Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 2. siječnja 2020.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Primorsko-goranske županije. Legenda: M.-D. = Malinska - Dubašnica

Primorsko-goranska županija - općine

1. Baška
   • Baška, 1995. – 1997.
2. Brod Moravice
   • Brod Moravice, 1997. – 2001.
3. Čavle
4. Dobrinj
5. Fužine
   • Fužine, inačica
   • Fužine, 1996.
6. Jelenje
7. Klana
   • Klana, odbijen prijedlog 2005.
   • Klana, odbijen prijedlog 2005.
   • Klana, 1996.
8. Kostrena
9. Lokve
   • Lokve, 1996.
10. Lopar
11. Lovran
    • Lovran, prijedlog?
    • Lovran, 1994. – 1996.
12. Malinska – Dubašnica
13. Matulji
14. Mošćenička Draga
15. Mrkopalj
16. Omišalj
17. Punat
    • Punat, 1995. – 1996. pogrešna rekonstrukcija
18. Ravna Gora
    • Ravna Gora, svečana inačica
    • Ravna Gora, 1993. – 1995.
19. Skrad
20. Vinodolska općina
    • Vinodolska općina, 199x. – 2013.
21. Viškovo
    • Viškovo, 1998. – 1999.
22. Vrbnik

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim općinskim dokumentima.
Dio grada Rijeke je 1994. izdvojen u novoustrojenu općinu Kostrena. Godine 1997. neke su općine promijenile imena (Malinska, Vinodol). Općina Lopar ustrojena je 2006. godine.

• Primorsko-goranska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Baška

1:2

Na povijesnom grbu Baške je prikazan sv. Ivan, zaštitnik općine, koji drži zlatni križ sa srebrnom trokutastom zastavom. Zastava općine je tamno plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Na svečanoj zastavi u repovima nalazi se cvjetni pleter preuzet s Baščanske ploče, prvog pisanog spomenika na hrvatskom jeziku, sačuvanom u crkvi kraj Baške na otoku Krku.
Kulturno društvo "Šoto" iz Baške koristi svečanu zastavu koja je slična svečanoj zastavi Baške, glavna razlika je središnji motiv (namjesto grba nalazi se Baščanska ploča i dva puhačka instrumenta) i natpis.

Baška, 1995. – 1997.

1:2

Grb kakav je prvo usvojen vjerno je slijedio povijesni primjer pa je svetac imao ruku uzdignutu u znak blagoslova s tri ispružena prsta. Kako je sličan znak rukom apropijiran od strane ekstremnih Srba u agresiji na Hrvatsku 1990-ih godina, grb je promijenjen prikazujući neutralniju gestu. Pri doradi je uklonjen i zeleni brijeg, a učinjene su i druge sitnije likovne korekcije, koje se u ovoj rekonstrukciji prikaza ne vide.

Brod Moravice

1:2

Grb Brod Moravice je u zelenom polju sv. Nikola i u zaglavlju zlatna školjka i srebrni Andrijin križ. Sv. Nikola zaštitnik je općine i župe. Kosi križ odnosi se na sv. Andriju, kojem je posvećena kapelica iz XVII. stoljeća na dominantnom vrhu iznad Gornjih Kuta, a školjka se odnosi na sv. Roka, kome je posvećena crkva na brodskom groblju. Zastava je plava s bijelo obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava opisana je da ima zlatni obrub ili rese.

Brod Moravice, 1997. – 2001.

1:2

Grb koji je usvojen 1997. godine bio je nešto složeniji: razdijeljen plavom kosom gredom urezne linije reza (opisane kao valovita kosa greda), u gornjem dijelu u zelenom polju sv. Nikola, slično kao i na današnjem grbu, odjeven u bijelu misnicu, a u donjem bijelom polju zeleni lipov list i preko njega zlatni lipov plod. Zastava je bila zeleno-plava koso razdijeljena uskom bijelom trakom koja se nastavlja na kosu gredu u grbu, s tri vanjska ruba zlatno obrubljena. Svečana zastava je bila okomita inačica sa zlatnim rubom uz duže stranice i zlatnim resama uz donji rub. Ovdje je prikazana rekonstrukcija prema opisu i crno-bijelom crtežu grba.
U uporabi je zabilježen i sličan grb crvenog gornjeg polja.

