma-Trz)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2009 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.