[Prethodna stranica: Riječka metropolija][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Ecclesiastical Province of Split and Makarska][Slijedeća stranica: Đakovačko-osječka metropolija]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 3. travnja 2016.
Posljednja promjena: 31. prosinca 2017.
[The FAME - Flag and Arms of the Modern Era]
Ova stranica je u izradi! Linkovi i slike mogu nedostajati!
Podaci prikazani na ovoj stranici nisu nužno ispravni!

The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.
[NSK - Digital Archives] Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Splitsko-makarska metropolija

Provincia ecclesiastica Spalatensis-Macarscensis


Crkveni grbovi u Hrvatskoj slijede specifičnu crkvenu heraldičku tradiciju, koja se u pojedinostima razlikuje od svjetvone, plemičke i municipalne. Suvremena crvena heraldika poznaje grbove svećenika kao i raznih crkvenih institucija, a u 20. stoljeću primjećuje se manji ili veći odmak od tradicionalnih heraldičkih principa u sastavljanju sadržaja u štitu. Oznake časti za svećenike su galero - svećenički šešir širokog oboda iz kojeg vise uzice s kićankama. Ovisno o rangu razlikuje se boja galera i broj kićanki. Osim toga, iza štita biskupi imaju križ, nadbiskupi dvostruki križ, a mogu imati i druge oznake poput mitre ili pastirskog štapa. Metropoliti po tradiciji još imaju i palij ovješen o štit, iako se to danas često izostavlja.
Danas u pravilu svećenici biraju grb tek prilikom imenovanja za biskupa. Prilikom uzvišenja u više crkvene časti mogu zradžati isti grb s primjereno promijenjenim oznakama ranga, a mogu uvesti i promjene u samom sadržaju štita grba. Obično se pak jednom izabrano biskupsko geslo zadržava cijelog života.
Crkvene teritorijalne jedinice u Hrvatskoj danas samo ponekad imaju grbove, koji se često sastoje samo od štita i likova u njemu, a nerjetko su jednaki ili se temelje na grbu prvog nositelja pastirske službe u toj jedinici. Ponekad se umjesto grbova rabe (kružni) pečati.
Za razliku od municipalnih i državnih grbova, koji danas uglavnom imaju standardizirani likovni prikaz, crkveni grbovi iste osobe ili institucije razlikuju se, u skladu s heraldičkom tradicijom, ovisno o umjetniku i mediju prikaza u mnogim detaljima umjetničkog oblikovanja. Ovdje se prikazuju u umjetničkoj interpretaciji autora web stranica.
Zastave ovih pojedinaca i institucija, u pravilu, za sada nisu zabilježene u uporabi.


Područje metropolije ima tradiciju iz prvih stoljeća kršćanstva, u 3. stoljeću utemeljena je kao Salonitanska biskupija, tijekom 6 st. uzdignuta u nadbiskupiju, a nakon propasti Salone, premješta svoje sjedište u Split u 7. st. kao biskupija, a od 925. kao nadbiskupija i metropolija nadređena svim biskupijama na području tadašnje Dalmacije i Hrvatske, od Kotora na istoku do Osora na zapadu. Područje metropolije smanjuje se nakon perioda hrvatskih narodnih vladara, osnivanjem Dubrovačke (1120.) i Zadarske (1154.) metropolije te Zagrebačke biskupije sufraganske ugarskim metropolijama. Ipak od 12. stoljeća Splitski metropolitanski nadbiskupi nose naslov legata apostolske stolice (legatus Apostolicae sedis), a od 13. st. do 1807. naslov primasa Dalmacije i cijele Hrvatske (primas Dalmatiae et totiusque Croatia). Slijedi duže razdoblje sedisvakancije, da bi 1828. bio ukinut nadbiskupski status te je snižena na razinu biskupije i ujedinjena s Makarskom u Splitsko-makarsku biskupijom sufragansku Zadarskoj nadbiskupiji, iako je tada proširena područjem ukinute Trogirske biskupije. Istodobno su ukinute i biskupije s područja dotadašnje Dubrovačke Republike, a Dubrovnik postaje sjedištem sufragnske biskupije. Na rang nadbiskupije i metropolije uzdignuta 1969. s jurisdikcijom nad šibenskom, hvarsko-bračko-viškom, dubrovačkom i kotorskom biskupijom. Kotorska biskupija nalazi se na podrućju Crne Gore.