Čavle

1:2

Grb je u crvenom polju ukršteni srebrni topuz i sablja oboje sa zlatnim rukohvatima. Topuz i sablja pojavljuju se u povijesnom i današnjem županijskom grbu kao simboli riječkog planinskog zaleđa. Zastava je žuta ("boje starog zlata") s grbom u sredini. Svečana zastava žuti je gonfalon s tri repa koji završavaju trokutasto s kićankama, s grbom u sredini nadvišenim zelenim imenom općine u dva luka, a ispod s ukrštenim zelenim grančicama lipe i hrasta.
Odlukom iz 1994. usvojen je neki izgled simbola, ali nije nikada objavljena, te je stavljena van snage prvom odlukom iz 1997. kojom je usvojen današnji izgled.

Dobrinj

1:2

Grb Dobrinja je u plavom štitu na zelenom brijegu stoji Justicija (božica pravde), zlatne kose, sa srebrnim povezom preko očiju, u srebrnoj haljini sa zlatnim pojasom, u desnoj ruci uspravno drži mač srebrne oštrice zlatne drške, te u lijevoj ruci zlatnu vagu. Zastava je bijela sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Upotrebljava se u vodoravnoj i okomitoj inačici, a propisana je i svečana zastava. Vodoravna zastava s imenom općine ispisanim s obje strane grba također je zabilježena u uporabi, iako nije propisana. Stolna zastavica obrubljena je zlatno s grbom u sredini ukrašenim grančicama vinove loze i masline i zlatnom trakom s imenom općine.

Fužine

1:2

Grb Fužina je u crvenom srebrna greda, iznad srebrni kameni željeznički most, a ispod srebrni nakovanj. Crvena boja simbolizira usijanost i toplinu željeza kod kovanja, srebrna greda predstavlja vodenu snagu, most je simbol zajedništva građana Fužina, a nakovanj simbolizira opet željeznu industriju. Zastava je tamno zelena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Počasna zastava je zeleni gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa s kićankama i s grbom u sredini. Iznad je ime općine, a ispod dvije grančice, lijevo bukve i desno jele. Stolne zastavice istog su izgleda u pravokutnom obliku.

Fužine, inačica

1:2

Dok općina koristi inačicu s 5 redova kamenih blokova u potpornjima mosta, izvori koji prikazuju likovno rješenje koje im je kasnije pružio autor, prikazuju inačicu kod koje se stupovi sastoje od 6 redova blokova (uz druge sitnije razlike).

Fužine, 1996.

1:2

Grb je najprije usvojen takav da je gornja polovica bila sa zelenom podlogom, a sve ostalo je bilo jednako današnjem dizajnu u upotrebi. Službena i svečana su zastava usvojeni istovremeno, a kasnije samo s izmijenjenim grbom. Promjena je vjerojatno napravljena na temelju mišljenja Ministarstva uprave.

Jelenje

1:2

Grb općine Jelenje je u zelenom polju zlatni jelen u skoku i u podnožju srebrna valovita greda. Jelen se, naravno, odnosi na ime općine. Zastava je bijela sa zlatno obrubljenim grbom općine u sredini.

Klana

1:2

Grb Klane je u plavom srebrno sidro. Zastava je zelena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno zeleni gonfalon trokutastog kraja, obrubljen žuto i s resama duž donjeg ruba, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i grančicama hrasta i jele ispod.
Općina je već u 19. stoljeću koristila pečat s grbom koji prikazuje uspravno sidro u okrunjenom štitu s čuvarima lavom i grifonom (orolavom). Iako je općina smještena u zaleđu daleko od obale, sidro je simbol nade i kao takvo se nalazi u mnogim grbovima hrvatskih velikaša kao i u nekim povijesnim županijskim grbovima. Zeleno polje zastave simbolizira šumovitost klanjskog kraja i stoljetnu okrenutost iskorištavanju šuma i obradi drva.

