Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 3. listopada 2000. Posljednja promjena: 18. studenog 2017.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Dubrovačko-neretvanske županije.

Dubrovačko-neretvanska županija - gradovi

1. Dubrovnik
   • Dubrovnik, zastava Libertas
   • Dubrovnik, 197x. – 199x.
2. Korčula
   • Korčula, oko 1903.
3. Metković
   • Metković, 1970. – 1996.
   • Metković, 1974. – 1990.
4. Opuzen
5. Ploče
   • Ploče, prijedlog 2009.

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim gradskim dokumentima.
Općina Opuzen je 1997. dobila status grada.

• Dubrovačko-neretvanska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Hrvatska - srenjovjekovne zastave o zastavama Metkovića iz XIV. stoljeća
• Dubrovačka Republika, 1272. - 1808. o povijesnim zastavama Dubrovnika

Dubrovnik

1:2 | 2:3

Grb grada Dubrovnika je sedam puta razdijeljen crveno i srebrno u osam greda, koji je gradu podijelio hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Veliki u XIV. stoljeću. To je zapravo stari madžarski grb (dio današnjeg madžarskog grba) kojeg je zamijenio "novi" grb sa dvostrukim križem (danas drugi dio suvremenog madžarskog grba). To je, također, isti onaj grb koji je prikazan u drugom štitu u zaglavlju suvremenog grba Republike Hrvatske, iako je tamo likovni prikaz ponešto pojednostavljen, a srebrne grede zamijenjene su plavima. Ta praksa nije nepoznata u povijesnim primjerima prikaza dubrovačkog grba.
Zastava usvojena 1993. svakako je najpopularnija povijesna zastava Dubrovačke Republike, između nekoliko zastava koje su korištene tijekom dubrovačke nezavisnosti: bijela s prikazom Svetog Blaža (u Dubrovniku znanog kao Sveti Vlaho), koji stoji u biskupoj odori s desnicom uzdignutom u blagoslovu, a u ljevici drži prikaz grada. Zlatni inicijali "SB" (Sanctus Blasius) okružuju lik sveca. Zastava ima identičnu čitljivu sliku na poleđini, obično je načinjena od dva komada platna sastavljena zajedno. Iako je službeno propisan omjer širine i dužine zastave 2:3, obično se koristi zastava u omjeru 1:2.
Zastava koja se danas svakodnevno ističe na Orlandovom stupu - glavom gradskom jarbolu - je državna zastava Republike Hrvatske, a zastava se grada tamo ističe na Dan Sv. Vlaha, gradskog zaštitnika, 3. veljače, dok se za vrijeme trajanja Dubrovačkih ljetnih igara ističe zastava Libertas.

Dubrovnik, zastava Libertas

	2:5 | 1:2

Tradicionalna sekundarna zastava Dubrovnika sadrži natpis Libertas (Sloboda), a zabilježena je kroz povijest u mnogim varijacijama. Danas se crveno obrubljena inačica koristi na Orlandovom stupu, a žuto obrubljene zastave na drugim mjestima u gradu tijekom Dubrovačkih ljetnih igara. Zastave se vremenom razlikuju po stilizaciji središnjeg amblema.

Dubrovnik, 197x. – 199x.

1:2 ~

Zastava grada Dubrovnika korištena u zadnjoj četvrtini XX. stoljeća crvena je zastava na kojoj je u zlatnom okviru u obliku trorepe zastave ispisano bijelim slovima u tri reda LI/BER/TAS. Ova zastava varijacija je druge povijesne zastave Dubrovačke Republike. Ponovo se koristi kao ukrasna zastava u svezi Dubrovačkih ljetnih igara od oko 2010.

Korčula

1:2

Grb Korčule je u plavom srebrna kula ispred koje stoji zlatni sv. Marko, desnice uzdignute u blagoslov, s knjigom Evanđelja u ljevici. To je modernizacija grba podijeljenog gradu 17. kolovoza 1898. godine, koji u plavom štitu na crvenom podnožju prikazuje Sv. Marka na vratima srebrnog grada s tri tornja, a taj se grb pak temelji na srednjovjekovnom pečatu, koji prikazuje sveca pred vratima grada s tri tornja. Zidine starog grada Korčule prikazane su na simboličan način na grbu kombinirajući nekoliko karakterističnih elemenata - središnji dio kula Revelin sa stepeništem, sa strane kule Kanavelić i Zakerjan. Na ulazu stoji zaštitnik grada Sv. Marko, koji u lijevoj ruci drži Bibliju, a desnu podiže u znak blagoslova. Zastava je plava sa žuto obtubljenim grbom u sredini.

Korčula, oko 1903.