Vidi još:

Splitsko-makarska nadbiskupija

Archidioecesis Spalatensis-Macarscensis

Utemeljena u 3. stoljeću je kao Salonitanska biskupija, premješta svoje sjedište u Split u 7. st., od 925. kao nadbiskupija i metropolija. Do 1807. Splitski nadbiskupi i metropoliti su primasi Dalmacije i cijele Hrvatske. Splitsko-makarska biskupija osnovana 1828. iz područja ranije Splitske nadbiskupije te Makarske i Trogirske biskupije. Uzdignuta u nadbiskupiju 1969.



Marin Barišić

Msgr. Dr. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski

[Marin Barišić]

U upotrebi: od 1993.
Izvor: "Nadbiskupov grb", Splitsko-makarska nadbiskupija, www.smn.hr, 2016.

U zlatnom ispunjenom crvenim srcem u podnožju desno u plavom tri srebrne grede. Štit nadvišen plavim dvostrukim križem, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po deset zelenih kićanki. Ispod u zlatnoj vrpci plavo geslo: „Oče naš“.

Imenovan 2000. Od 1993. pomoćni biskup splitsko-makarski i naslovni biskup Feradija Maggiorea. Doktorirao 1978. (?) na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu.



Ante Jurić (1922. – 2012.)

Msgr. Ante Jurić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski

[Ante Jurić (1922. – 2012.)]

U upotrebi: od 1988.
Izvor: "U križu je spas! Nadbiskup Ante Jurić.", Neokatekumenski put, neokatekumenski-put.blogspot.hr, 29.11.2012.

U srerbnom četvoren crvenim križem, u prvom zlatno sunce izlazi i donjeg lijevog ugla, u drugom golubica u letu, u trećem dvostruki plavi odrezani rožnik, u četvrtom crveni ispred plavog ispred crvenog latinskog križa. Iza štita zlatni biskupski štap s dvostukim jabučastim križem, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po deset zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci crno geslo: „U križu je spas“.

Imenovan 1988. Umirovljen 2000.



Petar Šolić (1948. – 1992.)

Msgr. Dr. Petar Šolić, pomoćni biskup splitsko-makarski, naslovni biskup maurianski

Imenovan 1991.



Frane Franić (1912. – 2007.)

Msgr. Dr. Frane Franić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski

[Frane Franić (1912. – 2007.)]

U upotrebi: od 1950. ?
Izvor: Silvana Burilović: "Upriličen znanstveni simpozij o životu i radu nadbiskupa Franića", Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, www.franjevci-split.hr, 03.12.2012.

U crveno-srebrno šahiranom zlatna krilata kula. Štit nadvišen zlatnim dvostrukim križem. Geslo: Victoria sanctorum (Pobjeda svetih)

Imenovan biskupom splitsko-makarskim 1954. Od 1969 nadbiskup i metropolit. Umirovljen 1988. Pomoćni biskup splitsko-makarski i naslovni biskup Agathopolisa 1950. Doktorirao 1941. na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu.



Ivo Gugić (1920. – 1983.)

Msgr Ivo Gugić, pomoćni biskup splitsko-makarski, naslovni biskup Bonusta

Imenovan 1966., ranije od 1961. pomoćni biskup dubrovački, i od 1983. biskup kotorski.



Kvirin Klement Bonefačić (1870. – 1957.)

