Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 15. rujna 2020.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Zemljovid Zagrebačke županije. Bilješka: Sjedište uprave je u Zagrebu, koji sam nije dio Županije.

Zagrebačka županija - općine

1. Bedenica
   • Bedenica, prijedlog 2006.
2. Bistra
3. Brckovljani
   • Brckovljani, 2004. – 2010.
4. Brdovec
5. Dubrava
6. Dubravica
   • Hruševec Kupljenski, 1992. – 1995.
7. Farkaševac
8. Gradec
9. Jakovlje
10. Klinča Sela
11. Kloštar Ivanić
    • Kloštar Ivanić, 1997. – 2019.
12. Krašić
13. Kravarsko
14. Križ
    • Križ, 1995. – 2015.
15. Luka
    • Luka, inačica
16. Marija Gorica
17. Orle
    • Orle, 2014. – 2018.
    • Orle, 2001. – 2014.
    • Orle, 1996. – 2001.
18. Pisarovina
    • Pisarovina, inačica
19. Pokupsko
20. Preseka
21. Pušća
22. Rakovec
23. Rugvica
24. Stupnik
    • Stupnik, 1995. – 1998.
25. Žumberak
    • Žumberak, oko 199x.
    • Sošice, 1992. – 1995.

Od 1993. godine hrvatsko zakonodavstvo omogućava jedinicama lokalne samouprave (županijama, gradovima i općinama) da usvoje svoj grb i zastavu, no oni se mogu zakonski koristiti tek po dobivanju odobrenja od nadležnog središnjeg državnog tijela. Gradske i općinske zastave moraju biti jednobojne s grbom u sredini ili pomaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika. Grbovi također moraju slijediti određena pravila da bi dobili odobrenje. Unatoč tome, neki gradovi i općine koriste rješenja koja nisu odobrena. Vidi više o datumima odobrenja. Prije 1993. grbovi i zastave nisu bili zakonski regulirani.
Službeni blazon (heraldički opis) grba i opis zastave su prema izdanom rješenju nadležnog središnjeg državnog tijela, ostali opisi prema drugim općinskim dokumentima.
Do 1995. Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec imali su status općine, a Velika Gorica i Zaprešić bili su u sastavu Grada Zagreb, dok je Dugo Selo imalo status općine do 1997. godine. Ivanić Grad (tako pisan) je bio dio Sisačko-moslavačke županije do 1997., ranije i sa statusom općine. Od 1997. godine Zagreb opet ima poseban status jednak županiji. Od 2006. godine i Sveta Nedelja ima status grada.

• Zagrebačka županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Bedenica

1:2

Grb Bedenice je u plavome iz podnožja štita izrasta biljka narcis, gore desno zlatna šestokraka zvijezda, gore lijevo srebrni polumjesec. Cvijet sunovrata ili narcisa izabran je kao slikovna predstava općine, jer se ovaj naziva bedenicom u kajkavskim narječjima (a i u slovenskom), ovaj prikazan je bijeli narcis (Narcisus poeticus). Sunovrat je simbol smrti i sadi se na grobovima, pa je tako dvostruko primjeren, jer je bedenička župa posvećena Svim svetim. No to je i simbol novog života i plodnosti te sna. Zvijezda i polumjesec dodaju k simbolici sviju svetih, naznačujući nebesa, ali to su i simboli koji se nalaze na mnogim hrvatskim grbovima - državnim, gradskim, crkvenim i obiteljskim već od početaka heraldičke ere.
Zastava je žuta s grbom u sredini. Stolna zastavica je okomita inačica trokutastog slobodnog kraja.

Bedenica se 1995. godine izdvojila iz Grada Svetog Ivana Zeline.

Bedenica, prijedlog 2006.

Bez zastave.

Općina je objavila prijedlog grba koji je razmatrala za usvajanje: u plavom na zelenom brijegu srebrna utvrđena crkva sa zvonikom i crvenim krovom s njezine lijeve strane srebrni most ispod kojeg prolazi plavi potok koji vijuga ljevokoso preko brijega. Prikazana je Crkva Svih Svetih koja potječe iz XIII. stoljeća, a u XVIII. stoljeću je znatno utvrđena. Potok se također zove Bedenica. Prijedlog nije dobro prihvaćen, a jednako ga je vjerojatno odbilo i državno povjerenstvo. Novi prijedlog objavljen je 2007. godine, da bi uskoro potom bio i formalno usvojen.

