[Prethodna stranica: Republika Srpska - položajne zastave][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Republic of Srpska - Cities and Communities, part I (B-F)][Slijedeća stranica: Republika Srpska - gradovi i općine, II. dio (G-I)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 13. listopada 2000.
Posljednja promjena: 16. siječnja 2014.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Republika Srpska - gradovi i općine, I. dio (B-F)

Republika Srpska - gradovi i opštine




Vidi još:

Banja Luka

Grad Banja Luka

[Banja Luka] [Inačica] 1:2 [Državna zastava na kopnu] [Banja Luka]
[Banja Luka] [Banja Luka]
U upotrebi: od oko 1992.
Izvori: Statut Grada Banja Luka, 30.11.2005, Službeni glasnik Grada Banja Luka, br. 25/2005, 12.12.2005.
Odluka o upotrebi simbola i imena Grada Banja Luka, 31.07.2008, Službeni glasnik Grada Banja Luka, br. 24/2008, 05.08.2008.
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o upotrebi simbola i imena Grada Banjaluka, 28.12.2010. Službeni glasnik Grada Banja Luka, br. 30/2010, 28.12.2010.
(Knjiga grafičkih standarda Grada Banja Luka, Administrativna služba Grada Banja Luka, avgust 2011.)

Grb Banja Luke zlatno je obrubljen plavi štit sa zlatnim prikazom Banskog dvora, rimskog kastruma i listom kestena koji simbolizira banjalučke aleje. U dnu je stilizirani prikaz rijeke Vrbas i tlocrt Saborne crkve sa crvenim štitom sa srebrnim križem i četiri ocila. Temelji se na ranijem grbu. Zastava je plava s grbom i imenom grada ispod njega. Zastava se rabi u više inačica, bez natpisa, s natpisom na ćirilici ili latinici, s natpisima na ćililici i na engleskom jeziku, sve u varijaciji grba u boji ili s grbom u bijelom negativu. Neke od inačica prikazane su ovdje.


Banja Luka, 198x. - oko 1990.

Bez zastave. [Banja Luka, 198x. - oko 1990.]
Prihvaćena: ?
Napuštena: oko 1992.
Izvor: Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova, Populari institut, 2011.

Raniji grb Banja Luke prikazuje iste elemente kao i današnji ali u znatno jednostavnijem rješenju i bez nacionalnih (nacionalisitičkih) dodataka. Zastava nije zabilježena.



Berkovići

Bez zastave. [Berkovići]
Prihvaćena: 2000.
Izvori: Opština Berkovići, www.opstinaberkovici.com, 20.12.2013.
Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova, Populari institut, 2011.

Grb koji koriste Berkovići je modifikacija srpskog grba - dvoglavi bijeli orao sa štitom u plavom zlatni križ s četiri kresiva, iznad glava trobojna vrpca s imenom općine, okrunjena zlatnim, orao stoji na vrhovima snijegom pokrivenih plavih planina nad zelenom dolinom s bijelom stazom između križa i stečka i u dnu ukrštena dva klasa plšenice. Općina je, navodno, u procesu usvajanja heraldički ispravnog grba.

Općina je ustrojena iz dijelova općine Stolac, koji su pripali Republici Srpskoj.



Bijeljina

Grad Bijeljina

[Bijeljina] [Normal] [Okomita] 1:1 [Državna zastava na kopnu] [Bijeljina] [Bijeljina] [Bijeljina]
Prihvaćena: 2. veljače 1994.
Izvor: "Grb i zastava grada Bijeljine", Grad Bijeljina, www.gradbijeljina.org, 20.12.2012.
Dizajn: Srpsko heraldičko društvo