Msgr. Dr. Kvirin Klement Bonefačić (Quirinus Clement, Quirino Clemente Bonefacic), biskup splitsko-makarski

[Kvirin Klement Bonefačić (1870. – 1957.)]
[Rekonstrukcija]

U upotrebi: od 1923

Razdijeljen, gore raskoljen, prvo u plavom srebrni [kalež?…], drugo u zlatnom na zelenom brijegu drvo s crevnim plodovima [?], treće u crvenom srebrni križ u prstenu od zlatnih zvjezdica [?]. Nad štituom zlatni križ između zlatne mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u plavoj vrpci srebrno geslo: „[?]“.

Imenovan 1923. Umirovljen 1954, naslovni biskup Janjine (Ioannina). Doktorirao 1903. na Visokom znanstvenom zavodu Sv. Augustina za školovanje diocezanskih svećenika (Augustineum) u Beču.
Slika rekonstruirana prema mutnoj minijaturi - prilično nevjerodostojna!



Juraj Carić (1867. – 1921.)

Msgr. Dr. Juraj (Giorgio, Georg) Carić, biskup splitsko-makarski

Imenovan 1918. Od 1906. pomoćni biskup splitsko-makarski, naslovni biskup Kerama (Ceramus). Doktorirao 1891. na Visokom znanstvenom zavodu Sv. Augustina za školovanje diocezanskih svećenika (Augustineum) u Beču.



Antun Đivoje (1851. – 1917.)

Msgr. Dr. Antun Đivoje (Gjivoje), biskup splitsko-makarski

Imenovan 1911. Doktorirao 1880. na Sveučilištu u Beču.



Vicencije Palunko (1842. – 1921.)

Msgr. Vicencije (Vincenco, Vince, Vicko) Palunko, pomoćni biskup splitsko-makarski, naslovni biskup Rodope

Imenovan 1904.



Filip Frano Nakić (1837. – 1910.)

Imenovan 1889.



Stjepan Benedikt Pavlović Lučić (1825. – 1905.)

Msgr Stjepan Benedikt Pavlović Lučić (Stefano Benedetto Paulovic-Lucich), pomoćni biskup splitsko-makarski, naslovni biskup nikopoljski

Imenovan 1880.



Dubrovačka biskupija

Dioecesis Ragusina

Utemeljena u prvim stoljećima kršćanstva kao Epidaurska (Cavtatska) biskupija, u 7. st. Preseljena u Ragusu (Dubrovnik). Uzdignuta u nadbiskupiju i metropoliju 999. s nadležnosti od Neretve do Bojane u unutrašnjosti Bosne i Srbije. Nakon propasti Dubrovačke Republike, 1828. postaje biskupija podređena Zadarskoj nadbiskupiji, pripojene su joj tada ukinute biskupije Ston i Korčula. Od dijelova zaleđa 1846. ustrojen Apostolski vikarijat Hercegovina. Od 1969. sufraganska Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.



Mate Uzinić

Msgr. Mate Uzinić, biskup dubrovački

[Mate Uzinić]

Dizajn: Grafički studio Charlot, Split
Izvor: "Grb biskupa Uzinića", Naša Gospa, br. 44, srpanj 2011.

U crvenom na plavom podnožju sa srebrnim valovima u kojima je riba stoji zlatni sv. Vlaho, desnicom blagosivlja, u ljevici drži srebrni grad i biskupski štap, gore desno srebrno glagoljsko slovo Ⰰ (Az) i lijevo srebrno glagoljsko slovo Ⱉ (Ot). Iza štita zlatni biskupski štap s trolisnim križem, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u zlatnoj vrpci crno geslo: „Od ljudi za ljude“ [Εξ ανθρωπων υπερ ανθρωπων, (Eks anthrópon hyper anthrópon), Ex hominibus pro hominibus, Ⱁⱅ ⱍⰾⱁⰲⱑⰽⱜ ⰸⰰ ⰾⱓⰴⰻ (Ot člověkь za ljudi)].

Imenovan 2011.



