Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 21. siječnja 2020.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Zadarske županije. Legenda: Bi. = Bibinje, FJ. = Sveti Filip i Jakov, Ga. = Galovac, Ka. = Kali, Ku. = Kukljica, Su. = Sukošan, Šk. = Škabrnja

Zadarska županija - gradovi

1. Zadar
   • Zadar, 1990. – 1994.
   • Zadar, ca. 197x. ? – 1990.
   • Zadar, 1918. – 1943.
2. Benkovac
3. Biograd na Moru
   • Biograd na Moru, inačica
   • Biograd na Moru, 1994. – 1999.
   • Biograd na Moru, 1993. – 1994.
4. Nin
   • Nin, de jure
   • Nin, oko 199x.
5. Obrovac
6. Pag
   • Pag, 2001. de jure
   • Pag, 1997.

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Godine 1993. (ponovnim) uvođenjem županijskog sustava, ustrojeni su kotarevi kao posebna razina lokalne samouprave u područjima s većom gustoćom srpske populacije, kao način dodjeljivanja većih prava. No, zbog agresije i okupacije kotarevi nisu nikada zaživjeli i ukinuti su 1997. U Županiji Zadarsko-kninskoj uspostavljen je Kotar Knin, sa sjedištem u istoimenom mjestu, a uključivao je općine: Benkovac, Civljane, Donji Lapac, Ervenik, Gračac, Jasenice, Kijevo, Kistanje, Knin, Kruševo, Lisičić, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Nadvoda, Obrovac, Orlić, Polača, Smilčić, Smoljanac, Stankovci, Titova Korenica i Udbina. U reformi 1997. neke od tih općina su uključene u susjedne županije, a neke su dobile status gradova. U svakom slučaju, kako kotarevi nisu zaživjeli niti su njihove općine funkcionirale, svakako nisu niti imale svoje simbole.
Osim toga, u reformi 1997. je općina Nin dobila status grada, kao i općina Pag koja je izdvojena iz Ličko-senjske županije. Općina Kolan ustrojena je 2003. godine izdvajanjem iz grada Paga, a općina Vrsi 2006. godine izdvajanjem iz grada Nina.

• Zadarska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Grad Rijeka, 1918. – 1924. i talijanske provincije na istočnom Jadranu 1918. – 1943. o Provinciji Zara pod talijanskom upravom

Zadar

1:2

Grb je osuvremenjena inačica tradicionalnog grba grada Zadra (poznatog u svijetu i pod talijanskim imenom Zara). Grb prikazuje zaštitnika grada svetog Krševana (St. Grisogono) u oklopu na konju sa štitom i zastavom ispred gradskih zidina na obali kraj mora (vode). Likovni prikaz se kroz povijest mijenjao se prema ukusima razdoblja i vladara. Najstariji pečati prikazuju sam grad s tri kule, kasnije se u vrijeme mletačke vladavine taj grad javlja sa strane na brijegu, ispred kojeg se pojavljuje sv. Krševan kao konjanik na zlatno opremljenom crnom konju, a iznad štita se pojavljuje zidana kruna s pet grudobrana na kojoj stoji mletački krilati lav s knjigom. Nakon 1797. pod austrijskom vlašću Zadar s okolicom dobiva status vojvodstva, s grbom koji prikazuje u srebrnom konjanika na crnom konju, slično ranijem venecijanskom grbu, no sada konjanik drži koplje u desnoj ruci i ima crveno pero na kacigi. Nakon 1. svjetskog rata pod talijanskom upravom ponovo se uvodi grb sličan onom iz mletačkog doba. U vrijeme socijalističke Jugoslavije, konjanik je bio prikazivan bez svetačkih atributa i s jednobojnom crvenom zastavom.
Zastava usvojena 1994. je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Postoji i svečana vertikalna zastava u obliku gonfalona, plava s grbom, zlatnim imenom grada u dva reda u luku iznad i ornamentima sa škrinje sv. Šimuna u tri repa u dnu.

Zadar, 1990. – 1994.

Zastava nepoznata.