Klana, odbijen prijedlog 2005.

1:2

Nakon što rješenje s helebardom nije odobreno, usvojen je dizajn sa sidrom s prečkom, no konačno je uvedeno sadašnje rješenje sa sidrom bez prečke.

Klana, odbijen prijedlog 2005.

1:2

Ponovo usvojeni povijesni grb nije naišao na veliku popularnost u općini s nezadovoljstvom zbog prikaza sidra u općini koja je udaljena od mora. Tražio se način kako uključiti u grb neke lokalne simbole. Konačno je 2005. usvojen 2005. grb u plavom srebrno sidro koje u gornjem dijelu ima helebardu, a zastava zelena s grbom u sredini. U Klani je stoljećima postojala organizirana stražarska služba koja je koristila neku vrstu helebarde koja se lokalno zvala rankun. Ministarstvo je i taj prijedlog odbilo jer mijenja suštinu grba.

Klana, 1996.

1:2

Početno usvojeni grb grafička je modernizacija grba s općinskih pečata iz sredine 19. stoljeća. Taj je grb bio formalno usvojen kao grb općinskog Vijeća 19. travnja 1910, a korišten je i u vijeme talijanske uprave. Ponovo je usvojen 1996. u plavom srebrno sidro a čuvarima desno lave i lijevo grifon and postamentu, a štit je nadvišen jednostavnom krunom s pet šiljaka. Usvojena je zelena zastava s grbom u sredini, razmjera 1:1. Svečana zastava je bila zeleni gonfalon s grbom u sredini, imenom iznad te ukrasima od grančica bukve u postranjskim te jele u središnjem repu.
Rješenje grba nije odobreno, jer je propisano da grb ne smije imati elemente izvan štita.

Kostrena

1:2

Grb Kostrene je u plavom polju zlatna starohrvatska korablja s jednim jarbolom i srebrnim četvrtastim jedrom, uzdignutim kaštelom i krmom, te bočnim kormilom. Na vrhu jarbola iznad košare dvostruko presavijena crvena trokutasta zastava. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
Koristi se i svečana zastava, plavi gonfalon sa zlatno obrubljenim grbom u sredini, zlatno ispisanim imenom općine u dva luka iznad i ukrasnom zlatnom upletenom uzicom ispod grba te ukrasom od užeta u repovima. Stolna zastavica pojednostavljena je pravokutna inačica svečane zastave.

Općina Kostrena ustrojena je 1994. izdvajanjem iz Grada Rijeke.

Lokve

1:2

Grb Lokava je u plavom polju stoji sv. Katarina odjevena u bijelo s crvenim plaštem zlatno porubljenim, okrunjena i sa zlatnom aureolom, drži u desnoj ruci nadolje okrenut srebrni mač zlatnog rukohvata, a u lijevoj zlatni nazubljeni kotač. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Usvojena je i svečana zastava koja sadrži ornamenet od grančica hrasta i jele sa žirovima i češerima.

Lokve, 1996.

1:2

Grb Lokava usvojen 1996. godine je bio u plavom polju na zelenom podnožju stoji sv. Katarina odjevena u bijelo s crvenim plaštem, okrunjena i s aureolom, drži u lijevoj ruci palmin list, a u desnoj mač, iza nje u dnu dijelovi nazubljenog kotača i s desna crnogorično drvce. To je zapravo modernizacija pečata župe i mjesta Lokve iz 1873. godine. Tada je usvojena svijetlo siva zastava s grbom u sredini, obrubljena žutim ("zeleno žutim") rubom sa sve četiri strane.

Lopar

1:2

Grb Lopara je u plavom iz dna izlazi zlatni lik sv. Marina koji u desnici drži čekić, a u uzdignutoj ljevici dlijeto, a u zaglavlju je praćen s dva srebrna cvijeta zlatnih prašnika. Lopar je rodno mjesto sv. Marina, osnivača Republike San Marino. Za dva cvijeta se kaže da predstavljaju "nadaleko poznate loparske pomidore i krumpire". Zastava je svijetlo plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je svijetlo plavi gonfalon s tri trokutasro završavajuća repa sa zlatnim kićankama. U sredini je općinski grb, iznad njega žuti natpis imena općine u dva reda, a ispod njega bijela hobotnica s glavom nadolje.