Želimir Puljić (1947. – 1990.)

Msgr. Želimir Puljić, biskup dubrovački

[Želimir Puljić (1947. – 1990.)]

U crvenom preko tri srebrne grede zlatno obrubljeni tropletni križ. Iza štita srebrni biskupski štap s trolisnim križem između ukrštene srebrne mitre i pastirskog štapa, nadvišeni zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci crno geslo: „Unitas Libertas Cartitas“ (Jedinstvo, Sloboda, Ljubav).

Imenovan 1989. Od 2010. nadbiskup zadarski.
Kao nadbiskup koristi isti grb uz primjereno promijenjene oznake časti.



Pavao Žanić (1918. – 2000.)

Msgr. Pavao Žanić, apostolski administrator dubrovački

Geslo: „In fide, spe et caritate“ (U vjeri, nadi i ljubavi)

Imenovan apostolskim administratorom 1988. kao biskup mostarsko-duvanjski (1980. – 1993.) zbog bolesti i kasnije umirovljenja biskupa Perneka, do zaređenja biskupa Puljića 1990. Ranije od 1970. biskup koadjutor mostarsko-duvanjski, naslovni biskup Edistijane.



Severin Pernek (1924. – 1997.)

Msgr. Dr. Severin Pernek, biskup dubrovački

[Severin Pernek (1924. – 1997.)]

U crvenom šest srebrnih kosih greda, prva četvorina u plavom latinski srebrni križ. Nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u vrpci geslo: „Veritate in caritate“ ([Služiti] istini u ljubavi).

Imenovan 1967. Doktorirao 1960. na Papinskom sveučilištu Laterana u Rimu.



Pavao Butorac (1888. – 1966.)

Msgr. Pavao Butorac, biskup dubrovački

Imenovan 1950. Od 1938. biskup kotorski, od 1940. apostolski administrator Dubrovačke biskupije. Počasni doktorat Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu 1964.



Ivo Gugić (1920. – 1996.)

Msgr Ivo Gugić, pomoćni biskup dubrovački, naslovni biskup Bonusta

Imenovan 1961., kasnije od 1966. pomoćni biskup splitsko-makarski, i od 1983. biskup kotorski. Umirovljen 1996.



Josip Marija Carević (1883. – 1945.)

Msgr. Dr. Josip Marija Carević, biskup dubrovački

Imenovan 1929. Umirovljen 1940. kao biskup emeritus dubrovački, naslovni biskup Aristiuma. Doktorirao na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu.



Josip Grgur Marčelić (1847. – 1928.)

Msgr. Dr. Josip Grgur (Giuseppe Gregorio) Marčelić, biskup dubrovački

Imenovan 1894. Od 1893. apostolski administrator kotorski, naslovni biskup Tanisa. Doktorat teologije u Beču.



Vlaho Barbić (1878. – 1928.)

Msgr. Vlaho Barbić, pomoćni biskup dubrovački, naslovni biskup surski

Imenovan 1923.



Hvarsko-bračko-viška biskupija

Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis

Utemeljena sredinom 12. st. kao Hvarska ili Otočka biskupija sa sjedištem u Starom Gradu na Hvaru, od 1278. u gradu Hvaru, obuhvaća otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otoka u akvatriju, a do 14. st. i otoke Korčulu, Mljet te Makarsko primorje. U 19. st. naziva se Hvarsko-bračka, a od kraja 19. st. nosi današnje ime, iako se uvijek čak i u formalnim prilikama nazivala i danas se naziva jednostavno Hvarska biskupija.



Msgr. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški

[]

U nebesko plavom zlatno slovo M iznad mora s tri zlatne šestokrake zvijezde (1, 2). Nad štitom zlatni trolisni križem između mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u nebesko plavoj vrpci crno geslo: „Neka je Bog prvi“.

Imenovan 1989.



Celestin Bezmalinović (1912. – 1994.)