Grb Zadra korišten prije usvajanja sadašnjeg rješenja bio je modifikacija grba korištenog u socijalističkom periodu, iz kojeg je izbačena zvijezda i uz manje stilske promjene - u nekoliko inačica.

Zadar, ca. 197x. ? – 1990.

Zastava nepoznata.

Grb usvojen 70-ih godina XX. stoljeća varijacija je povijesnog grba, prikazuje sv. Krševana na konju sa zastavom i štitom (s kojeg je uklonjen križ), štit je grba obojan crveno-bijelo-plavo s bijelim tropletnim ornamentom u dnu.

Zadar, 1918. – 1943.

Citta' di Zara

Crveni gonfalon s grbom grada, štitom koji prikazuje sv. Krševana na konju u galopu ispred gradskih zidina, nadvišen mletačkom zidanom krunom s krilatim lavom sv. Marka koji drži otvorenu knjigu i s crvenom vrpcom s motom u dnu. Ispod grba je ime grada a duž donjeg ruba zlatne rese. Zastava je 1944. godine odnesena u Italiju, a od 2002. godine čuva se u Muzeju zlatne medalje. Nije potvrđeno je li to isti gonfalon koji je potvrđen 1941. Nedugo potom potvrđen je i novi grb, koji prikazuje Sv. Krešvana na konju u alopu na zelenim poljima s dvostrukim zaglavljam, gore tzv. liktorsko zaglavlja (u crvenom fascije okružene zelenim vijencem povezanim trobojnom vrpcom) i ispod njega mletačko zaglavlje (u plavom zlatni krilati lav drži otvorenu knjigu).
Zadar je bio glavni grad Austrijske krunske zemlje Dalmacije sve do raspada Austrougarske, kada su ga okupirale talijanske trupe. Rapalskim ugovorom 1920. godine Zadar je predan Italiji. Odlukama II. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu i kapitulacijom Italije Zadar je ponovo priključen Hrvatskoj.

Benkovac

1:2

Grb Benkovca je u plavom polju izlazeći uspravni zlatni grifon u kandžama drži zelenu grančicu s tri lista i srebrnim cvijetom ljiljana. Cvijet ljiljana simbol je sv. Antuna Padovanskog, zaštitnika grada. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, u sredini se nalazi grb, ime grada u dva luka iznad i grančice hrasta i vinove loze ispod. Izrađena svečana zastava ima tropletne pozamanterijske vrpce oko grba i duž rubova zastave te druge manje razlike od prihvaćenog crteža. Za razliku od toga, stolna zastavica pravokutna je inačica usvojene svečane zastave.

Do 1997. Benkovac je imao status općine.

Biograd na Moru

1:2

Grb je Biograda na Moru raščetvoren, prvo i četvrtio crveno-srebrno šahirano sa zlatnom Tomislavovom krunom, drugo i treće u plavom na zelenom podnožju smeđa dvostruka kula s kruništima i otvorenim vratima. Prvi, stari mletački grb Biograda zabilježen je 1574. godine. Novi grb izradio je neki Simičić iz Zadra po zamisli Šime Ljubića (1822-1896), poznatog historiografa. Ovaj je grb u temelju i danas u upotrebi kao simbol Biograda. Originalni dizajn imao je iznad štita kao znak nekadašnjeg kraljevskog i krunidbenog grada hrvatsku krunu s natpisom "Insigni civitatis Albae maris Biograd" ("Grb grada Bijelog na moru Biograda"). U vrijeme socijalizma iznad štita bila je postavljena crvena petokraka zvijezda.
Zastava je usvojena 1997., svijetlo plava s grbom u sredini. Iako nije izrijekom propisano, zlatnožuti obrub oko grba u zastavi redovito se, čini se, koristi. Propisana je vodoravna i okomita inačica zastave.

Biograd na Moru, inačica

1:2

Dok grad koristi prvu prikazanu inačicu, originalni crteži dizajnera prikazuju varijaciju u prikazu kruna, odnosno crni tjemeni dio u dnu svake krune. Je li dizajn promijenjen prije ili nakon usvajanja odluka u ovom trenutku nije poznato.

Biograd na Moru, 1994. – 1999.