1:2~

Kao i u nekim drugim dalmatinskim gradovima krajem XIX. stoljeća hrvatske su stranke konačno uspjele osvojiti većinu u vlasti i počele su rabiti hrvatsku trobojnicu s gradskim grbom u sredini za gradsku zastavu. Prikaz grba u zastavi odgovara dobro u mnogim detaljima prikazu kod Ströhla, a i Laszowskog, iako oni prikazuju grb u jednostavnijem polukružnom štitu. Zastava je izložena u stalnom postavu Gradskog muzeja.

Metković

1:2

Grb Metkovića je raščetvoren plavo i srebrno. Grb je postavljen u sredinu crvene zastave. Moderni grb Metkovića usvojen je prema grbu (i grbovnoj zastavi) mjesta Narent (Drijeva) iz XIV. stoljeća prikazanoj na nekoliko zemljopisnih karata iz toga vremena. Na mjestu Drijeva danas se nalazi naselje Gabela, nekoliko kilometara uzvodno Neretvom od Metkovića, sada u Bosni i Hercegovini. Stolne zastavice su okomite s bijelo ispisanim imenom grada ispod grba.

Metković, 1970. – 1996.

Zastava nepoznata.

Grb korišten početkom 90-ih godina XX. stoljeća razdijeljen je i gore raskoljen, u prvom crveno-srebrno šahirano, u drugom u zelenom srebrna čaplja i u trećem u plavom na valovima crvena lađa srebrnog kvadratnog jedra s crvenim plamencem na jarbolu. Korištena je i zastavica, nepoznatih detalja.

Metković, 1974. – 1990.

Bez zastave.

Grb Metkovića prikazivao je u ovalnom štitu u zelenom veslač u čamcu nad dvije valovite linije praćen gore desno petokrakom zvijezdom. Čuvari grba su dva zlatna ždrala okrenuta od grba, pognutih glava jedan prema drugom. Ispod štita na crvenoj vrpci bijelim ispisano ime općine. Znak je korišten uglavom akromatski. Veslač u čamcu predstavlja Neretvanina u karakterističnoj trupici, a ždralovi u karakterističnoj pozi traženja hrane u močvarnom tlu, predstavljaju bogatu faunu neretvanske Delte. Zelena boja štita predstavlja plodnu neretvansku dolinu.

Opuzen

1:2

Grb Opuzena je u srebrnom polju crvena kula s kruništem koja izrasta iz plavog čamca. Ovaj grb izrađen je prema povijesnom grbu koji je sačuvan na balkonu Gradske vijećnice. Kula predstavlja Kulu Norinsku, utvrdu iz XVI. stoljeća podignutu za obranu od Turaka (danas pripada istoimenoj općini), a čamac je tradicionalna trupica kakva se stoljećima koristi na Neretvi. Zastava je plava s grbom u sredini.

Do 1997. godine Opuzen je bio općina.

Ploče

1:2

Grb Ploča je u plavom zlatno sidro iz iz zaglavlja izrasta zlatno sunce. Sidro je simbol luke i sigurnog sidrišta, a za sunce se kaže da predstavlja životnu energiju i napredak. Zastava je tamno plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava tamno je plavi gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama uz donji rub. U sredini je grb nadvišen imenom grada u dva reda, a ispod grba ukrštene su grančice masline i loze.

Mjesto Ploče preimenovano je 1950. u Kardeljevo, ali je uskoro vraćeno ime Ploče. No 1980. ponovo je uvedeno ime Kardeljevo, da bi 1990. opet nosilo izvorno ime Ploče.

Ploče, prijedlog 2009.

1:2

Grad Ploče organizirao je natječaj za izradu likovnog rješenja grba i zastave grada u ljeto 2003. godine, ali tada nisu usvojeni nikakvi simboli. Novo povjerenstvo za izbor simbola osnovano je u srpnju 2007. godine i objavljen je novi natječaj u ožujku 2008. godine.
U ožujku 2009. grad je objavio prijedlog za javnu diskusiju. Predložen je grb u srebrnom crvena jegulja omotana oko crnog sidra praćena u zaglavlju s dvjema crvenim sedmokrakim zvijezdama, s odgovarajućom zastavom plave ili crvene boje podloge. Javna rasprava otvorena je do 15. travnja 2009. Sedmokrake zvijezde uzete su iz grba obitelji Grupković (Plina), kao karakterističan i neuobičajen element, jegulja simbolizira ušće Neretve, a sidro pomorsku orijentaciju luke Ploče.
Ti simboli na kraju nisu usvojeni, a grad je raspisao novi natječaj u rujnu 2011. te su 2013. usvojeni današnji simboli.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World