Mali grb Bijeljine je u plavom između dva srebrna goluba crvenih nogu jedan prema drugom u poletu srebrna kupola manastira koja izlazi iz srebrnog podnožja u kojem se pruža crveni tau križ. Srednji grb nadvišen je zlatnom zidanom krunom s četiri grudobrana, a ispod štita su ukršteni klas pšenice i klip kukuruza i bijela vrpca s imenom grada. Veliki grb uz to prikazuje i čuvare koji stoje na zelenom travnatom proplanku: Filip Viošnjić u narodnoj nošnji drži gusle i zastavu Srpske i Knez Ivo od Semberije u plemićkoj odjeći drži vreću novca i zastavu grada. Obje zastave imaju zlatne rese, ferule (stope) i vrške u obliku goluba.
Prikazan je manastir Tavna. Tau križ predstavlja ušće Drine u Savu. Čuvari su stvarne povijesne ličnosti. Kruna uključuje i prikaz pročelja gradske skupštine. Zlatna kruna s četiri grudobrana predstavlja grad s više od 100 000 stanovnika.
Zastava je varijacija grbovne zastave: u plavom između dva srebrna goluba jedan prema drugom u poletu srebrna kupola manastira koja izlazi iz srebrnog podnožja u kojem sdvije crvene valovite grede.



Bileća

[Bileća] [Normal] [Okomita] 1:1 [Državna zastava na kopnu] [Bileća]
Prihvaćena: prosinac 1998.
Izvor: "Usvojen i novi grb Bileće | New Arms of Bileća approved as well", Glasnik SHD Gazette, Decembar 1998, br. 11/1998. pp. 2-3.
Dizajn: Srpsko heraldičko društvo

Mali grb Bileće je u srebrnom plavi krić izrasta iz crvenog trobrijega u dnu i u crvenom štitiću srebrni dvoglavi orao zlatnih kljunova i kandži. Srednji grb je u rondeli s plavo-srebrnim valovitim podnožjem okružena plavom vrpcom s imenom općine. U sredini je mali grb nadvišen srebrnom zidanom krunim s tri grudobrana između dvije hrastove graničice sa žirovima. Veliki grb prikazuje okrunjeni mali grb s čuvarima na kamenom podnožju između kojih je plavo-srebrna valovito polje na vrhovima dvaju crvenih kula između kojih je plava vrpca s imenom općine. Oba čuvara su uspravljeni okrunjeni lavovi zavijenog repa, desni višekratno crveno-srebrno razdijeljen drži zastavu Srpske na turnirskom koplju, lijevi crven drži zastavu Bileće na turnirskom koplju. Oba lava imaju drugu prednju nogu zamijenjenu ljudskom rukom koja drži sablju, desno oklopljenu, lijevo golu. Zastava Bileće je crvena s dva bijela križa uz koplje.
Zastava je prema nakitu grba obitelji Kosača, knezova Sv. Save i gospodara Hercegovine iz XV. stoljeća. Čuvari su preuzeti prema nakitu apokrfnog grba Nemanjića i iz grba Kosača. Ruke sa sabljama podsjećaju na grbove Rame (oklopljena) i Primorja (gola). Zavijeni repovi lavova podsjećaju na godinu (13)88. kada je knez Sv. Save osvojio veliku pobjedu nad Turcima u bitci na Bilećkom polju.



Bratunac

Zastava nepoznata. [Bratunac]
Prihvaćena: ?
Izvor: Skupština opštine Bratunac, www.bratunacopstina.com, 20.12.2012.


Brod

Zastava nepoznata. [Brod]
Prihvaćena: 22. rujna 2009.
Izvori: Službene stranice Opštine Brod, http://www.opstina-brod.net, 20.12.2012.
Statut o izmjenama i dopunama Statuta opštine Bosanski Brod, 22.09.2009, Službeni glasnik Opštine Bosanski Brod, br. 11/2009, 29.09.2009.
Statut opštine Brod (Prečišćeni tekst), 27.10.2009, Službeni glasnik Opštine Brod, br. 12/2009, 29.10.2009.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Broda je u ovalnom štitu obrubljenom zlatnom kartušom, podlijelje u crveno, plavo i bijelo polje, preko njih dolje crna tvornica s dimnjacima iz kojih se dimi i pola zupčanika i gore zlatni vijenac pri vrhu kojeg se nalazi zlatna zapaljena baklja. Iznad bijela linija koja se uzdiže s desna na lijevo tri puta prelomljena. Na zlatnoj vrpci ispod štita ispisano je bijelim ime općine ćirilicom i latinicom. Zastava nije propisana niti zabilježena u uporabi.