1:2

Grb usvojen 1994. temeljno je jednak današnjem grbu, ali je zidana kruna iznad štita opisana smeđa. Zastava usvojena 1997. bila je od 11 plavo-bijelih pruga s grbom postavljenim unutar zlatno-žutog štita krunom okrenutom prema koplju. Takva zastava se mogla isticati vodoravno ili okomito.

Biograd na Moru, 1993. – 1994.

Grb usvojen 1993. bio je isti kao i kasniji grbovi, ali je kruna iznad grba bila zlatno-žuta s "dva reda kamena te tri stilizirane kule". Zastava nije usvojena.

Nin

1:2

Grb Nina prikazuje u plavom srebrni grad optočen zidinama, s mostom i tri kule praćen zlatnom zvijezdom, a potječe iz preheraldičkih znakova grada. Suvremeni prikaz temelji se na prikazu s pečata na ispravi od 30. kolovoza 1775. koja se čuva u arhivu obitelj Petricioli u Zadru. Prema njemu je izrađene kameni reljef iznad ulaznih vrata u gradskim zidinama, korišten kao grb Mjesne zajednice Nin. Koristi se nekoliko inačica likovnog prikaza grba, jedna od njih je identična prikazanoj, ali s bijelo obojanom unutrašnjosti gradskih vrata. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.

Do 1997. Nin je imao status općine.

Nin, de jure

1:2

Iako je odlukom propisana zastava s grbom u uglu, koriste se plave zastave sa zlatno obrubljenim grbom u sredini, sukladno odobrenju Ministarstva.

Nin, oko 199x.

Bez zastave.

Tijekom 90-ih godina 20. stoljeća grad je koristio grb koji je prikazivao brod s razvijenim kvadratnim šahiranim jedrom ispred gradskih zidina. Štit je bio nadvišen starohrvatskom krunom, a ispod je na vrpci ispisano "Nin - najstariji hrvatski kraljevski grad".

Obrovac

1:2

Grb Obrovca je u crvenom srebrni jarac propet nad zelenim grmom graba sa zlatnim plodovima. Koze se tradicionalno uzgajaju u ovom kraju s oskudnom vegetacijom, među kojom se izdvaja grab (Carpinus betulus). Zastava je plava (tekst Statuta zove je indigo plavom) s grbom obrubljenim žutim u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri repa koji završavaju trokutasto s resama sa zlatnim ornamentima grančica smokve i loze u njima, s grbom u sredini i imenom grada iznad.

Do 1997. Obrovac je imao status općine.

Pag

1:2

Grb Paga prikazuje u svjetloplavom štitu sv. Juraja kako ubija zmaja. Zastava je crvena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava tamno je crveni gonfalon s tri repa sa zlatnim resama. U sredini se nalazi grb grada, iznad njega zlatnim slovima natpis u dva luka "GRAD PAG", a ispod u repovima ornament s uzorkom kadulje (žalfija, Salvia officinalis).
Ministarstvo uprave odobrilo je ovaj dizajn rješenje iz 1998. kojim mijenja svoje ranije pravomoćno rješenje iz 1993.

Do 1997. Pag je imao status općine u Ličko-senjskoj županiji.

Pag, 2001. de jure

1:2

Iako je 1997. već usvojen drugačiji dizajn, statut iz 2001. (i 2009.) opisuje kombinaciju jednog i drugog - propisujući prvotni izgled grba, ali bez krune, no opisujući i svečanu zastavu. Čini se da je ovaj dizajn samo "na papiru", i da se koristi gornji dizajn iz studenog 1997.

Pag, 1997.

1:2

Statut iz 1997. propisuje ponešto drugačiji izgled grba, najočitije razlike su crno koplje i četiri plamena jezika koja izlaze iz ralja zvijeri. Križ u štitu je, također, drugačije izrađen. Štit nadvisuju dvije krune - zidana gradska kruna okužena lisnom krunom s nizom perli. Ovaj grb bio je smješten u sredinu tamno crvene zastave.
Ovaj dizajn vjerojatno odgovara odobrenom sukladno rješenju Ministarstva iz 1993. godine.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World