Msgr. Fr. Celestin (Duje) Bezmalinović, O.P., biskup hvarsko-bračko-viški

[Celestin Bezmalinović (1912. – 1994.)]
[U izradi]

U crno-srebrnom staklu ljiljanski križ u inverziji, glava u [plavom tri zlatne šestokrake zvijezde ?]. Iza štita biskupski štap s trolisnim križem između ukrštene mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u plavoj vrpci geslo: „[?]“.

Naslijedio 1970. Ranije pomoćni biskup hvarsko-brački-viški, naslovni biskup hadrumetski od 1956., biskup koadjutor hvarsko-brački-viški od 1967. Umirovljen 1989.



Miho Pušić (1880. – 1972.)

Msgr. Miho (Mihovil) Pušić, biskup hvarsko-bračko-viški, nadbiskup ad personam

Geslo: Propter Christum usque ad mortem (Za Krista sve do smrti).

Imenovan 1926. Nadbiskup ad personam 1940. Administrator Zadarske nadbiskupije 1948. - 1950. Umirovljen 1970 kao naslovni nadbiskup buksentski.



Luca Pappafava (1851. – 1925.)

Msgr. Luca Pappafava, biskup hvarsko-bračko-viški

Izvor: Joško Bracanović: "Luka Papafava – šibenski (1912.–1918.) i hvarski biskup (1918.–1925.)", Croatica Christiana Periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovskog fakulteta u Zagrebu, 71 (2013.), str. 145-154.

Grb je u plavome zlatno srce okruženo trnovom krunom iz kjojeg izrasta plamen i križ. Geslo: Charitas Labor.

Imenovan 1918. Ranije od 1911 biskup šibenski.



Jordan Zaninović (1840. – 1917.)

Msgr. Jordan (Giordano, Mihovil) Zaninović, biskup hvarsko-bračko-viški

Izvor: Joško Bracanović: "Hvarski biskup Jordan Zaninović (1903.–1917.)", Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovskog fakulteta u Zagrebu, 67 (2011.), str. 169–180.

Razdijeljen, gore u crnom kruna s palminom grančicom i ljiljanom između gore zlatne šestokrake zvijezde i dolje psa dalmatinca koji drži baklju, vladarsku jabuku i knjigu, i dolje u plavom hrast s likom Gospe. Geslo: Sub umbra illius sedi (Sjedim u njegovu hladu [Pjesma nad pjesmama, 2:3]).

Imenovan 1903.



Fulgencije Carev (1826. – 1901.)

Msgr. Fulgencije Carev (Fulgenzio Czarev), O.F.M., biskup hvarsko-bračko-viški, nadbiskup ad personam

Imenovan 1888. Ranije nadbiskup skopski od 1879.



Šibenska biskupija

Dioecesis Sibenicensis

Na ovom području je zabilježena barem od 6. st. Skradinska biskupija. Od 15. st. gubi na značaju i povremeno je pod upravom biskupa iz susjednih gradova: Nina, Zadra, Šibenika i Makarske. Skradinski biskupi imaju jurisdikciju na Kninskom i Bosanskom biskupijom u 17. st., a od 1673 biskupija je sufraganska Makarskoj, iako je šibenski biskup osporavao odluku. Nakon oslobođenja većeg dijela teritorija od Osmanlija 1700., ponovo je uspostavljena Skradinska biskupija. Trogirska biskupija osnovana je u 10. st., a Šibenska 1298. kao sufraganske Splitskoj nadbiskupiji. Područje Skradinske biskupije je 1828. uključeno u sastav Šibenske, kao i dijelovi ukinute Trogirske biskupije.



Tomislav Rogić

Msgr. Tomislav Rogić, biskup šibenski

[Tomislav Rogić]

Dizajn: Antonio Šunjerga, dizajner iz Šibenika
Izvori: Biskupski grb i geslo, Šibenska biskupija, www.sibenska-biskupija.hr, 2016.
Tumačenje grba biskupa Rogića, Šibenski portal, sibenskiportal.rtl.hr, 30.06.2016.