Prije 1992. općina je nosila naziv Bosanski Brod, kada je preimenovana u Srpski Brod. Originalno ime vraćeno je 2004. godine, da bi se od 2009. rabilo jednostavno Brod.



Čajniče

[Čajniče]
[Čajniče]
[De facto] [Dvostrana] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 11. prosinca 2008.
Izvori: Statut opštine Čajniče, 25.07.2005, Službeni glasnik Opštine Čajniče, br. 6/2005.
Odluka o usvajanju idejnog rješenja grba Opštine Čajniče, 11.12.2008, Službeni glasnik Opštine Čajniče, br. 11/2008, 12.12.2008.
Odluka o izmjenama i dopunama Statuta opštine Čajniče, 11.12.2008, Službeni glasnik Opštine Čajniče, br. 11/2008, 12.12.2008.
Odluka o načinu upotrebe grba Opštine Čajniče, 11.12.2008, Službeni glasnik Opštine Čajniče, br. 11/2008, 12.12.2008.
Ralf Hartemink "Heraldry of the World", www.ngw.nl, 20.12.2012.
Dizajn: Danko Buljug

Grb Čajniča prikazuje Hotel Orijent s karakteritičnim kosim krovom, zelena brda, plavo podnožje koje predstavlja izvor Vrelo, crnogoričnu šumu, pozadinu neba u bojama srpske zastave ljevokoso, zlatno sunce i zidanu tvrđavu koja predstavlja kulu Herceg Stjepana. Ispod štitna nalazi se crvena vrpca s imenom općine. Koristi se plava okomita zastava s grbom pri dnu, ali nije formalno propisana.
Prije usvajanja novih simbola općina je koristila drugačiji grb: u ljevokoso razdijeljenom štitu u plavom zeleno crnogorično drvo i u crveno-plavo-srebrnom polju prikaz Hrama Uspenja Presvete Bogorodice preko svega te ispod štita plava vrpca s bijelim natpisom imena općine.



Čelinac

[Čelinac]
[Čelinac]
[Okomita] [Povijesna] 1:2 [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 2005.
Izvori: Opština Čelinac - zvanična internet prezentacija administrativne službe, www.opstina-celinac.com, 20.12.2012.
Statut Opštine Čelinac, 17.02.2006, Službeni glasnik Opštine Čelinac, br. ?/2006, www.opstina-celinac.com
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Čelinca je crveno obrubljeni plavi štit s bijelim elementima koji prikazuje zupčanik, rudarske alatke, list djeteline i planine te s imenom općine u zaglavlju. Zastava je bijela okomita zastava s grbom u sredini. Iako je propisano da se u zastavi ispod grba nalazi ispisano puno ime općine, koriste se zastave bez tog natpisa.



Derventa

Bez zastave. [Derventa]
Prihvaćena: ?
Izvori: Zvanična internet prezentacija opštine Derventa, www.derventa.ba, 20.12.2012.
Statut opštine Derventa, (bez datuma, prije 1990.)
(Statut opštine Derventa, Službeni glasnik opštine Derventa, br. 2/2000.)
Statut opštine Derventa, 24.06.2005, Službeni glasnik opštine Derventa, br. ?/2005, www.derventa.ba, 20.12.2012.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Dervente u obliku je štita tamnocrvene (trula višnja) boje sa zlatnim elementima u obliku stiliziranih ruku i strojarskog ključa kao simbola jedinstva naroda i teške industrije, između njih su simboli prirodnog bogatstva - planina (Motajnica), rijeka (Ukrina) i plodovi na listu vinove loze. Stilizirane ruke tovre i simbol otvorene knjige i listova, a u sredini je simbol vječnosti - plamen. Vrpca na vrhu simbolizira tekstilnu industriju i u njoj je upisano ime općine. Pri vrhu središnjeg simbola nazali se "grb Nemanjića" (tj. grb Republike Srpske) u svojim prirodnim bojama. Zastava nije propisana.