Općina Lopar ustrojena je 2006. godine izdvajanjem iz grada Raba.

Lovran

1:2

Grb Lovrana je u ovalnom štitu na plavoj podlozi srebrna kula crvenog krova na zelenoj podlozi okružena dvjema grančicama lovora. Modernizacije je to lovranskog grba iz 1859. godine. Zastava je zelena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Za svečanu zastavu određeno je da će biti detaljnije propisana "posebnom odlukom".
Uz propisane zelene zastave, u Lovranu su uočene istaknute na rasvjetnim stupovima i žute zastave s grbom. Moguće se radi o neobično izblijedjelim zastavama (iako se grb na njima čini netaknut vremenskim uvjetima)?
Tijekom talijanske uprave, općini Laurana priznat je grb 1936. Pojedinosti o priznatom grbu, načelno istovjetnom suvremenom grbu, nisu za sada poznate.

Lovran, prijedlog?

1:2

U Oštrićevoj knjizi prikazan je ponešto drugačiji grb, s valovitim prugama u podnožju štita i lovorovom grančicama koje se ne križaju, a dopiru više prema zaglavlju. Općina ponekad također koristi takav grb. Status ovog likovnog rješenja nije poznat.

Lovran, 1994. – 1996.

1:2

Grb usvojen 1994. razlikovao se u pojedinostima od sadašnjeg, za koje je Ministarstvo tražilo izmjene. Boja pozadine grba bila je tamnije plava, zelena boja podnožja i grančica bila je u dvije nijanse, a stupovi ispod krovišta nisu imali ravne rubove. Izvorno usvojena zastava bila je plava s grbom u sredini mnlo pomaknutim prema dolje, okruženim zlatnim i nadvišenim imenom općine zlatnim u luku. Vanjski su rubovi obrubljeni zlatnim i sa zlatnim resama, a duž kopljenog ruba je raspoređeno pet zlatnih polja. Bila je propisana i svečana zastava u obliku okomitog gonfalona s tri torkutasta izreza duž donjeg ruba, plava sa zlatnim orbubom, sa zlatno obrubljenim grbom u sredini nedvišenim zlatnim natpisom imena općine.

Malinska – Dubašnica

Sjedište: Malinska

1:2

Grb općine Malinska - Dubašnica je u svjetloplavom zlatno drvo hrasta s korijenjem i dvanaest žirova. Zastava je svjetloplava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Grb je 70-ih godina XX. Stoljeća osmislio Branko Fučić, inspiriran prema srednjovjekovnom grbu obitelji Della Rovere (usp. grb pape Julija II.), uklesan u XVI. st. u Senju. Objavljen je 1971. u Istarskoj Danici 1972. i Vodiču Historijskog arhiva Rijeka, 1980.
Stolne zastavice su okomite svijetlo plave zlatno obrubljene s grbom u donjem dijelu i imenom općine ispisanim u tri luka iznad.

Do 1997. ime općine bilo je jednostavno Malinska.

Matulji

1:2

Grb općine Matulji je u plavom srebrno rudo između tri zlatna zvončarska zvona. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Zvončarska zvona tradicionalno se koriste u karnevalskim svečanostima u ovom kraju. Za svečanu zastavu određeno je da će biti detaljnije propisana "posebnom odlukom" (Čl. 11, Odluka, 1997.), a zabilježena je u uporabi 2013. u obliku svjetloplavog gonfalona trokutastog kraja sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i grančicama bukve i hrasta ispod. Stolne zastavice su istog temeljnog izgleda pojedonstavljenog oblika.