Razdijeljen, gore raskoljen, prvo u srebrnom zlatni kristogram nadvisuje zlatnu osmerokraku zvijezdu, drugo crveno-srebrno šahirano, treće u plavom srebrna školjka. Iza štita biskupski štap sa zlatnim trolisnim križem s Jaganjcem pobjednikom u sredini, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci geslo: „Sve i u svemu Krist“.

Imenovan 2016.



Ante Ivas

Msgr. Ante Ivas, biskup šibenski u miru

[Ante Ivas]

Izvor: Biskupski grb i geslo, Šibenska biskupija, www.sibenska-biskupija.hr, 02.04.2016.

U srebrnom ljevokosa dva puta povijena plava greda između grančice masline i crvenog jednojarbolnog broda s bijelim trokutastim jedrom, glava štita valovita u crvenom srebrna šestokraka zvijezda, podnožje valovito u plavom srebrna riba. Iza štita srebrni križ između ukrštene srebrne mitre i srebrnog pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u srebrnoj vrpci crno geslo: „Da imaju život u izobilju“ ([ut vitam habeant et abundantius habeant] [Iv 10:10].

Imenovan 1997. Umirovljen 2016. Ranije od 1996. dijecezanski upravitelj Šibenske biskupije.



Srečko Badurina (1930. – 1996.)

Msgr. Dr. Srećko Badurina, T.O.R., biskup šibenski

Izvori: "Omiljeni šibenski biskup Srećko Badurina rođen na današnji dan", Šibenski portal, sibenskiportal.rtl.hr, 12.05.2016.
Josip Marcelić: "In Memoriam Mons. Dr. o. Srećko Badurina, šibenski biskup", Crkva u svijetu, 31(4) 1996, 443-447.

Grb sadrži lik Tau križa kao znak franjevaca trećeredaca. Geslo: "On je mir naš".

Imenovan 1987. Doktorirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrbeu 1965.



Anton Tamarut (1932. – 2000.)

Msgr. Dr. Anton Tamarut, biskup šibenski

Imenovan 1986. Kasnije od 1987. nadbiskup koadjutor riječko-senjski, naslijedio 1990. Formalno je nakratko 2000. prvi nadbiskup i metrolpolit riječki. Doktorirao na Papinskome sveučilištu Gregoriani i Liturgijskom intstitutu na Papinskome Ateneju sv. Anzelma 1966.



Josip Arnerić (1912. – 1994.)

Msgr. Josip Arnerić, biskup šibenski

Imenovan 1961. Umirovljen 1986.



Msgr. Ćiril Banić, biskup šibenski

Izvori: "ŠIBENIK: Održan znastveni skup o biskupu Baniću",Šibenski portal, sibenskiportal.rtl.hr, 2016.

Grb sadrži lik uskrsnog Jaganjca pobjednika, kako stoji na gori iz koje ističe rijeka, iznad Biblija, loza i klasje. Geslo: „Opus Dommini operare" (Činiti djelo Božje).

Imenovan 1960. Ranije od 1951. apostolski administrator šibenski, naslovni biskup koronski.



Jeronim Mileta (1871. – 1947.)

Msgr. Dr. Fra. Jeronim (Jeronim-Antun, Jerolim, Girolamo Maria, Hieronymus Maria) Mileta, O.F.M. Conv., biskup šibenski

[Jeronim Mileta (1871. – 1947.)]

Izvor: "»Ljubav nas Kristova podžiže!«: 1922. - 1932.", Katolik, br. 14, Šibenik, 03.04.1932. str. 1-2.