Bistra

Sjedište: Poljanica Bistranska

1:2

Grb općine Bistra je u srebrnom polju crveno uvezana knjiga okovana zlatno na kojoj su tri zlatne jabuke i u dnu šest plavih kapljica, tri, dva i jedna srebrnog odsjaja. Knjiga se odnosi na 150-godišnju tradiciju školstva u Bistri. Tri jabuke su oznaka zaštitnika Bistre, sv. Nikole. Šest kapljica predstavljaju šest naselja u općini, ali i dočaravaju ime Bistra. Zastava je tamno plava sa zlatnožuto obrublejnim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s trokutastim krajem sa zlatnim resama. Iznad grba je naziv općine, a ispod su grančice hrasta i lipe.

Bistra je bila dio Zagreba do 1995. kada je dobila status općine. Do 2008. sjedište je općine bilo u naselju Donja Bistra.

Brckovljani

1:2

Grb Brckovljana je u zlatnom polju u zelenome sniženom šiljku zlatni kalež, gore desno crveni templarski križ, lijevo plavi grozd s dva zelena lista na peteljci. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava okomita je crvena zastava zlatnog obruba i resa uz donji rub. U sredini je žuto obrubljeni grb, iznad njega bijeli natpis u liniji OPĆINA i ispod u luku BRCKOVLJANI.
Po usvajanju simbola 2004. i njihovog odbijanja od strane središnjih vlasti, ovi su redizajnirani prema heraldičkim pravilima, uz zadržavanje simbolizma.

Brckovljani, 2004. – 2010.

1:2

U svibnju 2002. općina je osnovala povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga grba i zastave Brckovljana. U svibnju 2004. usvojeni su novi grb i zastava. Usvojen je grb bio koso razdijeljen u zlatno i zeleno, preko svega je srebrni malteški križ i preko njega zlatni kalež, gore lijevo je klas žita i dolje desno grozd. Grozd i klas imaju po 13 bobica koje predstavljaju 13 sela koje sačinjavaju općinu. Malteški križ podsjeća na važnosti Ivanovaca za razvoj Brckovljana, a kalež na proizvodnju vina koja je razvijena u ovom kraju. Usvojena je zastava bila crvena s grbom u sredini i imenom općine ispod.

Brdovec

1:2

Grb Brdovca je u plavom na zelenom brijegu na crvenoj vatri stoji sv. Vid u zlatnom kotlu. Zeleni brijeg aludira na ime mjesta Brdovec. Sv. Vid zaštitnik je župe i općine, a prema legendi nakon mučenja bačen je u kotao vrelog ulja. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. U uporabi je zabilježena i okomita inačica.
Prvim općinskim statutom propisana je uporaba državne zastave kao općinske.

Dubrava

1:2

Grb Dubrave je u plavom na zelenom tlu jelen u skoku. Grb se pojavljuje u pečatu iz 1636. kada je Dubrava bilo trgovište pod upravom zagrebačkih biskupa. Kolorirana inačica pojavljuje se u grbovniku Laszowskog. Zastava je zelena s grbom u sredini.

Treba razlikovati Općinu Dubrava kod Vrbovca od bivše općine Dubrava koja je bila dio grada Zagreba.

Dubravica

1:2

Grb Dubravice je u srebrnom polju zelena rosika s dvije bodljikave hvataljke i s dva srebrna cvijeta i dva pupoljka. Rosika (lokalno ime rozga, latinski Drosera rotundifolia) je zaštićena endemska biljka mesožderka koja raste na području općine. Zastava je plava s zlatno obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je plavi gonfalon s tri pravokutna repa koji su ukrašeni hrastovim ornamentom, u sredini je grb i iznad u dva luka naziv općine. Hrastov ornament odnosi se na ime općine koje označava malu hrastovu šumu.

Područje Dubravice je 1992. godine propisano kao dio općine Hruševec Kupljenski, ali ona nije nikada ustrojena, već je 1995. godine osnovana općina Dubravica.