Mošćenička Draga

1:2

Grb Mošćeničke Drage je u plavom polju dva koso ukrštena zlatna vesla preko uspravnog srebrnog sidra. Zastava je tamnoplava s grbom u sredini.
Usvojena je i svečana zastava koja je opisana u odluci: tamnoplave boje obrubljena zlatnim rubom i zlatnim resicama na repovima zastave s grbom u sredini. Iznad njega je u tri reda naziv "OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA", prva riječ nešto manjim slovima. U tri (pravokutna?) repa zastave nalaze se grančice karakterističnog raslinja, u desnom repu je maslinova grančica s plodovima, u lijevom je grančica lovora s plodovima i u srednjem repu grančica kadulje sa cvjetovima, sve zlatno-žuto.

Mrkopalj

1:2

Grb Mrkoplja modernizacija je povijesnog grba mjesta Mrkopalj kojeg je 1785. dodijelio car Josip II. vodoravno razdijeljen gornji dio raskoljen: 1. crveno-srebrno šahirano, 2. u zlatnom polju na zelenoj podlozi bijela ovca ispod jele u prirodnim bojama, 3. u plavom pet srebrnih vrhova oštrih stijena. Zastava je tamnoplava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Omišalj

1:2

Grb Omišlja u crvenom je polju srebrna kula na plavom podnožju i u zaglavlju zlatna šestokraka zvijezda. Zastava je bijela sa zlatno obrubljenim grbom općine u sredini. Svečana zastava nije propisana, ali se koristi stolna zastavica koja ima grb na zlatnoj kartuši s vrpcom ispod na kojoj je ime općine i drugom vrpcom iznad na kojoj u glagoljicom ispisano Omišalj.

Punat

1:2

Grb Punta prikazuje u plavom polju arhanđela Mihovila u zlatnom oklopu s bijelom košuljom i crvenim plaštem, koji drži u desnoj ruci uzdignut mač, a u lijevoj zlatnu vagu, stoji na dva zelena poluotoka koja izlaze iz strana štita, a između njih prolazi srebrni jedrenjak. Kaže se da je to povijesni grb Punta. Zastava je plava sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.
Izgleda da odluka o usvajanju ovih simbola nije objavljena u Službenim novinama, ali je objavljena odluka o njezinim izmjenama 1996. godine. Statut iz 2006. godine sadrži opis ovih simbola, ali ne i svečane zastave. Ova je svijetlo plavi gonflaon s tri pravokutna repa koji završavaju trokutasto, sa zlatnim resama duž donjeg ruba, s grbom u sredini, imenom općine iznad i ornamentima masline u repovima.

Punat, 1995. – 1996. pogrešna rekonstrukcija

1.2

Originalno usvojena zastava nije nikada imala crveni rub oko polja zastave. Izvorni je opis uključivao i spomen crne linije koja obrubljuje polje zastave, no to je bio samo opis obruba crteža. Ministartsvo je zahtijevalo brisanje te odredbe iz opisa, pri čeu je greškom navelo "crvenu liniju", te je takav izričaj zadržan i u Odluci iz 1996.

Ravna Gora

1:2

Grb Ravne Gora je u plavom polju srebrno naselje s crvenim krovovima u dnu srebrne kamenite planine na zelenom podnožju na kojem se nalazi i zlatna greda, te u zaglavlju zlatno sunce s desna i srebrni mjesec s lijeva. Grb je osuvremenjena inačica grba koji je 1785. godine car Josip II. podijelio trgovištu Ravna Gora. Zlatna greda u dnu tumači se kao Jozefinska cesta koja je mjestu donijela napredak. Uobičajeni oblik štita ravnih linija kakav je prikazan ovdje naziva se u Odluci "hrvatski štit", do se razvedeniji oblik koji je propisan za svečani grb naziva "ugarskim štitom".
Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini, njegova pozadina na njoj obojena tamno plavo. Svečana zastava ima svečani grb u sredini. Stolne zastavice su okomite s "hrvatskim štitom" i imenom općine u redu iznad i dva reda ispod njega.

Ravna Gora, svečana inačica

1:2

Ravna Gora, 1993. – 1995.

1:2

Statut iz 1993. propisuje grb jednakog izgleda kakav je dodijeljen 1785. na ukrasnoj baroknoj kartuši, okrunjen i okružen vrpcom s natpisom SIGILL. PRIVILEG. OPPIDI REGII RAVNA GORA (Pečat trgovišta Ravna Gora). Propisana je svijetlo plava zastava s tim grbom u sredini.