Derventa, 198x. – oko 1990.

Bez zastave. [Derventa, 198x. – oko 1990.]
Prihvaćena: oko 1980. ?
Napuštena: oko 1990.
Izvori: Statut opštine Derventa, (bez datuma, prije 1990.)
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Današnji grb Dervente varijacija je likovnog rješenja usvojenog prije 1990. Jedina je likovna razlika što se u originalu pojavljuje petokraka zvijezda gdje je danas srpski grb, kao simbol socijalizma i samoupravljanja. Ruke se originalno opisuju kao simboli "bratstva i jedinstva" (ideološke fraze Socijalističke Jugoslavije). Zastava nije bila propisana ni zabilježena.
Početkom 90-ih godina XX. stoljeća grb se ponekad koristio i bez ikakvog simbola na mjestu petokrake zvijezde.



Doboj

Grad Doboj

[Doboj]
[Doboj]
[De facto] 1:2 ? [Državna zastava na kopnu]


Prihvaćena: 1995.
Izvori: Službena prezentacija opštine Doboj, http://www.opstina-doboj.ba, 20.12.2012.
"Heraldika bosanskohercegovačkih opština i gradova", Populari institut, 2011.

Grb Doboja je zlatni štit s četiri usjeka u obliku ocila, raščetvoren tankom vrpcom i preko svega u crvenom disku zlatni ljiljan okružen čeitirma plavim kvadratima te pri dnu razlomljena greda plavo-srebrno razdijeljena. Na vrpci ispod u bojama srpske trobojnice bijeli natpis imena grada. Varijacije detalja i boja zabilježene su u uporabi. Zastava nije proisana, a zabilježena je uporaba bijele okomite stolne zastavice s grbom pri dnu.



Donji Žabar

Zastava nepoznata. [Donji Žabar]
Prihvaćena: 2005.
Izvori: Opština Donji Žabar, www.opstinadonjizabar.com, 20.12.2012.
Statut opštine Donji Žabar, 08.07.2005, Službeni glasnik opštine Donji Žabar, br. 6/2005, 12.07.2005.

Grb Donjeg Žabara svijetloplavi je štit s povijenom zastavom crveno-plavo-bijelo na koplju preko koje je zlatni prsten spojen s križem i dva leđimice nasuprotna ocila u kojem je ispisano ime općine. U dnu je su zlatne gusle s gudalom i ornamentom u obliku grba Srpske na vrhu. Iza zastave ne desno izlaze tri zlatna klasa pšenice te u lijevom gornjem uglu otvorena bijela knjiga.

Općina je osnovana 1990-ih iz dijelova ranije općine Orašje, najprije pod imenom Srpsko Orašje, od 2004. pod današnjim imenom.



Foča

[Foča] [De facto] 1:2 ? [Državna zastava na kopnu] [Foča]
Prihvaćena: ?
Izvori: "Obilježja opštine", 04.03.2010, Opština Foča, www.opstinafoca.rs.ba, 20.12.2012.
Statut opštine Foča, 30.06.2005, Službeni glasnik opštine Foča, br. ?/2005, 13.06.2005.

Grb Foče prikazuje u plavom štitu na bijelom disku zlatna rozeta koja se sastoji od cvijeta od osam latica unutars dvorstukog kruga kojeg čini po 24 kvadrata. U dnu su dvije bijele valovite pruge. Zaglavlje je odvojeno bijelom linijom, koja se u sredini nastavlja okomito prema disku (za što se kaže da predstavlja most), u svijelo plavom izrasta bijeli lik planine Maglić. Zastava koja se rabi, a čini se nije propisana (no, postoje indikacije da ipak postoji odluka koja ju regulira), je bijela sa svijetloplavim obrubom i s grbom u sredini.

Od 1994. do 2004. općina Foča naziavana je Srbinje.



[Prethodna stranica: Republika Srpska - položajne zastave][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Republic of Srpska - Cities and Communities, part I (B-F)][Slijedeća stranica: Republika Srpska - gradovi i općine, II. dio (G-I)]

[banner]  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2014 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.