Farkaševac

1:2

Grb Farkaševca je u zlatnom na panju s mladicom smeđi vuk u skoku. Vuk se odnosi na ime općine koje se izvodi iz mađarskoga farkas - vuk. Zastava je zelena s grbom u sredini obrubljenim bijelo. Dok pojedini dokumenti opisuju, drugi ne spominju bijeli obrub oko grba u zastavi. Odobrena zastava ima bijeli obrub, dok zastava zabilježena u uporabi 2012. nema. Neki prikazi grba imaju gornju plohu panja bijelu, dok je uvoijen dizajn kao i većina drugih prikazuje istom smeđom kao i drugi dijelovi panja.
Svečana je zastava zeleni gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama, sa zlatno obrubljenim grbom u sredini, imenom općine iznad u luku i u liniji te dolje ukrštenom hrastovom grančicom i snopom pšenice. Stolne zastavice su jednostavnije, okomite pravokutne s grbom u sreidni i imenom općine ispisanim žutim u liniji iznad i u luku ispod.

Gradec

1:2

Grb Gradeca je u zelenom srebrna biskupska mitra praćena u zaglavlju s dva zlatna cvijeta perunike. Zastava je zelena sa zlatno-žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je zeleni gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva reda iznad i grančicama hrasta i vinove loze ispod.

Treba razlikovati Općinu Gradec kod Vrbovca (znana i kao Gradec kod Križevaca) od bivšeg Gradeca - Griča iz kojeg se razvio suvremeni Zagreb.

Jakovlje

1:2

Grb Jakovlja je u plavom srebrna tamburica u koso između tri zlatne krune iznad i zlatne jabuke ispod. Tamburica tradicionalni narodni instrument ovog područja. Zastava je tamno plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava plavi je gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnom resama, u sredini je žuto obrubljeni grb ispod naziva općine i iznad dvije ukrštene hrastove grančice. Stolne zastavice okomite su i pravokutne s grbom u sredini i punim imenom općine iznad u redu i ispod u luku.

Klinča Sela

1:2

Grb Klinča Sela je u plavom tri srebrna klina. Klinovi u grbu asociraju na ime općine. Zastava u uporabi je svijetlo plava s bijelo obrubljenim grbom u sredini. Grb u zastavi ima tamniju plavu nijansu. Zastava prema propisu ima žuto obrubljeni grb u sredini. Stolne zastavice su okomite s bijelim obrubom i bijelo ispisanim imenom općine u luku i u liniji iznad grba.

U popisu općina u Zakonu iz 1992. godine ime je navedeno kao Klinča sela, a od 1995. godine navodi se Klinča Sela.

Kloštar Ivanić

1:2

Grb Kloštra Ivanića je u plavome na zelenom brijegu zlatni natkriveni zdenac bunara, gore desno zlatni dvostruki križ, lijevo zlatni latinski križ. Zdenac u grbu prikaz je zdenca izrađenog u vrijeme Vojne Granice, koji i danas stoji u središtu naselja. Dvostruki križ simbolizira Franjevački samostan i crkvu sv. Ivana Krstitelja, a latinski križ crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kloštar Ivaniću.

Općina Kloštar Ivanić do 1997. godine bila je u sastavu Sisačko-Moslavačke županije.

Kloštar Ivanić, 1997. – 2019.

1:2

Grb Kloštra Ivanića usvojen 1997. bio je u bijelom štitu sadrži šestobojni prikaz zvonika, dijela samostana, središnji bunar, klas(ove) žita, grozd, knjigu i Eskulapov štap kao simbol ljekarne. Kloštarski zvonik korišten je kao ishodište geodetske izmjere Kraljevine Hrvatske i Slavonije od 1817., a nalazi se uz samostan koji postoji barem od 13. stoljeća, u kojem se nalazila franjevačka ljekarna od 1670. U središtu naselja je natkriveni bunar iz vremena Vojne Krajine, kada je Kloštar čini značajnu utvrdu između ivanić Grada i Križa. Knjiga predstavlja Knjigu čudesa Blažene Djevice Marije Ivanićke iz sredine 18. stoljeća, rukopis koji bilježi događaje i narodna vjerovanja ovog područja. Zastava je bila zelena s grbom u sredini.