Skrad

1:2

Grb Skrada je crveno i srebrno raščetvoren. Laszowski spominje da je Skrad koristio od 1865. šahirani grb, kojeg prikazuje 1932. jedakog hrvatskom šahiranom grbu. Suvremeni grb njegova je inačica, sukladno suvremenim propisima, koje brane uporabu nacionalnog grba kao općinskog. Zastava je tamno zelena sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Koristi se stolna zastavica u obliku svečane zastave, sa žutim grančicama ispod i nazivom općine izna grba, ali nije jasno postoji li i prava svečana zastava.

Vinodolska općina

Sjedište: Bribir

1:2

Grb Vinodolske općine je u crvenom iz zelenog brijega izrasta zeleni trs s kojeg vise dva zlatna grozda nadvišen zlatnom šestokrakom zvijezdom i u zlatnom zaglavlju s lijeva izlazi ruka odjevena u crveno koja drži crveni kist. Grb se temelji na povijesnom grbu Frankopana (vodoravno razdijeljen u crveno sa zlatnom zvijezdom i zlatno). Vinski trs predstavlja ime općine. Ruka koja drži kist simbolizira odnosi se na Julija Klovića, rođenog u Grižanama u Vinodolskoj općini, čuvenog minijaturistu 16. stoljeća (među njegovim remek djelima je npr. povijesni grb grada Iloka). Zastava je bordo crvena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastave crveni je gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i dvije zlatne grančice vinove loze ispod.

Vinodolska općina, 199x. – 2013.

1:2

Prethodni grb Vinodolske općine bio je oblika tradicionalnog za grb Bribira uz izmijenjeni sadržaj: u plavom zelena dolina oštrih rubnih planina, u njezinom podnožju plava valovita traka te u dnu zlatni grozd sa zelenom grančicom i dva lista, u zaglavlju zlatna šestokraka zvijezda. Zastava je bila zelena s grbom u sredini. Stolna zastavica je bila okomita, trokutastog kraja, obrubljena žuto, s grbom u sredini te iznad njega lučni dvoredni natpis imena općine, a ispod grba vodoravni dvoredni natpis imena sjedišta općine. Zvijezda se odnosi na knezove Krčke i Bribirske, Frankopane, dok su dolina i grozd referenca na ime općine.
Opis grba uklonjen je iz statuta 2002. (iako ne i zastave, čiji opis je uklonjen tek 2009.!) pa do usvajanja novih simbola, općina ih formalno nije imala.

Viškovo

1:2

Grb općine Viškovo u plavom je polju zlatno zvonce sa srebrnim užetom i u zaglavlju srebrno vodoravno pero. Zastava je crvena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava crveni je gonfalon s grbom u sredini i imenom općine iznad. U repovima se nalazi ornament od vinove loze s grozdovima. Stolne zastavice su istog temeljnog dizajna, pravokutne s trokutastim krajem, i s ornamentima u obliku dvije ukrštene grančice.

Viškovo, 1998. – 1999.

Originalni dizajn iz 1998. uključivao je još u gornjem dijelu grba i bijelu otvorenu knjigu iza pera, ali je ona na kraju uklonjena.

Vrbnik

1:2

Grb Vrbnika je: u plavom polju sv. Ivan s janjetom i uskrsnom zastavom u lijevoj ruci sve srebrno, dolje s obje strane srebrni klečeći "kapari" i gore desno zlatna šestokraka zvijezda. Kapari (nazvani po karakterističnoj kapuljači) su članovi karitativno-socijalne Bratovštine Sv. Ivana, osnovane 1323. godine, koja je imala i danas ima značajan utjecaj na razvoj Vrbnika. Grb je povijesni grb mjesta Vrbnik. Zastava je žuta s grbom općine u sredini. Službeni prikaz likova je bijeli, iako se mogu naći i inačice s crvenim križem na zastava i zlatnim nimbusima. Svečana zastava opisana je žuta s grbom u sredini i imenom općine iznad njega.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World