Dva puta razdijeljeno, u srebrnome franjevački znak (ispred križa ukrštene ruke Isusa i sv. Franje), u plavome desno zlatni okrunjeni marijanski monogram i lijevo ukršteni papinski ključevi, i u crvenome pelikan u milosrđu. Iza štita biskupski štap s trolisnim križem između ukrštene mitre i pastirskog štapa, nadvišen zelenim galerom iz kojeg vise sa svake strane po šest zelenih kićanki. Ispod u vrpci geslo: „Charitas Christi urget nos“ (Ljubav nas kristova podžiže) [2 Kor 5:14].

Imenovan 1922.



Luka Pappafava (1851. – 1925.)

Msgr. Luca (Luka) Pappafava, biskup šibenski

Izvor: Joško Bracanović: "Luka Papafava – šibenski (1912.–1918.) i hvarski biskup (1918.–1925.)", Croatica Christiana Periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovskog fakulteta u Zagrebu, 71 (2013.), str. 145-154.

Grb je u plavome zlatno srce okruženo trnovom krunom iz kjojeg izrasta plamen i križ. Geslo: Charitas Labor.

Imenovan 1911. kasnije od 1918. biskup hvarsko-bračko-viški.



Vincenzo Pulišić (1853. – 1936.)

Msgr. Dr. Vinko (Vincenzo) Pulišić, biskup šibenski

Imenovan 1903. kasnije od 1910. metropolit i nadbiskup zadarski od 1922., onda naslovni nadbiskup Cezareje Kapadokijske.



Matteo Zannoni (1831. – 1903.)

Msgr Dr Mate (Matteo) Zannoni, biskup šibenski

Imenovan 1895.



Kotorska biskupija (Crna Gora)

Dioecesis Cattarensis (Mons Niger)

Kotorska biskupija zauzima sjeverni dio obalnog pojasa Crne Gore, a sufraganska je Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Kotorski se biskup spominje 787 na Nicejskom koncilu, a 925 na splitskim crkvenim saborima. U 11. stoljeću spominje se kao sufraganska nadbiskupiji Canosa-Bari, pa dukljansko-barskoj i dubrovačkoj nadbiskupiji te opet kanosko-barijskoj sve do 1828. kada je podređena Zadarskoj nadbiskupiji do 1932. Od tada je izravnom upravom Svete Stolice do uključivanja u Splitsko-makarsku metropoliju 1969.



Ilija Janjić

Msgr ilija Janjić, biskup kotorski

Imenovan 1996.



Ivo Gugić (1920. – 1996.)

Msgr Ivo Gugić, biskup kotorski

Imenovan 1983. Ranije od 1961. pomoćni biskup dubrovački, naslovni biskup Bonuste, a od 1966. pomoćni biskup splitsko-makarski. Umirovljen 1996.



Marko Perić (1926. – 1983.)

Msgr. Marko Perić, biskup kotorski

Imenovan 1981.



Gracija Ivanović (1903. – 1983.)

Msgr. Don Gracija Ivanović, apostolski administrator kotorski

Imenovan apostolskim administratorom kotorskim 1937. – 1938. te ponovo 1950. – 1981.



Pavao Butorac (1888 – 1966)

Msgr. Pavao Butorac, biskup kotorski

Imenovan 1938., od 1940. i apostolski administrator Dubrovačke biskupije. Kasnije od 1950. biskup dubrovački. Počasni doktorat Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu 1964.



Frano Uccellini (1847. – 1937.)

Msgr. Dr. Frano (Francesco) Uccellini (Ućelini) - Tice (Tica), biskup kotorski

Imenovan 1895. Prije od 1894. apostolsi administrator kotorski, naslovni biskup bendski.



[Prethodna stranica: Riječka metropolija][FAME Glavna stranica][Indeks stranica][Abecedno kazalo][Kronološko kazalo][Šta je novo?][O FAME-u][Druge stranice o zastavama][Reakcije][This page is available in English too: Ecclesiastical Province of Split and Makarska][Slijedeća stranica: Đakovačko-osječka metropolija]

[Heimer:  

Primi e-mail
kada su ove
stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

The FAME. Copyright © 1996-2017 by Željko Heimer. Sva prava pridržana.