Krašić

1:2

Grb Krašića je u plavom na zelenom brijegu izrasta drvo na vrhu kojega sjedi srebrni golub. Ovakav grb pojavljuje se na pečatima plemenite općine Krašići od 1676., a današnji izgled je vjerna kopija prikaza u albumu Laszowskog. Zastava je crvena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini. Propisano je da u svečanoj inačici pravokutna zastava ima zlatne rese i rubne trake. No, naknadno je izrađena svečana zastava koja je zlatno obrubljeni tamno crveni gonfalon s tri trokutasto završavajuća repa s resama duž donjih rubova, s grbom u sredini s godinom 1249. (prvi spomen imena mjesta u dokumentima) ispisanom u njegovom dnu, iznad ime općine u dva luka, ispod u repovima zlatni ornamenti hrasta.
Iako je usvojeni i odobreni grb bez natpisa godine, općina uglavnom rabi grb s brojkama u nekoliko inačica (zlatne ili bijele, s ili bez točke na kraju), kao što je u svečanoj zastavi.

Općina Krašić uspostavljena je 1993. prvo pod imenom Žumberak (sa sjedištem u Krašiću), ali je ubrzo ime promijenjeno u Krašić.

Kravarsko

1:2

Grb Kravarskog je u plavom raščetvorenom svijetlo plavim križem gljiva, dva žira s listom, grozd s listom i glava goveda te u štitiću u srebrnom crkva crvenog krova na zelenom brijegu. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini.

Kravarsko je bilo dio Zagreba do 1995., kada je dobilo status općine

Križ

1:2

Grb Križa je u plavom iz zelenog brijega izrasta zlatni latinski trolisni križ. Križ, dakako, simbolizira ime naselja, koje se prije razvojačenja 1873. nazivalo Vojni Križ, a oblikom liči na trolisni križ iz grba nekadašnje Kriške podžupanije (1873. - 1886.; navodno iz 1875.: razdijeljen plavom vrpcom u crveno sa zlatnim trolisnim križem i u zelenom hrastov list nadvišen nadesno položenim mačem) u sastavu Bjelovarske županije (koja je također u grbu imala trolisni Andrijin križ). Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Općina Križ je do 1997. bila u sklopu Sisačko-moslavačke županije.

Križ, 1995. – 2015.

1:2

Raniji grb Križa prikazuje krajolik ravnice s Moslavačkom gorom na horizontu, u sredini je zvonik crkve Sv. Križa i hrastov list, a cijeli grb obrubljen je pleterom. Zastava je bila svijetlo plava s grbom postavljenim gore uz koplje. Stolna zastavica je bila svijetlo plava, završava trokutasto, s grbom u sredini, crvenim imenom općine iznad crne crte i sa zlatnim ornamentom u zaglavlju.

Luka

1:2

Grb Luke je u plavom polju zlatni hodočasnički štap s tikvicom za vodu zavezanom srebrnim užetom pri njegovom vrhu te srebrna torba na kojoj je zlatna školjka. To su simboli sv. Roka, zaštitnika općine. Školjka je izabrana zato jer je nađena na arheološkim lokalitetima. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava je netipično drugačije boje od zastave - plava s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad te hrastovom i lipovom grančicom ispod. Gonfalon završava trokutasto sa zlatnim resama.

Općina Luka stvorena je od dijelova ukinute općine Hruševec Kupljenski i općine Veliko Trgovišće iz Krapinsko-zagorske županije 1995.

Luka, inačica

1:2

Osim prethodnog likovnog rješenja, grb i zastava rabe se paralelno u ponešto drugačijem umjetničkom prikazu.

Marija Gorica

1:2

Grb Marije Gorice je u plavome srebrni slon. Palaentološki nalaz praslona (dinoterij, Deinotherium gigentem) star 10 milijuna godina otkriven je u Mariji Gorici. Ova vrsta ima karakteristične nadolje i unatrag povijene kljove na donjoj vilici. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Općina Marija Gorica ustrojena je od dijelova ukinute općine Hruševec Kupljenski 1995. godine.

Orle

1:2

Grb je u plavome u zaglavlju zlatna šestokraka zvijezda i polumjesec i u srebrnom skraćenom šiljku smeđa konjska glava upregnuta zlatnim. Konjska glava simbolizira tzv. "konjsko proštenje", u čast sv. Bartola Apostola, koje se tradicionalno slavi u općini. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Zabilježena je ranije u uporabi i zastava bez orbuba.

Orle su bile dio Zagreba do 1995., kada su dobile status općine.

Orle, 2014. – 2018.

1:2

Opis grba usvojen 2014. sadržavao je iste elemente u drugačijim bojama, plavi sa zelenim šiljkom, da bi 2015. bio promijenjen u zeleni sa srebrnim šiljkom (iako je zeleno možebitan tipfeler, jer se u ostatku opisa govori o plavom). Konačno je čini se tijekom 2016. uveden današnji izgled, vjerojatno po konzultacijama sa središnjim heraldičkim vlastima, što je formalizirano 2018.

Orle, 2001. – 2014.

1:2

Raniji grb općine Orle je bio razdijeljen, gore u plavom srebrna konjska glava praćena zlatnom zvijezdom i polumjesecom, dolje u zelenom, u zlatnom skraćenom šiljku plavi skraćeni šiljak s lopočem. Zastava je bila okomita, tamnoplava s grbom u sredini. Grb je originalno usvojen 1996. uz sitnije razlike, dok je zastava znatnije izmijenjena u pokušaju da odgovara državnim propisima.

Orle, 1996. – 2001.

1:2

Izvorno usvojeni grb Orla imao je zamijenjena mjesta plavog i zlatnog polja u donjem dijelu, tako da je lopoč bio u zlatnom šiljku. Zastava je bila plavo-žuto-plava u razmjeru pruna 1:2:1 s grbom u gornjem dijelu zastave. Jednako krojena zastava propisana je bila i za vodoravno isticanje, bez zakretanja grba.

Pisarovina

1:2

Grb Pisarovine je u zelenom srebrni zdenac i u dnu zlatni som. Zastava je zelena sa zlatno obrubljenim grbom u sredini.

Pisarovina, inačica

1:2

Inačica prikaza grba koji se ponekad koristi u Općini razlikuje se u pojedinostima oblikovanja elemenata, zadržavajući istovjetan sadržaj.

Pokupsko

1:2

Grb Pokupskog je u plavom srebrna crkva crvenog krovišta okružena srebrnim zidinama s dvije kružne kule crvenog krova s kojih se vije po jedna bijela zastava, praćeno zlatnom šestokrakom zvijezdom i polumjesecom u zaglavlju te srebrnom valovitom gredom u podnožju. Na grbu je prikazana crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, ranije znana kao crkva Sv. Ladislava u Pokupskom. Moguće je da se grb temelji na nekom ranije općinskom pečatu. Valovita greda predstavlja rijeku Kupu. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Pokupsko je bilo dio Zagreba do 1995., kada je dobilo status općine

Preseka

Krajem 2016. općina je odlučila pokrenuti postpak usvajanja grb ai zastave. Za sada nema informacija o tijeku tog procesa.

Pušća

Sjedište: Donja Pušća

1:2

Grb Pušće je u plavom sveti Florijan odjeven kao rimski vojnik, koji lije vodu iz vrča u desnoj ruci na zapaljenu kući, a u lijevoj drži crvenu zastavu. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je crveni gonfalon s trokutastim slobodnim krajem s resama, grb u sredini nadvišen imenom općine i ispod ukrštene grančice vinove loze.

Rakovec

1:2

Grb Rakovca je crveno i zlatno raščetvoren, u prvom srebrni sv. Juraj koji ubija zmaja, te u četvrtom srebrne ruševine kule. Sv. Juraj je zaštitnik općine, a ruševine predstavljaju povijesni grad Rakovec ispod kojeg se danas nalazi suvremeno naselje. Crvena boja predstavlja mučeništvo sv. Juraja, a zlatna nekadašnji kraljevski posjed Rakovec. Zastava je tamno crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Kaže se da ova zastava ima koplje s desne strane (odnosno veksilološkim rječnikom, da je ljevokopljena).
Svečana zastava tamno je crveni gonfalon koji završava trokutasto sa zlatnim resama, s grbom u sredini, imenom općine u dva reda iznad njega i ornamentom od hrastovih listova i žitnog klasa u dnu. Stolna zastavica jednakog je izgleda s izuzetkom pravokutnih ispusta duž gornjeg ruba.
Ove simbole još nije odobrilo za uporabu središnje državno tijelo.

Rugvica

1:2

Grb Rugvice je u zlatnome crna roda naoružana crveno u desnoj uzdignutoj nozi drži plavo sidro. Kaže se da je u tom kraju nekada obitavala crna roda, a sidro je oznaka da je Rugvica bila poznata kao pristanište još u rimsko doba. Svečana zastava je plavi gonfalon trokutastog kraja sa zlatnim resama uz donji rub, s grbom u sredini, imenom općine u luku i u liniji iznag grba, i ukrštenim graničicama hrasta i lipe ispod. Stolna zastavica istog je sadržaja pravokutnog oblika.
Iako je propisano da zastava ima oko grba bijeli obrub, izrađene zastave ga nemaju.

Stupnik

Sjedište: Donji Stupnik

1:2

Grb Stupnika je u plavom srebrni stup okružen iznad u luku s pet zlatnih šestokrakih zvijezda. Slikovito dočarava ime općine (stup), a pet zvijezda su simboli sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika župe Stupnik. Zastava je tamno plava s grbom u sredini. Prva odluka određuje svečanu inačicu službene zastave da ima zlatne rese i trake duž rubova, no te su odredbe kasnije ispuštene. Svečana zastava, izrađena prije 2009., plavi je gonfalon s tri trokuasto završavajuća repa, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i ornamentima hrasta u repovima.

Stupnik je bio dio Zagreba do 1995., kada je dobio status općine.

Stupnik, 1995. – 1998.

Prvotno usvojeni grb Stupnika bio je u crveno-srebrno šahiranom štitu stop (hrast) s četiri lista i dva žira nadvišen ukrštenim mače i sjekirom s dva sječiva. Iznad štita bila je kruna s osmerokrakom zvijezdom i križem, a ispod vrpca s imenom općine i godina 1334. (kada je Stupnik, kao Sv. Juraj u Polju prvi put spomenut u najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije). Oko štita bili su ornamenti. Zastava nije usvojena.

Žumberak

Sjedište: Kostanjevac

1:2

Grb je zeleno polje posuto srebrnim šestokrakim zvijezdama. Svakako se radi o novo izrađenom, a ne o povijesnom grbu, iako tako tvrdi statut iz 2006. Budući da se općina sastoji od više jednako velikih naselja bez izrazitog središta, vjerojatno se simbolika grba može iščitavati u tome smislu. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Koristi se i okomita inačica. Iako je propisana svečana zastava istog oblika sa zlatnim resama i rubnim trakama, kasnije je izrađena drugačija: zlatnožuto obrubljeni plavi gonfalon s tri torkutasto završavajuća repa sa zlatnim resama zu donje rubove, s grbom u sredini, imenom općine iznad te s po jednim ornamentom u obliku križa u svakom repu.

Općina Žumberak ustrojena je 1995. i u nju je uključen najveći dio tada ukinute općine Sošice (sa sjedištem u Kostanjevcu). Ne smije se pobrkati s 1993. gopdine osnovanom Općinom Žumberak sa sjedištem u Krašiću, koja je zauzimala drugi teritorij, danas Općina Krašić. Općina Sošice u svojem kratkom vijeku nije usvojila simbole.

Žumberak, oko 199x.

Zastava nepoznata.

Grb Žumberka korišten, čini se, ranije je bio raščetvoren zlatnim križem, 1. i 4. šahirano crveno i srebrno, 2. i 3. zeleno polje posuto srebrnim šestokrakim zvijezdama. Prema njemu je onda kasnije usvojen današnji grb. Odluka iz 1996 opisuju, čini se, i još stariju inačicu: raskoljen, u plavom zlatni pleterni križ između 32 zlatne šestokrake zvijezde i crveno-srebrno šahirano. Zastava je propisana zelena sa zlatno-žutim obrubom i grbom u sredini. Ovaj grb i zastava nisu zabilježeni u uporabi.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World